5 Nov 2008

Presidente Ramos-Horta Akomoda Prostituta Na'in Rua iha Ninia Rezidénsia iha Metiaut iha 2007

ENGLISH BELOW
Dr. José Ramos-Horta, Prezidente Povu Maubere nian iha Repúblika Demokrátika de Timor-Leste, ema ne'ebé manán Prémiu Nobel iha 1996, ema ne'ebé hetan apoiu hosi Igreja Katólika iha 2007 atu manán eleisaun prezidensiál, maibé konsege hamonu ninia an iha nivel morál ida ki'ik liu no kiak liu. Ida ne'e maka agora xefe de estadu iha Timor-Leste?

Iha tinan kotuk, iha tinan tuan, uainhira tinan 2007 atu ramata, Sr. Dr. Ramos-Horta, Prezidente da Repúblika sulan hela prostituta na'in rua iha ninia rezidénsia iha Metiaut. Ba ema seluk, Sr. Dr. Ramos-Horta dehan kaduak na'in rua ne'e ninia amiga. Ba ema balu Sr. Dr. Ramos-Horta dehan feto ne'e ida hakarak kaben ho nia. Maibé lia-anin hosi malae sira nia leet dehan katak feto na'in rua ne'e australiana, maibé servisu hanesan prostituta iha Japaun. Sr. Dr. Ramos-Horta nia asosiadu ne'e, nia mós ema australianu, lori prostituta na'in rua ne'e mai iha Timor-Leste atu fó ba Sr. Prezidente atu "haksolok" nia. Maibé asosiadu australianu ne'e mós hakarak mai kose Sr. Prezidente Dr. Ramos-Horta atu hetan favór balu.

Prostituta na'in rua! Ida ne'e halo ema Timor-oan no mós malae balu hakfodak hodi admira Sr. Presidente Dr. Ramos-Horta nia virilidade. Katak mane katuas ne'e, kabun-teek hanesan bidón, maibé bele dada feto klosan fuuk-loira na'in rua atu mai "hamaluk" nia. Afinál la'ós hanesan ne'e. Sr. Dr. Ramos-Horta uza fali prostituta sira atu hatudu an ba ema seluk. La'ós ninia kabun-tasak ne'e maka dada feto maibé tanba ema seluk hakarak hetan favór hosi nia maka fó netik prostituta na'in rua ne'e hanesan prezente. Sim. Ba Dr. Ramos-Horta premiadu iha Noble ba Dame haree feto sira hanesan materiál béns nian, hanesan prezente.

Sr. Dr. Ramos-Horta ne'ebé deklara ninia an santu liu fali Santo Padre iha Vaticano; Sr. Dr. Ramos-Horta, Prezidente da Repúblika ne'ebé la'o tun-sa'e hatais kamizola ho Jesus Cristo nia oin iha ninia kabun-mamar, afinál Sr. Dr. Ramos-Horta mós gosta prostituta sira.

Amu Bispu Basilio ho Ami Bispu Ricardo iha 2005 ejije ba governu FRETILIN atu krimininaliza prostituisaun. Amu sira ne'ebé deklara sira nia an hanesan lulik, katak sira maka fonte ba podér morál ho espiritual, Amu sira ne'e hatene sira nia Santo Horta gosta sulan prostituta sira iha ninia uma? Ka gostun ida ne'e estende mós ba Amu sira ne'e ho sira nia lulik? Ita admira, Igreja Católica iha Timor-Leste admite lider nasaun ne'e nia morál monu to'o kiak rabat rai hanesan sira nia protejidu, Dr. Ramos-Horta. Amu sira halo demonstrasaun atu ejije governu halo lei atu kriminaliza prostituisaun maibé Amu sira la dehan buat kuandu lider nasaun nian, Prezidente nasaun nian, uza prostituta sira. Ida ne'e maka ema bolu HIPOCRISIA!!!

IN ENGLISH
Dr. José Ramos-Horta, President of the Maubere People of the Democratic Republic of Timor-Leste, winner of Noble Prize for Peace in 1996, a man who found the support of the Church in 2007 to run for presidency, but who has sunk himself to a very low and poor moral standards. Is this the man that tops the Timore-Leste leadership?


Towards the end of last year, President Ramos-Horta was in the company of two prostitutes in his private residence in Metiaut. To other people, Dr. Ramos-Horta described the two twin blond bombshells as his friends. Others were told that one of them wanted to marry him. But the words going around the expatriate community is that the two women were Australian prostitutes who were working in Japan. One of Dr. Ramor-Horta's associates had apparently hired the two prostitutes to for Dr. Ramos-Horta's personal service in exchange of facilitating his business venture in Timor-Leste.

Two prostitutes! This was not only a cause for disgust but also awe among many Timorese, and the expatriate community alike. Everyone is curous about Dr. Ramos-Horta's virility. How does this sextuagenarian whose beer-gut is as big as barrel of oil attract two blonde bombshells for private company?

In actual fact, these two women were prostitutes. Dr. Ramos-Horta, Noble laureate and President of Timor-Leste, likes to entertain himself with prostitutes even if they are sourced by some shadowy associate whose activities are evidently questionable.


Dr. Ramos-Horta who declares himself hollier than thou even by Pope Benedict's standard; Dr. Ramos-Horta the president of the Timorese republic who turns to Jesus Christ to win elections is the same Dr. Ramos-Horta who cohorts with prostitutes, who pays for sex.

The two bishops, Bailio and Ricardo, who in 2005 demanded the then Fretilin government to criminalise prostitution. The priests who call themselves "lulik" (holly), that they are the source of all moral and spiritual power, do they know that their favourite son likes to be in the company of prostitutes? Or does this kind of entertainment also extend to the priests? I

t is incredible the Catholic Church of Timor-Leste say nothing about the moral standards of this nation's leaders, which have slipped to this level.

The priests organised demonstrations to pressure the government to pass laws criminalising prostitution but the priests say nothing when the leader of this nation, the President of this Republic, uses prostitutes for his entertainment. This is HYPOCRISY at its worst!!!

28 comments:

Anonymous said...

Ita nia presidente ne mane duni pa.....

se presidente la tahan karik bolu tan ida hakerek artikel ne ba gabung hahahhahahaha...

diak nian presidente......, imi lahatene ka ita nia presidente ne mos FRETILIN KOMUNISTA IDA

Anonymous said...

Nee so ita Fretelin duni! tur ba sarvico la iha, inveta istoria hodi hafoer ema nia naran det!!
buat ida maun hakerek ne komik fali...hahhahaa..
la relevante, baseia det ba maun nia hanoin, i la iha evidencia.
imagem ne det hatudu katak maun nia lia fuan nee laifuan bosok, maun copy paste det Horta nia imagem iha imagem foti husi you tube nia leten.
se informasaun nee tebes, maun tuir lolos hakerek mos ho Feto nain rua nee nia naran i Horta nia asosiadu Australianu nee nia naran!!?!!!
nusa, maun! Fretelin la iha tan idea politika atu hasoru nia ga??
Rona Maun! ema barak hadomi Fretelin maibe tan hahalok sira hanesan nee ne mak halo ema halai lakon hotu nee!! maun lalika tebe rai dehan o ne Fretelin, Horta ne kuando Fretelin, o nia papa seidauk conese o nia mama karik.
Maun nia liafuan sira sempre iha ralasaun ho fiar katolik nian, maun keta muslumano ida karik?? ou Mari fo osan hira ba maun hodi kria blog nee?? chchchcchccchc..
hau dehan tena iha comentario seluk katak hau nia aman mate ba FRETELIN,ne duni hau sei hakarak involve ho CCF, maibe maun keta hanoin ema hotu2 iha CCF contente hela ho Mari nia hahalok karik! nia mak halo foer Fretelin nia naran to agora ita bele hare katak ema barak lakon fiar ba Fretelin. tanba sa mak tenki iha Fretelin mudansa? tanba det Mari nia jeito ida arogante nee " HAU MAK MANDA" nia lakohi rona partidu nia desisaun maibe foti nia desijaun rasik lori partido nia naran!!
se Fretelin lolos sira mak fila fali mai Fretelin, maun! hau hanoin Mari nee sar det rai iha CCF karik i LU-OLO, Arseni Banu no seluk2 sira nee Pinta bandeira no halot kadeira det karik!!!
hau hein katak Fretelin sei sai hanesan Fretelin ida uluk ne, honesto, mos, no respeito ema.
VIVA FRETELIN!

Anonymous said...

FRETELIN ne ami la konhese ida. So UDT fascista ho autonomista oportunista sira mak hatene FRETELIN.

VIVA FRETILIN!!!

Anonymous said...

FRETELIN ne o nia abo Suharto mak harii.

Ami konhese mak FRETILIN!!!

Se la hatene saida mak FRETILIN, lalika mai temi arbiru iha ne boy!!!

VIVA FRETILIN!!!

Anonymous said...

barato liu

Anonymous said...

imi sira fo komentario nee mesak bilang tan tanan det.....
boot sira halo politika hodi hadau malu fatin imi ida kik oan sira nee mak raut malu ba nafatin...
Alkatiri ga Xanana, se det mak manan, ita sira nee kiik oan nafatin...sira mak sai boot..
ita defende2 hele det sira be kuando sira sai bot ita hotu la serviso ona ga? tur simu det osan?
ita defende tia sira to ikus sira la conese tan ita karik!!
PEACE DET MAUN ALIN SIRA.

Anonymous said...

maun! ema pronunsia Fretilin ne mak sala, sai fali Fretelin, ne mak sira tebe retek los nee...

Anonymous said...

Deskulpa camarrada sira! hau nia Typing ne mak sala, toman liu ho 'E'.
no, se o hatene diak Fretelin..sori, Fretilin...o esplika tok prinsipio fundamental Fretilin nian mai!!

Anonymous said...

Oi putu..
UDT: Uniao Democratica Timorense. (ne uniao demokratiko ida).
Fretilin: Frente revolucionario Timor Leste Independente.
( Frente ne linha komunista no facista nian, nebe hanorin katak lori armas/kilat/usa forca atu halo ravolusaun).
komprende ona....
kuando la hatene husu.. se lae buka livro lee tia lai mak foin kritika. laos arbiru det.
LORON DIAK BELUN.

Anonymous said...

hau hanoin, article nee laa iha boot...useless. ema timor nee iha maturidade politika ass tebes, educacao civica ne'ebe abut metin husi beiala sira katak respeita ema katuas...!

demokrasia favorese libredade ba timor oan atu expressa sira nia hanoin , maibe tem que respeita valor..civica kuda metin hela.

mesmo que uluk clinton ..iha affair ho monica maibe..sociedade ameica respeita sira nia presidente nia iha papel boot ida presidente chefe do estado...simblo ..importante da nacao.

ema barak sai ba liur estudo barak , maibe nunca applika buat diak ba desenvolvimento rai doben timor.


ikus liu--sai timor oan tem que hadomi rai timor ho laran, lalika hakerek retorika bosok neebe hatun imagen rai doben timor nian iha mundo.

Anonymous said...

Maun ida iha leten nee 100% los!

Anonymous said...

Blog anarkista, falta fundamentos politicos, moral no civiku. Diak liu hare takatia

Anonymous said...

Hau hakarak hatan ba o seu burro!!
_____________________________

Oi putu..
UDT: Uniao Democratica Timorense. (ne uniao demokratiko ida).
Fretilin: Frente revolucionario Timor Leste Independente.
( Frente ne linha komunista no facista nian, nebe hanorin katak lori armas/kilat/usa forca atu halo ravolusaun).
komprende ona....
kuando la hatene husu.. se lae buka livro lee tia lai mak foin kritika. laos arbiru det.
LORON DIAK BELUN.

______________________________



Defini Fretilin

Fretilin= (frente revolucionario de Timor Leste independente)

Frente= hamrik iha oin, tuba rain metin hanesan manu aman maubere ida nebe barani atu tun iha manu futu fatin atu halo mehi ukun rasik an sai hanesan realidade ida nebe nabilan wainhira hateke husi foho ramelau hanesan loromatan dadersan nian. Klibur nebe aswain nacionalista sira hamutuk. Uma lulik ba aswain ukun rasik an sira atu halibur malu ba, atu nunee bele hasai ukun kolonialista sira nia husi rai Timor Leste.

Revolucionario= hakarak halo mehi ukun rasik an nee realidade dunik iha tempo badak nian. Tamba lalika tan husu ba atan maubere sei karik nia hakarak ukun rasik nia an husi kolonialismo nia okos. Depois de 400 anos labele tan hatun povo maubere ho husu ba nia se nia hakarak ukun rasik an. Orbainhira mak ita ema bele husu ba escravo ida se karik nia hakarak livre ka lae, se wainhira nia hare ona nabilan liberdade nia iha tena nia oin no chave atu sobu korente nebe kesi tena nia liman iha tena nia liman laran.

De Timor Leste Independente= nia fim ba luta ema nacionalista nebe haksoruk hamutuk iha FRENTE nia okos mak nee UM TIMOR LESTE INDEPENDENTE. Ideia principal husi Ukun Rasik An mak nee. Mehi nebe halo mosu funu Manufahi mak nee. Ukun Rasik An. No hakarak atu hatudu manu aman maubere nia tara nebe manan iha futu fatin mak nee UKUn Rasik an. No sentimento haksolok iha klamar ema timor oan nacionalista nian mak nee dunik.

Fretilin Laos komunismo, muito menos facista hanesan o nia ulun fatuk beikten nee hanoin.

FRETILIN= Movimento nacionalista nebe harii husi ema timor oan nebe komunga ba ideia atu liberta nia rain husi ukun rai kolonialista sira nia okos!!!

Fretilin hanesan mane bonito ida nebe hamrik ho hatudu nia aten barani ho nia hirus matan, laran boot, tuba rai metin ba nia principio atu la sees ba mai hodi hamrik iha campo da batalha luta ba ukun rasik an, to fakar nia ran hanesan manu aman mean iha manu futu fatin, hodi too ikus nia povo maubere foti ba leten ho nia vitoria mak Ukun rasik an. No nia vitoria nee mak oferece ba ninia eterno amor, no nia princesa: povo Maubere iha Uma Lulik Timor Leste!!!!

__________________________________-------------------------------------------------------------------------------

UDT (uniao democratico)= Klibur husi facista no malae restu sira nebe ho politika aikakeu no conservador atu mantem ukun kolonialista nian ho kurtina mak federasaun no depois integrasaun. Tamba iha momento neba hakarak defende status quo hamutuk ho malae kolonialista sira atu nunee sobu ideia ukun rasik an nian. Kumpulan kaum elit facista Salazar nian nebe hanoin kala ras mutin nee mak matenek liu, hatene liu, as liu, ka religiaun ocidental nian nee mak los liu no lori liu ba lalehan.

Se o hakarak hatene liafuan facismo nee oinsa entaun nia difinisaun mak hau fo iha leten ho factos sira iha leten.

Imi UDT nee uluk hakarak ba lambe malae portugues nia kidun kuak tamba dehan mutin nee mak morin liu..hahahaha..nunee imi sai ho imi nia manifesto transisi ba ukun rasik an iha portugal nia okos hanesan kurtina ida atu bosok timor oan sira.

Maibe hanesan feto puta ida nebe portugues rasik lakohi atu bomba, imi ba fan an ba javanes indonesia sira ho imi politika aikakeu no putaria, hodi ses husi federasaun ho Portugal ba Integrasi ho Indonesia.

Halo komparasaun ida karik hanesan nee: see APODETI nee hanesan pengantin diak ida ba Indonesia no hakarak sai feto ran ida nebe hakarak kaben ho Indonesia secara terhormat....
Imi nee lae...imi nee hanesan puta ida nebe fo ba malae atu bomba mos lakohi ona tamba dois demais ona..nunee ba oferece imi nia an gratis deit ba bapa sira atu bomba too baruk hodi halo an liu fali pengantin baru no terhormat ka ho honra ida naran APODETI nee...hhahahahaha. Kompara Apodeti ho imi Apodeti se diak liu. Hanesan ita ema labele kompara feto ran bonita ida ho feto puta kaikoli ida.
Maibe ho imi nia natureza ida putaria nee to ikus ukun rasik an ona imi hakarak mai oferece an ba hitam manis ida naran Fretilin nee atu bomba imi mas..sorry aja deh..puta sira mak la pake dunik.hahahahahaee

Frente Bonito

Anonymous said...

Horta ne mais potugues do que timorense!!! Inan mestisa, aman portugues...... ninia uma lisan iha timor laiha ida bou sira.... nein Horta nein Alkatiri okkkk....

mestisu lao rai sira mak iha hahalok at ida hanesan ne!!! imi le tena livru LYN MINION nian??? moe bot!!!! horta lao tun sae buka het malae feto sira maibe malae feto sira hamnasa nia mak iha. horta tenki selu deit malae sira para het nia,,,, haahahhahhaaaa...... presidente ida hanesan ne mak timor oan rai nain sira la buka, au ama!!!!!

mestisu lao rai sira ne tuir lolos labele sai presidenti! sira nia moral laiha no sei buka estraga moral povu timor rai nain sira.

viva timor rai nain!!!

Anonymous said...

Mano, nia mak korta sala o nia feton, hau hanoin o nia feton ses la biban...hahaahaaaa
se tau LU-OLO mak presidente mos hanesan det, nia rona nafatin Alkatiri nia koalia, hanesan maun hateten Alkatiri mos mistu k lae!
nebe mistu mak manda nafatin....

Anonymous said...

Hau ata burro nee hakrak hatete det katak, Fretilin nee laos naok/ copia naran husi partido komunista ida iha mocambique "FRELIMO"...!
Antes de Fretilin moris laos iha uluk mak ASDT (Associacao Social Democratico Timorense) pois mak muda ba Fretilin?? kuando muda ba Fretilin membro partidu balu sei hakrak mantem nafatin idelismo Social democratico (membro sira nee mak: Nicolau Lobato, Xavier Do Amaral, Alarico Fernandes, Ramos Horta, Cavarino, Vicenta Reis)maibe estudante nain 5 nebe foin fila husi afrika nebe ba estuda Komunismo iha neba hakarak muda ideialismo ba komunista nia hanoin (liu2 mka ida Roque Rodrigues nee, kolia tetum det mos la hatene bot ida). iha debate bot iha partidu nia laran i komunista sira consege domina tanba dehan sira mak hatene liu tanba ba escola iha rai liur! (husu tok Mari nee tebes ga lae?)... i maun dehan katak ami UDT hakarak lambe i tuir det malae sira nia kidun: husu tok Mari alkatiri no belun sira seluk katak laos uluk UDT ho Fretilin asina pakto ida dehan katak Partidu 2 nee nia objectivo mak ukun ann!!!
momentu nba UDT hakrak federasaun lai hi Portugal Tinan 5-10 foin mak bele ukun ann, tanba hare ba economia timor nian nbe fraku liu iha momentu nba!! UDT apoio Militar portugues sira hodi hatun ditadura Salazar nian atu nune Timor mos bele hetan liberdade tanba nee mak kuando Salazar monu portugal fo liberdade ba rai sira nia ukun nee atu decide sira nia futuru!!! komprende ona Maun!!!
i idea komunista nbe hatama husi estudante nain 5 nee mak halo ralasaun entre UDT i Fretilin sai naksobu... i fretilin sira comesa bolu malu ho liafuan "camarrada"!!! maun hatene se mak usa liafuan nee?? laos komunista sira!!!
nebe lori atensaun ba Indonesia. Australia i Amerika!! tanba iha momentu nba Soharto lanca hela nia programa hodi hamos tia komunismo (Gerakan 30 S-PKI)iha indonesia nbe nia hetan suporta husi USA ho Australia.
antes de guerra civil iha Timor akontese Suharto nia intel nakonu tena iha timor (prepara atu halo ataka ida tan ba komunista sira, nbe iha momentu nba Indo, Austr ho USA fiar katak Fretilin sei haburas komunismo iha ASIA).
pois ho guera civil nbe Fretilin oho ema barak iha timor (liu2 iha Aileu, husu ba avo Xavi se tebes ga lae?) halo UDT sira halai hotu ba Timor Weste hodi buka protesaun ba Indonesian tanba nee mak sira asina Integrasaun selae Indo sira haruka sira fila fali ba timor (nbe Frettilin hein hla sira)!
Nebe maun UDT asina ga la asina integrasaun, 75% kemungkinan Indonesia Sei invade nafatin Timor tanba buat ida Komunista nee!!
maun nia definisaun iha leten ne Kapas, hau fo Aplaus bot ida ba maun!!! mas maun tenki hatene katak atu defini partidu ida nia idealismo ita tenki hare ba hanusa nia implimaenta nia hanoin iha governo!! ho liafuan sira hanesan: "hau mak manda", "leao kuando toba keta ba bok" i seluk2 tan! ida nee hatudu katak hanoin leninista nian !!! ( Lenin=komunista)...!
nebe maun se ita hakarak defini Partidu ida ho ita nia sentimento det, nee hau hanoin ema hotu2 bele defini nia partido hanesan partidu ida ke diak liu!!!
maun hau laos UDT nem menos Fretilin ida agora nee! hau hanesan fo det hau nia conhecimento itoan kona ba istoria nbe hau rasik assiste!!!!
Maun Boot ho maun nia liafuan sira tolok nee hatudu katak maun nee komunista duni!!
Nee duni maun hau hakarak husu det: tansa mak Xanana troka Naran Fretilin ba Falintil hodi halo Luta? tansa mak Ramos Horta la kolia iha ONU neba lori Fretilin nia naran lori fali CNRM/CNRT? i tansa mak depois de Independencia Avo Xavier lakohi ba hamutuk ho Fretilin maibe Lori ASDT nia Naran Ketak Fali? tansa mak iha 2006 votasaun iha conferencia fretilin nian nee tenki foti fali liman laos secreto?....
maun se iha Primero Governo ne mak Fretilin ukun ho laran Kmanek, la arogante, respeita ema (laos dehan fali Falintil fuk la fase, sarjana supremi ba la los,), la hariku det Mari ho nia Familia i buka servico hamutuk ho partido sira seluk (laos toma decisaun tuir det ema ida nia hakarak)...hau hanoin Fretilin nia mehi ida "ukun to Tinan 50" ne sei sai tebes duni karik!!!
mas agora seda mak acontese, fretilin lakon fiar husi povo, (elisaun 2001 manan ho votus kuase 60% tun makas to hetan det 27%)..
nebe maun hanoin ba hanusa mak bele hadia fali partido ne nia naran???? i hau iha solusaun kik oan ida ba maun : TEBE SAI TIA MUSLUMANO NEE HUSI PARTIDO NIA LARAN!!!!
LORON DIAK BELUN

husi: La Bonito ida, Timoroan ida simples det!!!

domdaibere said...

Ba asu beik ten sira iha odanmatan.com ne'e hare halo web site ida ne'e iha qualidade oituan laos halo fali buat ne hanesan panleiro sira les kidung kuak iha estrada ne.HAU MOS EMA FRETILIN !!!. Imi nia vida mak buak ataca igreija, e halo moris comunista marxista ho maneira oi oin.
Fretilin ne laos asu comunista, ateis, beik hanesan imi ne nia hau mos ema Fretilin e familia mate hotu ba funu ne, laos hanesan imi barak mak les kidung kuak mais so para taka falta deit e lambe marie alkatiri ninia kidung. imi nia hahalok ne mak fo opurtunidade ba xanana ho autonomista sira lambe malu tiha mak ba het fali imi nia kidung to hun didiak e no fim Fretilin mak lori todan....asu !!!

Imi ataca horta mais imi la hare ba imi nia an e taca tiha corrupcao nebe mak alkatiri ho ninia familia halo, e se imi sensitvo los ho buat moral ne nusa mak imi la halo tok buat ruma para salva feto timor barak nebe mak agora sai los malae nia puta e balu ba halo tan filme blue e hasai foto molik hatudu lemo2 iha media ne ????!!!!

Anonymous said...

**Sobre adaptasaun naran nee se o hakarak hatene liu ba rona entrevista katuas Xavier nia iha website Muzeu da Resistencia Timor nian. Katuas Xavier rasik mak sugere atu muda ASDT ba Fretilin. Los katak iha mos influencia husi estudante nain 5 hanesan o dehan nee. Mas antes iha tena hanoin atu muda ASDT ba Fretilin tamba ho hanoin katak atu luta ba ukun an Timor Lorosae tenki cria movimento nacionalista ida nebe solido, unido, no ho objectivo nebe claro katak luta ba ukun rasik an.

Nee dunik normal tebes se wainhira hanesan rai nebe halo parte ba colonia Portugal nia, too ikus ho anin democracia husi revolucao dos cravos halo ita buka inspirasaun ba harii movimento nacionalista ba ukun rasik an. Nee dunik mak iha caso Timor nian, ita nian liderancas nacionalistas sira hateke ba historia luta ukun an nebe maun alin sira iha Africa hatudu mai ita ho sira nia organizacoes resistencias. No ita hili ba Frelimo hanesan inspirasaun atu cria Fretilin. Mas sala boot imi UDT nian mak nee hanoin katak tamba naran revolusaun nee ka bolu malu Camarada nee mak Fretilin nee komunista ona. Normal se karik ita hetan inspirasaun husi Frelimo tamba ita nia causa hanesan deit. Luta ba ukun rasik an ka kore an husi kolonialismo portugues nia liman.

Facto mak nee Fretilin laos komunista muito menos facista hanesan imi dehan. Hau dehan o burro tamba o lahatene significado husi liafuan nebe o fo ba ema seluk. Se hakarak atu bolu Fretilin facista mak o tenki ba hare uluk lai iha dicionario se palavra facismo nee iha relevancia ho ideologia ho manifesto Fretilin Movimento nian ka lae. Keta naran emprega termo ida arbiru deit, se o lahatene nia significado se lae nia consequencia mak ema dehan o beikten ka burro. O nia entendimento kona ba Fretilin la claro ida no simplista liu, nee mak halo o kontra ka kritika Fretilin ulun tun ain sae. Se o considera Fretilin hanesan o nia oposisaun karik, o tenki conhece lolos mak o ataka. Se lae o nia ataka sira nee so halo ema Fretilin sira hamnasa fali o.

Fretilin nia ideologia saida? hau hatete ba o saida. Fretilin nee movimento nacionalista nebe halis an ba esquerda socialismo democratico nian. Socialismo la hanesan ho komunismo. Atu la hanaruk tan hau nia hakerek nee, hau sugere o ba le livro basico ciencia politika nian atu bele distingue ideologia hirak nee, socialismo, socialismo democratico no komunismo. Mesak ideologia esquerda nian maibe luta ba fim nebe la hanesan ho utiliza meios no sadere ba interesses nebe la hanesan.

Importante mos hatene posisaun politico Fretilin ne saida iha momento neba?..Fretilin nia posisaun politico obviamente baseia ba nacionalismo Timor oan nian ho slogan populismo maubere nia. Baseia ba hanoin ida katak hanesan nasaun ema timor oan mos iha nia direito atu luta ba ukun rasik an. Iha nee deit laiha tena relasaun no relevancia ho komunismo nebe hanesan ideologia nebe luta atu harii sociedade sem classe, no estado nebe la existe diferenciasaun iha organiazasaun social no defende ba common ownership ba production means.

Nee dunik iha contexto ita nia iha momento neba complicado tebes atu ita dehan Fretilin komunismo, tamba definisaun komunismo rasik mos complicado demais ba Fretilin atu hakuak no halao. Ho sociedade hanesan ita nian nebe se basico teb-tebes nunee termo comunismo la relevan ba Fretilin no Timor nia contexto. Nee dunik logicamente Fretilin laos komunismo. Ida nee hau hanoin too ona atu fasi imi nia kakutak kona ba propaganda Fretilin komunismo. Hanesan Timor oan lalika fali halo propaganda kontra Fretilin hodi haknaok fali ba ema Indonesia Javanes nia propaganda, ita hotu hatene katak Indonesia halo tamba komunismo hanesan kurtina no mos pretexto nebe sira usa atu hetan sira ninian objectivo lolos; ambisaun teritorial, hakarak haluan sira nia provincias no ideia Nusantara nebe hakarak inclui mos Timor Leste. Se karik ita boot ema timor oan nacionalista ida tuir lolos para ona ho propaganda falsu sira nee. Ka keta halo ita boot sei saudades hela ho tempo integrasaun atu lori fila fali Timor ba sai provincia indonesia nian, tamba nee mak continua nafatin ho propaganda ho haktauk povo ho mate klamar ka diabo ida naran komunismo nee? Se nunee karik diak liu hader ona, tamba hanoin hanesan nee so bele iha ema atrasado mental sira nia hanoin. No hader ona keta toba no mehi demais, tamba mundo ohin loron nee muda ona. Estados Unidos nia luta ohin loron laos ho komunismo mas sim contra fundamentalismo no terorrismo.

Se karik o continua ho definisaun simplista ida nee tamba deit ho hanoin ida katak komunismo identik ho anti religiaun entaun hau sugere deit ba o atu lee barak no buka informasaun barak liu tan atu nune conhecimento geral nee luan liu tan. No labele hare mundo nee hanesan cidade Dili nia luan deit. Lee barak, buka imformasaun barak kona ba termo nee depois mak wainhira hakarak halo propaganda karik bele masuk akal ituan no halo ema labele hamnasa no desconfia o hanesan integracionista ka inteligen BIA nian nebe hakarak atu merongrong kedaulatan RDTL.

Karik keta halo ita boot ema fanatik Igreka Katolika Timor nian entaun lee lai ida nee atu fase kakutak fundamentalismo no fanatismo matan delek katoliko nee:

Christian communism is a form of religious communism centered around Christianity. It is a theological and political theory based upon the view that the teachings of Jesus Christ compel Christians to support communism as the ideal social system. Although there is no universal agreement on the exact date when Christian communism was founded, many Christian communists assert that evidence from the Bible suggests that the first Christians, including the Apostles, created their own small communist society in the years following Jesus' death and resurrection. As such, many advocates of Christian communism argue that it was taught by Jesus and practiced by the Apostles themselves...

http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Christian+communism

Nune o hatene katak komunismo nee mos ema cristaun bele hakuak no latauk. Ao contrario ho komunismo nebe sai diabo iha Timor, halo ema tauk no hakribit tamba deit influencias husi propagandas falsas fundamentalista katolik sira, maibe iha rai seluk sai ideologia inpirasional no ema Kristaun la tauk atu halao no hakuak.

Hau hanoin se diak wainhira o kritika saida mak Fretilin hanesan partido ida nebe wainhira tur iha poder halo falhancos balu iha nia governasaun. Ida nee hau hanoin logicamente bele atu qualquer ema Fretilin ida aceita. Tamba ita ema moris iha sociedade democratica, kriticas kona ba falhanco governo partido ida nia iha poder nee normal. No tenki simu hanesan input sira nebe halo ita bele sai diak liu tan, hadia, haburas, no haboot liu tan cultura democracia iha ita nia nasaun no Estado.

O critika Mari Alkatiri nia falhancos sira durante iha poder politico governasaun, ba hau o iha razaun tamba ho privilegio nebe o hetan hanesan cidadaun nebe moris iha rai democratica nebe ema nacionalista timor oan sira luta ho ran no ruin atu harii. No ohin loron ita hotu goza atu bele moris iha neba.

Maibe wainhira o halo o nia an hanesan rasista ida ho bolu ema musulmano nee hau hanoin diak liu afina tiha lai kakutak nee mak koalia. Tamba iha mundo nee laiha religiaun ida no ras ida mak superior liu seluk. Rasismo nee so bele representa deit kakutak primitivo husi ema sira nebe sira nia avo nia evolusaun husi lekiraok ba ema la lao completo. Tamba nee mak de vez em quando sira nia kakutak, se hanoin no funciona hela hanesan lekiraok nian, nebe hanoin katak sira mak ras nebe boot liu hotu, no sira nia religiaun ka fiar mak los liu hotu. Hau hein katak o la tama iha kategoria lekiraok evolusaun la completo nee ho o nia hanoin ida fahe fali ema timor oan baseia ba diferensa ras no religiaun nee.(:

Loron Diak

Anonymous said...

EAT THE PARTIES, AND ALSO UR RELIGIONS

VIVA ATEISM!!!!!!!!!!!

NO RELIGIONS, NO GOD.
NO god NO VIOLENCE
JUST A HUMAN EXSIST

Anonymous said...

BA maun FUTUFATIN:
hau hakarak hatete det katak maun nia definisaun sira iha leten nee mesak kapas det, maibe hau hanoin ema barak mos iah conhecimento ba buat hirak nee karik..nebe obrigado det!
maun nia conhecimento kala luan hanesan universo nee! maibe contexto nebe ita debate nee sobre istoria ita nia rain nian, nebe hau hanoin ita conhece uluk tia lai ita nia istoria foin mak ita halai ba definisaun oin2.

hau la naran dun katak fretilin nee Comunista "IHA MOMENTO NEBA" tanba det hau hakarak!
ita tenki rona uluk lai ba ema sira nbe mak momento nba asiste rasik, maun bela ba husu rasik Avo Xavi, Ramos Horta. Mari Alkatiri, Roque rodrigues rasik i seluk2 tan! katak laos tanba idealismo comunista nee mak sai rasaun atu ema invade ita?...

i maun dehan hau rasista, nee maun interprete sala ona! hau rasista kuando hau lori hau nia raligiaun hodi hatun ou deha aat fali religiaun seluk!
maibe hau iha leten nee hanesan refere Sr. Mari Alkatiri tuir nia status ida Muslumano nee, laos hatete aat nia tanba nia muslumano! hanesan mos kuando ita bolu ema ida afrikanu, laos tanba nia metan ou nia ema ladiak maibe tanba nia mai husi afrika.....
nee dunia maun keta naran hatudu liman!

Loron diak!

Anonymous said...

Hau em principio concorda ho belun nebe fo nia hanoin nebe diak hanesan mos lisaun ida nebe iha valor boot liu kona ba istoria Fretelin nian. Hau fo aplaus ba ita. Halo critica ba governasaun Fretelin ne,e claro hau aceita 100%. Maibe comeca hahu ho ras ne,e buat ida perigozo ba moris iha sociadade ida nebe fragil. Por exemplo casos 2006 fahe loro sae ho loro monu entaun halo ema timor an mak hare malu hanesan laho ho busa. Hau sugere diak liu hato argumento e razoes sira diak liu duque hakarak halo critica maibe ho emosaun no lia fuan a'at deit. Nebe hatudu ita nia capacidade moral no civica monu rabat to'o rai. Crise bo'ot ba moral ema timor an sira nian.Mai ita fo liman ba malu atu eleva moral no civica ita timor oan sira nian.

Abraco

JAIMITOINKOREA said...

hakerek blog no comments sira ne'e hare ba tuir nia realidade mak hakerek,karik laiha ntaun lalika inventa arbiru.....;)

tmb karik arbiru baseia ba nia realidade,loron ruma liafuan sr ne bele istraga imi, no Timor sei babeur imi ho liafuan nebe imi hakerek,,,,,

Grande Abracos,,...

Peace

Anonymous said...

Hai maun jaimito,

O para sompong deiiit. hau setuju ho maun nia lia fuan sira iha leten, maibe maun presiza moral mos blog ne'e tamba laiha liu sensor ba komen-komen nebe sani nai sira hakerek iha ne'e, Trims.

Maubere isin said...

Ola propaganda politika kona ba komunista ne'e buat ida ne'ebe mak basi tiha ona....se mak dehan FRETILIN komunista tanba nia la konhese FRETILIN...keta haluha katak ema sira ne'ebe mak funda FRETILIN mesak ema sarani Katolika no hosi familia fiar nain Katolika nian...no koalia kona ba demokrasia..ita hotu hatene katak istorikamente FRETILIN mak lori demokrasia no ukun a'an mai Timor-Leste..desde 1974 too ohin loron....FRETILIN mak tau naran no defini identidade nasaun Timor-Leste nian..ho naran REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR-LESTE....so FRETILIN mak partidu uniko iha 1974 defende ukun rasik a'an no proklama independensia Unilateral ba Timor-Leste hodi kontinua luta too iha 1999 hodi Timor-Leste hetan independensia...hau hakrak dehan katak asu badiu sira ne'ebe mak hamahon a'an iha MJAK-TL ne;e mesak milisia no pro autonomia ne'ebe mak desde uluk halo propaganda politika kona ba komunista iha 1974 too 1999 no kontinua too agora ne'e..imi sira ne'e bele dehan katak imi sira ne'e mak hakarak kria instabilidade iha Timor-Leste...imi sira ne'e merese atu la hela iha Rai ne'e....Imi brani koalia FRETILIN komunista diak liu mai ita hasoru malu hosi matan ba matan no halo diskusaun lalika subar a'an iha FB no website ho halo propaganda ne'ebe mak laiha base...ka evendensias.......dala ida tan imi sira ne'ebe iha MJAK-TL mesak oportunista...naokten, autonomista sira mak nunka simu imi nian lakon iha referenbdum 1999.....ba militantes hotu no povu Timor-Leste tomak lalika fiar ba propanganda politika sira ne'ebe mak lansa hosi grupo Movimento Juventude Anti Komunista , Timor-Leste ne'e laiha base no evendensias ba saida mak sira koalia ne'e tanba sira laran moras tanba sira nian objektivo politika la sukseso hosi 1974 too agora...Fiar a'an ba FRETILIN deit mak lori ukun a'an no demokrasia..mai iha Timor-Leste..imi hotu hatene ida ne'e...Viva FRETILIN...Viva Povu Maubere...Vota ba FRETILIN signifika katak vota ba Futuru ne'ebe Naroman..vota ba Demokrasia...Vota hametin soberania nasaun Timor-Leste nian....A Luta Kontinua...Vitoria Sempre iha eleisaun geral 2012....

Anonymous said...

hau mos concorda ho comentarista balun iha leten. ema hotu iha direito para koalia hato nia opiniao. mas tem que usar palavaras apropriadas. bele koalia aat ba mas tem que ter cuidado ho lia-fuan nebe maka atu usa. respeito mos leitores sira seluk. se bele karik criador blog nee comeca ona halo sensor ba buat hanesan nee.....PEACE....
maria

Anonymous said...

Ba imi sira hotu ne'ebe la hatene saida mak Fretilin no Komunista.

Fretilin ne'e partido ida komunista puru duni husi Maubere Oan sira. Kamunismu ne'e lalos rejime ida taka dalan atu la fiar ba maromak. Komunista laiha relasaun ho relijiaun. Komunismu pratika demokrasia no liberdade. Liberdade ba relijiaun no ba ekspresaun. Ita hatene katak nasaun barak mak pratika komunismu maibe la taka dalan ba sira pratika mo'os relijiaun. Hanesan Kuba, Rusia, China no sst, sira ne'e nasaun komunista no iha relijiaun no fiar duni ba maromak. Kristaun sira mo'os fiar ba maromak liu husi Nai Jesus Cristo, maromak nia Oan. Maromak nia Oan mak hanorin ita katak moris iha komunidade nia laran. Se maromak nia Oan haruka ita moris iha Comunidade, automatikamente ita sira komunista hotu tuir Nai Jesus nia hanorin. Entaun, Maromak nia Oan ne'e, Jezus Kristu, nia komunista ka lae? Imi sira keta munafik liu. Aprende diak lai komunismo, iha internet, depois kompara to'ok ho capitalismo, rejime rua ne'e se mak diak liu?
Imi fiar liu ba osan ka ba domin?
Osan se mak halo? Domin mosu husi saida? Relijiaun mo'os hanesan partidu ida. La iha relijiaun ida hanorin ema sai naok ten, oho, mauhu,sst. Ne'e duni, tau relijiaun ketak no partidu ketak. Labele foti ida tula fali ba ida. Se karik Timor la komunista, entaun laiha RDTL. Se karik Fretilin lalos komunista, entaun la vale pena luta kontra Indonesia. Tamba indonesia ne'e kapitalista, anti komunista - sosialista. Vise versa, Fretilin ne'e komunista, anti kapitalista, fascista no anti colonialista.

Avante Comunista!
Viva Fretilin!
Viva RDTL!
A nossa vitória apenas uma questão de tempo! Viva Nicolau Lobato!

Birak,
Militante Comunista da Fretilin.

Anonymous said...

Sadly false and completely typical of the crap reporting in TL. Try getting facts and backing them up with evidence. For once.

Anonymous said...

So ema timor beikten mak hakarak mete hotu ema nia personalidade.