Repara ministru de facto nain tolu husi PSD ne:1. Joe Goncalves - nia fen Katleen Goncalves manan kontratu estadu nian husi Xanana atu sosa foos ho single source.
2. Lucia Lobato - involvidu iha eskandalu korrupsaun nian barak, inklui fo kontratu single source ba ninia lain Americo Lopes, fo kontratu ba ninia kolega husi Indonesia Roger Fairburn, fo kontratu ba mai liu husi SMS deit, nia lain Americo Lopes halo dokumentu falsu hodi hasai osan (= naok) husi BNU, ho sst.
3. Zacarias da Costa - kaer kompanhia Timor Mega Tour. Zacarias fo despaisu ba funsionario governu nian tomak atu sosa bilhete ba estrangeiro liu husi ninia kompanhia Timor Mega Tour.
Hanusa mak Sr. Mario Carrascalão atu elimina korrupsaun iha governu de facto AMP laran?
Resposta maka ne: LAE. Sr. Mario Carrascalão tama ba governu de facto AMP laos atu ajuda governu kombate korrupsaun maibe atu subar korrupsaun iha governu laran.
Se Sr. Mario Carrascalão iha karik sinseridade no serio atu kombate korrupsaun, nia la presiza iha fatin iha governu nudar II Vice atu kombate korrupsaun. Iha parlamentu laran nudar deputadu, nudar orgaun nebe fiskalisa governu nia lalaok, Sr. Mario Carrascalão iha liu kbiit atu koalia hasoru korrupsaun. Maibe Sr. Mario Carrascalão nunka kolia hasoru korrupsaun. Lorloron nia temi mak korupsaun iha nia ibututun maibe nia nunka dehan se mak halo korupsaun. Nia nunka hatudu nia liman ba ninia protegido sira hanesan Lucia Lobato. Nia hatudu fali mak liman ba funcionario publiku sira. Nia persege mak ema sira nebe laos iha ninia partidu laran.
Se Sr. Mario Carrascalão iha duni sinseridade atu kombate korupsaun, nia atu hein to bainhira? Nia hetan ona kadeira iha semana ida nia laran maibe nia seidauk afirma buat ruma kona ba korupsaun. Karik ita hein hela nia atu dehan buat ruma kona ba Lucia Lobato, Joe Goncalves ho Zacarias da Costa? Sim. Buat nebe Lucia, Joe ho Zacarias halo maka uza sira nia posisaun iha governu laran atu benefisia sira nia an rasik, hodi influensia governu atu sira ho sira nia familia mak hetan hotu kontratu husi governu. Ida ne korupsaun? Sim. Ida ne ema bolu KKN.
Maibe iha perigu bot ida ba povu Timor-Leste tomak ho nomeiasaun Sr. Mario Carrascalão ba II Vice PM de facto iha governu AMP. Sr. Mario Carrascalao moris ho mito ida iha povu nia let katak nia ne ema ida ho integridade no mos prinsipiu. Tan nia mak Timor hetan dezenvolvimentu iha tempu Indonesia nian. Ida ne mak istoria inventada nebe halo nia sai mito. Sr. Mario Carrascalao iha tempu Indonesia nian servisu nudar kolaborador ho regime Suharto nian. Sr. Mario Carrascalao so muda ninia posisaun bainhira Suharto monu. Mito nebe oras ne hela iha ema balu nia fuan laran mosu tamba regime Suharto nian mak ajuda hodi haburas. Sr. Mario Carrascalao mak ligasaun entre regime Suharto nian ho povo Timor-Leste. Husi sorin nia finzi nia hare povu Timor-Leste nia interese maibe iha sorin seluk nia buka oinsa konsolida regime Suharto nia objetivo iha Timor-Leste. Sr. Mario Carrascalao servisu nudar agente regime Suharto nian hanesan Arnaldo de Araujo ho Guilherme Goncalves antes e Abilio Osorio depois.
Mito nebe agora ema elit politik sira iha Dili fiar e sira tenta atu halo povu mos fiar sei (partidu nebe involve Carrascalao sira hanesan lider, PSD ho UDT, la hetan fiar iha eleisaun) sai hanesan perigo ba viabilidade Timor-Leste nian hanesan nasaun ida livre husi KKN.
Perigo mak ne:
Se Sr. Mario Carrascalao dehan Lucia Lobato la komete korrupsaun; se Zacarias da Costa laiha konflito de interese bainhira nia obriga governu atu uza ninia kompanhia Timor Mega Tours atu sosa hotu bilhete viagem governu nian ba estrangeiro; laiha problema se Joe Goncalves nia fen hetan kontratu single source husi governu tanba sira mesak iha AMP hotu, entaun mak povu sei fiar katak KKN iha governu laran laiha.
Se povu fiar dehan KKN iha governu de facto AMP laiha, entaun membru governu sira bele naok tan estadu nia osan ho matan taka. Laiha tan ema ruma mak bele akusa sira dehan sira halo KKN.
Sr. Mario Carrascalão sei tama ba governu atu buka dalan oinsa bele legitima korrupsaun iha governu laran. Ema lubuk oan ida mak sei sai riku i povu maioria sei sai kiak ba nafatin.
Sr. Mario Carrascalão laiha serio atu kombate korrupsaun. Se. Sr. Mario Carrascalão seriu duni atu kombate korrupsaun, entaun nia sei hein saida?
14 comments:
YOU CAN'T SEND THE FATHER TO INVESTIGATE THE DAUGHTER!!!
Ne'e ema bolu oportunis!!! Soeharto monu nia mos fila an tiha lalais hodi bele hetan fatin iha Timor ukun an nia laran. Povu kiik Timor oan. labele ona monu ba propaganda ema oportunista sira hanesan Mario!!
sira hotu fase liman ho sabaun iha be nebe foer hanesan. Oinsa mak atu kombate korupsaun se ema sira komete ne'e nia amigu intimu.
Elisaun hela tinan 3 tolu tan,tidak mungking Carrascalao atu sobu nia fungsionarius partidu nian nebe prense kriteriu KKN.
Interese politika partidu nian mak sei faktor determinante duke interese povu nian.
Intensaun atu halakon KKN husi Carrascalao hanesan suatu komedi sandiwara dan sensasi ida. secara keseluruhan imposibel tamba Carrascalao mak nudar vise PM hanesan fali institusaun ida mesak iha governu nia laran hodi tau matan konaba KKN. Ne'e hanesan governu nebe kaer poder nia rasik mak tau matan ba nia an. ida so par graganta deit no atu loke ema nia hanoin katak governu iha hanoin atu kombate maibe realidade la nune'e mos bele iha.
Carrascalao hanesan vise PM tau matan ba KKN, karik bele signifika katak:
1.Nia bele hare diretamente membru governo AMP halo KKN tamba durante nia hanesan deputadu seidauk hare secara langsung.
2.Nia bele hare no kontrola ainsa KKN nebe iha ona ne'e la bele sai informasaun ba publika no hamate informasaun ho razaun evidensia mos la iha.KOMEDIA BARATU MAK SEI MOSU.
Imposibel historia nebe los mos sei bosok hare tok nia uluk UDT depois dehan nia ema pro Indonesia no ema Timor hotu hakarak Integrasi iha 1976, nia dehan ba soeharto ema Timor hotu hakarak indonesia, padahal ema Timor hakarak Independensia.
Konaba istoria deit bosok ona apalagi atu kombate korupsaun ne'e mos bele bosok deit.
Exemplu : Ai nebe kleuk ona tak mungking atu los fali. Samea tak mungking nia oan Manu Radi,pasti nia oan samea. yang berubah adalah Samaea ne'e bele troka kulit maibe Samea tetap samea.
HUSI HERMEN
Belun nain 2 nebe mak comentario iha leten ne'e wainhira atu koalia tetu liafuan didiak lai, se bele ba husu lolos historia iha imi nain 2 nia inan aman atu conta didiak historia ne ba imi nain 2 pois mak fila mai fo comentario ba iha block ne'e ok.
ita bele koalia atu combate KKN ne facil ba ita sira nebe mak koalia, maibe atu halao ne precisa han tempo naruk,maske nia bele hatene se deit mak tama ba iha KKN ne'e maibe buat hotu liu hosi processo artinya tuir dasar ne laos hnesan ba mercado sosa modo futun 1 quarter fo osan ba ona la contratu nebe maun alin KKN ne problema boot, bele koalia Sr Mario carrascalao dehan nia oportunista nia jogada foer durante tempo resistencia ,maibe realidade ita labele nega Mario carrascalao nia sacrificio nebe mak nia halo ba Timor to ohin loron hetan Independencia ne'e..se Mario carrascalao mak hakarak KKN e hakarak fan rai Timor la custa , + durante tinan hira liu ba Mario mak hnesan Governador Timor nian ba Indonesia, maibe Mario la iha hnoin at ba Rai Timor hnesan ita agora dadauk hanoin ba Mario. mario fo opportunidade barak ba Timor oan hodi escola iha Indonesia oras ne balu Masterado balu sarjana ne hodi Mario carrascalao, se nia mario mak hakarak KKN bolsu estudo nebe mak Indonesia Ofrese ba Timor oan ne mario usa hotu,Maibe Mario la Iha hnoin at ba Estudante Timor Oan hakarak Timor Oan mos atu Bele goja iha Ukun an 1 ne'e..maluk sira bele koalia e trata at mario carrascalao maibe hare e tetu didiak lai sente maluk sira mos hatene Durante Occupasao Indonesia Ita hotu halao cladestina ita Terus hmutuk ho mario carrascalao sedauk terus ho ema seluk nebe mak agora Timor ukun an ona dehan sira mak heroi, sira mak luta, hu hatene maluk sira nebe mak comentario ne tau Odio ba Partidu seluk mak hnesan UDT e PSD no AMP, maibe realidade AMP ukun Timor agora mos sente hkmatek e moris diak oituan ona.koalia lalika hare ba partidu nebe mak diak nebe mak at.. mas hu bele koalia tempo Governo Frente sedauk halo netik buat diak, ba governacao aberta iha distrito hotu hotu promete mas la sai realidade. ita hotu frente maibe uluk ita hkilar laos frente Maputo maibe frente iha rai laran duni, timor ukun an ona mosu fali frente dehan nia mak luta koalia fali temi fali e koalia historia sira falsu nebe mak durante 24 anos sira halo iha maputo atu mai implementa iha Timor laran ,maluk sira hu bele dehan frente hosi maputo ne mak atu fahe ita ne sira nia plano desde timor sedauk ukun an, sira hkarak halo Timor ne atu sai Komunista,maibe mate bean sira ran fakar ba timor ne la aceita e la aturiza sira halo nune ba Timor. tanba timor tereus e sofre hakarak duni hetan Independencia nebe sosa ho ran. ema sira nebe mak koalia ibun balada dehan luta iha liur sira luta maibe haris ho sampanha hemu tua diak d8 contente maibe Timor oan luta haris ran terus ba udan,loro ,hamalaha, luta duni ba timor ne. mario mos sacrificio makas fo nia contribuicao barak ba Timor nia Independencia to ita ukun an.. nebe maluk sira lalika dehan mario oportunista mario traidor Mario mos ba hau pribadio mario heroi ba rai Timor ne;e.. nebe husu uluk lai e le barak sobre historia ne mak koalia ba ema labele condena e fakar lia bobar ba ema seluk nia leten. ita bele koalia ba ema nune maibe liafuan todan ne sei fila fali ba ita nia an Rasik maun alin sira..nudar estudante hu hato'o deit liafuan no idea ba maun alin sira atu hanoin didiak mak koalia, obrigado feliz pascoa ba maun alin sira hotu nebe mak le'e comentario iha block ne adeus..
estudante. kosar ben..
Ba belun ida kometariu iha kraik ne'e. Mario kala uluk terus hamutuk ho ita boot maibe nia la terus hamutuk ho ema resistencia sira.
Ita dehan AMP ukun Timor komesa hakmatek ona, ne'e los tamba KKN buras liu ona. Ne mos los tamba uluk AMP seidauk ukun sira mak halo rungu-ranga iha Dili laran, kria petisioners, hakiak Alfredo, demo tun sae, sunu uma tunsae, halo propaganda foer tunsae, hafahe Loromunu-Lorosae, hodi governo uluk bele tun lalais. Agora sira ukun ona kan tidak munking sira atu halo rungu-ranga fali atu hatun rasik sira nia an.
Ita dehan ema iha liur nee la luta??. Ita la kumpriende karik prosesu luta nee oinsa, ita presija aprende tan tanba sa Timor iha Frente 3= Armada, Clandestina & Diplomatica. Se ema sira iha liur ne la luta antaun kala presidente Horta mos la luta 1 e referendum ba ukun an laos ema iha rai laran deit mak vota karik. Kualia sukat ibun uituan kolega!!. labele naran tarutu deit!!.
Lalika defende Carrascalao ho buat oi-oin. ema nebe hanesan SAMEA selamanya SAMEA. so Troka Kulit deit.
dehan nia haruka ema ba eskola iha nia tempu hanesan governador ne'e laos nia osan rasik. osan bolsu estudu iha tempu nia nudar governador ne'e Indonesia nian. se hanesan ne'e ita mos dehan Indonesia mos diak tebes. ita nunka dehan Indonesia diak tamba Indonesia okupa ita nia rain,halo dezemvolvementu maibe oho ema.
Indonesia at, Carrsacalao at oituan tamba asina deklarasaun Balibo. Carrascalao nunca sai heroi ba Timor Leste.
nia parese atu sai heroi iha tamba atu kombate KKN.
kalan loron mak koalia persiza tempu atu kombate KKN. ida ne'e rezaun nebe basi ona. simples deit dehan atu habadak birokrasia mos to'o agora hanaruk tan.
Lalika kantiga ba maluk denvensor AMP sira.
husi Radikal Nasionalista
sai Deputado sei dauk to'o atu halo fiskalizasaun hodi kontrola governu konaba KKN. agora sai Vise PM para kontrola makas liu tan.
Ne'e hanesan deit governu kontrola governu. iha mundu ne'e so iha Timor mak iha vise premeru minstru servisu atu hare KKN.
iha ka lae imparsialidade?
Beberapa aktor dari PSD.
apabila dibuka rahasia mengenai Proyek Sudah Diatur/Pemegan Saham Dibohonggi dan Persen Sudah Direncanakan maka PSD akan siap siap menerima kritik dari publik.
akan ada conflcit of interes pak, mending tak usah membuka itu. karena rugi kalau diusut, kita kehilangan suara dalam pemilu nanti pak.
jadi nanti saya punya alasan begini butuh waktu banyak dan butuh alat teknologi untuk mengumpulkan bukti, butuh UU yang tegas.
jadi pembratasan KKN itu hanya omong doan. tidak pernah dengan niat tulus. penunjukan Carrascalao sebagai wakil perdana mentri dala urusan KKN itu sekedar sensasi buat masyarakat bahwa AMP punya nafsu yang besar untuk brantas korupsi. padahal kita dibohonggi saja bung. hak interpelasi dan hak anggket/fiskalizasaun saja dari parlamen untuk melakukan terhadap KKN saja tidak pernah dilakukan atu tidak dibicarakan dalam parlamen. sekarng mau membrantas.
AMP halimar dunimalu/zapodi ida. habosok povu atu povu bele toba dukur. atu povu la bele kritika tan. kutadu la kleur tan ita dukur ona tamba carrascalao nia evidensia sira ne'e. politika AMP ne'e los duni Aliansi Manipula Povu. nita
NOTA: Carrascalao nia oan sira laiha ida mak iscola bot. Hothotu mesak vadios deit. Mario C nia oan rua ne mesak vadios deit maibe sira nia aman osan barak no iha possibiliade barak atu tau sira ba eskola iha tempu Indonesia nian. Iha bapa nia tempo sira so buka gosa deit ho Timor nia terus no susar. Laiha ida mak ba escola netik atu loron ida bele mai fali hodi contribui ba nasaun Timor Lorosae independente. Ohin loron saida mak Sonia Dora ho Pedro bele fo ba Timor Lorosae? NADA!!! Joao Carrascalao nia oan sira mos mesak vadio deit. Joao Junior iha Sydney ne drogado bot ida. Manel Carrascalao nia oan sira mos laos ema estudos bot (menos Cris Carrascalao karik nebe iha netik diploma husi Australia). Maibe katuas Manuel C nia oan sira seluk mesak beikten tantanan deit. Carrascalao sira la fo oportunidade ba Maubere nia oan sira atu escola hodi sai ema maibe sira mos la prepara sira nia oan sira atu sai matenek. Sira la prepara tamba sira fiar katak sira nia prestigio no privilegio iha rai Timor Lorosae sei kontinua nafatin hanesan iha tempo Portugues, tempo Indonesia no agora tempo ukun an. Carrascalao sira sei mai buka naran nafatin laos tamba sira iha merit atu hetan pozisaun bot iha Timor Lorosae maibe tamba sira sente sira nia an ne mak nain ba Timor Lorosae hanesan uluk tempo malae nian. Carrascalao sira memang laiha duni suport husi povu Maubere. Hare deit ba partidos PSD ho UDT. Agora partidos rua ne atu lakon houto. Maibe nia clase elite sira mak sei iha nafatin nostalgia ba familia ida ne tamba sira iha nostalgia ba tempo colonial portuguesa. Familia Carrascalao hanesan simbolo nebe liga Timor Lorosae ho Portugal. Familia Carrascalao mak iha liu prestigio tamba sira malae. Maibe de facto familia Carrascalao mesak mau fehuk ho bui fehuk tantanan deit. Sira hatene deit mak gosa ho privilegio nebe mak sira hetan tamba Timor Lorosae nia sofrimento, tamba Timor Lorosae nia beik. Agora sira bele kontinua nafatin goza ho boa vida tamba clase elit sira nia beik. Sira mos sei kontinua gosa nafatin tamba sira iha rai barak iha Dili ho Liqisa. Rai ne uluk malae colonial portugues mak hasai husi povu Maubere sira hodi fo ba Carrascalao. Agora Xanana Gusmao hasai tan kadeira barak ida husi povo Maubere atu fo ba Carrascalao sira. Hare deit!!! Carrascalao sira laiha suporte husi povo maibe sira mak okupa hotu kadeira sira iha governo. Ida ne mak tenki para. Povo Maubere persija revolusaun foun!!! VIVA POVO MAUBERE!!!
Maluk estudante kosar ben, lolos ita bo'ot tenki apriende barak tan konaba historia Timor no involvimentu Sr. MC. se ita bo'ot dehan MC fo eskola ba Timor Oan ne'e hau'u sinte laiha rasaun tamba sa? Nia oan sira dei'it mos laiha ida que eskola bo'ot oinsa nia fo eskola ba Timor-Oan sira! MC. nunka iha nasionalismo no hanoin rai Timor, tamba tempu Indonesia nia fo oportunidade ba Timor Oan ba Eskola ne'e mesak ema UDT nia oan dei'it, mos nia fo oprtunidade ne'e tamba nia maka ukun no hala'o regime Soeharto para nia hetan oportunidade atu hetan poder hela dei'it, nia nunka hanoin Timor atu sae diak? iha dia 13 de Outubru de 1998 ami hasoru nia atu hanoin konaba Timor nia opsaun nia dehan otonomi khusus ne'e maka opsaun diak liu, laos independencia ikus liu iha tinan 1999 maka nia foin wawancara iha RCTI dehan nia tuir povu Timor nia hakarak, konklusaun maka nia ne'e ema traidor no oportunista!
Lero Uatumissa
Maluk sira,
Combate Korupsaun ne'e serbisu bot tan laiha vitima no suspeito. Ida fo mos kontente ida simu mos kontente- susar atu hetan sira. Lolos sulit atu hetan Korupsaun AMP nian maibe agora sai fasil tan laos merajalela maibe merakyat. Povo barak kumesa aprende sai mos koruptor, inventa sira nia tinan atu hetan osan $20 programa ferik katuas. Distritos no sucos barak sai ferik katuas tan ema hotu tau naran atu hetan osan ferik katuas 20$ fulan ida. Sira nebe atu simu traktor mos fo osan ka tenke sai membro partido PD. AMP iha leten mambros governo no deputados sira hatene katak atu sira labele hetan kastigu iha loron ikus tan KKN diak liu involve no hanorin povo tomak involve iha KKN.... nunee ita atu kaer los se iha loron ikus....??????
PM Xanana se mak atu investiga?
Iha fulan Fevereiro 2008 fo kontrato fos ba Kompanha Tres Amigos liu husi prosesu foti liman deit hamutuk 4 jutas USD, fulan Maio 2008 Xanana amenda kontrato nee laliu husi tender husi 4 jutas usd ba 14 jutas USD maske osan sedauk aprova iha Orsamento Ratifikativo iha husi Parlamento Nasional iha fulan Junho 2008. Direktor Tres Amigos Germano da Silva, uluk mos kaer knar nudar Chefe Administrasaun kuando Xanana kaer knar nudar Presidente Republika, nebe osan hamutuk 28 000 USD lakon, Xanana mak troka fali osan ne'e lahatene nia hetan husi nebe?
Husu Xanana Gusmao osan CNRT 1999 ba kraik iha tempo resistensia se iha kalae benhadara mak Maria Paixao Vice Presidente Parlamento no Zacarias da Costa, Ministro Negosios Estransgerios nia feton?
Husu Xanana Gusmao, oinsa nia oan Zenilda Gusmao, Nito Gusamo, no sobrinhos sira, maun alin sira hanesan, Quim Gusmao, Ano Gusmao ohin loron sai bisnis man kaya mendadak?
Husu Xanana Gusmao Oinsa nia Fahe Kontratos sosa fos ho osan besik 80 jutas USD ba kompanha sira nebe mak maun alin ka fen laen ho ministros sira. Gil Alves nia ferik oan (Aida Osorio) manan osan hira husi kontrato fos ? Joao Gonsalves nia ferik oan manan osan hira husi kontrato fos? Tansa Joao Gonsalves halai husi Melbourne mai Kent Australia karik tan nauk buat ruma?
Oinsa Lucia Lobato nia katuas oan Americo manan tender atu fornese mina ba EDTL?
Maluk sira, hau husu atu koalia kona ba Mario Carrascalao karik lapresija dada naruk............. ema ne'e sulit ita kaer ka hetan nian sala tan bele moris tempo hotu-hotu. Iha Portugues nia tempo nia moris diak... Indonesia nia tempo nia moris diak Guvernur, iha ukun an nia Vice Primeiro Ministro.
Maibe laos deit Mario C, mak ukun hamutuk iha AMP nia laran, Guverno AMP no ukun nain timor oan nian hanesan Clube Kompanha Privadi ida nebe familias sira hanesan Mario nia relasaun ho Jose Manuel C ohin loron Vice Ministro Obras Publika, Natalia Carascalao, Chefe Gabinete ho Ramos Horta,Angela Carascalao iha Gabinete Xanana iha Ministerio Defesa Seguranca. Cris Carrascalao, Manuel Carascalao nia oan mos serbisu ho Ramos Horta.
Husu tok Victor Costa oinsa nia rekruta nia Staff sira iha Secretaria de Estado Seguransa Social nian, balun koalia tetum lahatene, naran da costa, tio tia subrinho falta fen kiik sira sedauk? primu sira karik iha ida rua... etc.
Husu Jorge Tem oinsa nia sosa nia sasan iha Atambua, rai mos iha Wini Kefa, staff sira naran teme hotu husi suco naimeco hutu........?
Husu Lucia lobato, nia sei rajin halimar karta lae?????? Kuandu iha tan tender liu husi sms keta haluha manda sms mai hau nia numero mak 7230014, hodi hau fo hatene Xanana Gusmao, keta haluha manda mos sms ba 7230013, Ramos horta nian maibe importante liu mak manda sms ba Jorge Tailalat, Frans BTK, Hercules, Tomy Winata, se konsege hetan tommy suharto bele mos manda sms ba nian.
Maluk sira hau koalia barak liu ona, loron seluk mak ita koalia fali, ita bot sira haksesuk malu, nee buat diak, tan ita bot sira la tama karik iha AMI Manan Persen = AMP hanesan FRETILIN koalia mak barak. Ami Moras Pulmaun, Ami Mear Pulmaun, Ami Mario nia Padrino. Ami Mehi Prado atu Ami Manan Pajero.
AMMMMMMMMMMMMMMMP Ami Moras Pulmaun......
Belun sira, hau buka atu liga mos asunto korupsaun ho Sr. Filipe Rodrigues nian artigo: Legality Principle no Aksaun Kombate Korupsaun.
Liga ba asunto ne'e hau hanoin katak Naok ten sira sei louva Sr. Filipe Rodrigues nudar Heroi ba Defende Korupsaun. Sr. filipe halo kutipan bazeia ba Konstitutisaun no DHDH atu bele legaliza no justifika korupsaun ne'ebe sira komete, i dala ruma hau mos diskunfia keta nia mos involve naok buat ruma iha passado!
Hau atu fo hanin deit katak ita preciza atu separa rankor politika ho korupsaun. Wainhira iha loron ruma hau lori Sr. Filipe ba buka justica tamba involvimento korupsaun ruma iha passado, hau hanoin katak ita sei la ba kahur ida ne'e ho rankor politika. Provas mak determina.
Por tanto agora Sr. Filipe la lika preokupa tan ema seidauk buka atu ba sobu ita boot nian, maibe keta haluha katak Kombate korupsaun sei la ba fihir ita boot nia oin! Hein deit. Sat, Obrigado
test test deit
Hakerek to imi bulak tiha ema seluk
toba dukur goza osan bulak rai.....kuitadu Frustradu sira kal hanesa nee duni,toba la dukur....ha ha ha ha.....Boa Viagem Governo fretelin Ukun 50 anos Bem Vindo Governo AMP ukun 15 anos deit too ona.....ha ha ha........ Mari Alkatiri nia familia sira goza fuik hetan proyek nafatin imi mak bagian ida ba soke tun soke sae..... ha ha ha ha.......Kuitadu mau lambe sira.
xanana gusmao, ema ne uluk ita fiar tebes katak nia hanesan salvador nebe rainain timorleste nian fo bensa.
maibe agora seda mak akontese ho nia, nia nakfilak hodi sai ameasa bot ba nacao nia futuro, liafuan ida nia dehan katak "pahlawan bisa menjadi penhianat dan sebaliknya penhianat menjadi pahlawan" la komprende liafuan ne halai duni fali ba nia, ema ida nebe mak uluk ita fiar.
XANANA tan sa mak ita ukun sei ita bot fo exemlo nebe sai error bot ba nacao nia futuro?
bainhira mak ema nebe mos se mosu iha timor Leste?
Post a Comment