http://groups.yahoo.com/group/timor-oan/message/2
Resposta ba Cristiano da Costa (nebe agora kaer kargu nudar Vice Ministro da Infrastrutura iha governo de facto AMP) husi Loro Matan (18 de Janeiro de 1999) kona ba Cristiano nia pozisaun relasionado ho Xanana Gusmão: questiona Xanana nia credibilidade no mos husu atu suspende Xanana husi chefia ba resistencia.
Belu Cristiano!
Ho laran ksolok tebes, hau hakarak hatan, ita boot nia mensagem, nebe tau iha internet, nebe kestiona Komandante Xanana ninia kredibilidade (primeira mensagem) e segundo belu Cristiano hakarak suspende Komandante Xanana Gusmao hosi ulun resistensia nian. Hau hakerek ho Tetun deit, tanba la hatene Ingles hanesan belu nebe eskola boot ne'e.
Belu Cristiano iha estudos boot, iha titulo oioin tanba ne'e mak senti orgulho to'o arrogante. Ita boot hateten katak Komandante Xanana ninia lideransa la iha kredibilidade. Iha ne'e deit halo hau hamnasa ku'us kabun, tanba ne'e mak hau la kosegue hatan lalais ita boot nia mensagem ne'e. Ita boot escola boot duni, maibe ita boot ninia hanoin ne'e subjektivo liu. Ita boot nia analise ne'e la sala rai. Tanba sa? Tanba ita boot deit mak la ksolok ho Xanana ita boot hateten ona katak Xanana ninia lideransa la iha kredibilidade. Kredibilidade iha ka la iha tenki mai husi povo, tenki mai husi ema mairia mak hateten. Belu Cristiano tenki tau iha ulun katak, povo Timor Loro Sae tomak (excepto belu Cristiano) ho ulun sira rai barbarak mak mai hasoru Xanana Gusmao iha Cipinang, ne'e hatudu katak nia iha kredibilidade nasional i internasional.
Belu eskola boot duni, maibe belu nia teoria ne'e la iha liu ninia valor sientiifiku nem empiriku. Tanba ne'e hau husu ba belu, curso ka diploma sira nebe belu lekar sai ona ne'e seidauk to'o, diak liu escola tan dala ida, hahu fali husi okos mak sae fali, nune hodi bele hare ho tau problema sirma iha lolos nia fatin. Se la belu la konsegue ona distigue fehuk ho kumbili.
Iha belu nia mensagem ida segundo belu hateten nune:
I would advise all my Timorese friends of all political persuasion and friends of the Timorese people, that we can not make Xanana as a Myth...
Los duni belu Cristiano. Ita labele halo Xanana ba Myth ba prosesu natural, ninia povo rasik mak halo ida ne'e ba nian, tanba nia hatudu duni ninia matenek ho nia terus atu buka defende duni povo Timor nia distinu. Nia la halai ba buka fatin sira diak, nia la halai hosi povo nia terus, maibe povo nia terus nia halo ba ninia, tanba ne'e mak nia hili terus iha ailaran to'o tama iha Cipinang. Belu mos terus, maibe iha belu nia ulun sempre tau uluk interesses pessoais, tanba ne'e mak belu konsegue halai liu ba Portugal i ohin loron iha Australia. Xanana mos se hanoin halai hanesan belu karik, ohin loron nia eskola boot i ho nia matenek ne'e buka tulun habadak funu Timor-Loro Saé nian. La hanesan ho ita boot nebe hatudu an matenek ho titulos uiuin deit, maibe hanoin nebe fo sai mai hanesan los ema sira la eskola ne'e. Hau questiona belu nia titulo sira ne'e. Keta sosa deit karik? Ka ita boot hamutuk ho PST sira nebe ohin loron buka fahe FALINTIL ho Komandante Xanana Gusmão. Lalika atu sai psikolog ida mak siik belu nia hakarak. Belu iha sorin ida hakarak hatudu katak belu ema matenek i iha sorin seluk belu hakarak atu belu rasik mak truka Xanana. Belu mos bele sai boot, dalan nakloke luan los ba ida ne'e. Maibe belu tenki hatudu uluk lai belu Cristiano nia matenek lai. Se belu nia matenek mak hanesan ida hasai ne'e ona, entaun diak liu fila mai tulu kunu deit iha Baucau ne'e, hodi ba fa'an, tanba depois ida ita boot halai tiha hosi Timor ne'e, Timur oan sira nebe hela iha ne'e, la eskola boot hanesan belu, maibe matenek liu belu dok, tanba sira aprende hosi sira nia eksperiensia, sira buka tau sasan iha nia fatin i buka tesi ho ulun malirin.
Belu mos hateten:
Let me say some sentences about the "special autonomy" for East-Timor, as a realistic strategy framed by Xanana behind the bars and possibly/supposedly on the advise of his "unknown" advisers.
......
Dr. Habibe the interim president of the Republic of Indonesia attempts to persuade the Timorese intellectuals that the best solution is a wide autonomy.
Belu kala durante ne'e toba dukur hela, tanba ne'e mak belu rasik la tuir prosessu funu ne'e nian.
Autonomia nebe ohin loron Xanana defende ne'e la'os tanba foin Habibie, ita boot nia Dr ne'e apresenta mak halo Xanana ko'alia. Xanana defende autonomia husi kedas 1989 nebe aktualiza tan iha tinan 1990 nebe bolu naran "Plano da Paz do CNRM". Autonomia nebe Xanana defende la'os hanesan autonomia nebe Habibie hakarak, nebe ita boot temi hanesan autonomia Yogyakarta, Aceh ho DKI nian. Autonomia nebe Xanana defende hanesan fase ida nebe la'o ba iha referendum. Hau hatene katak belu hakarak hatudu espirito radikal, katak ita labele muda ita nia posisaun uituan deit. Se hanesan ne'e, entaun, belu eskola buat politik nian mos saugate deit, tanba belu la hatene katak iha politik ne'e 1+1 bele la'os 2. Ita tenki buka fleksibiliza ita nia posisaun hodi bele dada ema mai iha meja. Se to'os deit iha fatin se mak bele to'o iha konsensu. Importante liu mak labele husik hela ita nia principio ba ukun rasik an ne'e. Ukun rasik an ne'e sei mai husi referendum nebe Xanana ho Povo Timor tomak defende ne'e. Se ita hakarak toos iha fatin, bainhira ita senti katak ita iha forsa duni atu duni sai funumaluk husi ita nia rain, tenki duni ho kilat.Agora hau husu, ita iha kilat duni hodi duni funumaluk ka lae?. Ita labele duni Indonesia sai hosi Timor hodi tudik ko'a kulu nian. Belu nebe mak ita konfia atu kaer tudik ne'e mos halai tiha ona, se mak atu kaer tudik ne'e hodi duni ema at? Hau husu belu Cristiano nebe eskola boot buka tau sasan iha fatin, halo refleksaun didiak bainhira hakerek buat ida, se em bele laran rurua ba belu nia kurso sira nebe mak belu hakerek hotu iha belu nia Tanba ne'e mak ita hili dalan atu tesi lia rai Timor nian liu hosi "Curiculo Academico" ne'e. Autonomia hanesan fase transitoria ne'e presiza tebes, tanba Timor oan barak seidauk iha maturidade politik. Belu rasik mos seidauk iha maturidade politik tanba ne'e hare sasan, hare ho setimrntos deit, la'os hare hosi interesses nacionais. Se belu mak haree sasan sira ne'e tuir interesses nasionais nian karik, belu tenki hakerek surat ba Komandante Xanana Gusmao hodi hateten katak hau la konkorda ho ita boot nia hanoin, tanba hau iha estrategia ida nebe bele estuda tok, se diak karik belu usa. Ida ne'e mos ita boot la halo, ita boot rasik la iha estrategia ida. Hau rekuinese katak hau rasik mos seidauk iha maturidade politik, tanba ne'e mak presiza autonomia nebe dura tinan 10 ne'e hodi bele prepara an didiak. Se lae aban bainrua ita rasik halo Timor ne'e sai tiha ba sasan at ida. Hau lolos lakohi tama iha polemika sira nebe ninia grau badak tebes ne'e, maibe tanba ita boot mak husu, entaun hau hatan. Xanana la'os maromak, nia mos belo halo sala hanesan ita hotu nebe halo sala. Maibe iha tempo funu laran ita presiza apoia nian. Em nebe sala la iha, tuir ema hotu hateten mak Maromak mesak deit, maibe Maromak mos halo sala tanba nia husik ita mate ba bebeik. Tanba ne'e mak ita nuka entrega ita nia lideransa funu nian ba Maromak, maibe tau ba ita nia maluk ida nebe bele lori ita ba iha ukun rasik an. To'o iha ne'e deit lai. Hako'ak boot ida ba belu Cristiano. Fo liman ho fo laran ba malu ita sei manan.
Loro-Matan Dili, 18/1/99
Resposta ba Cristiano da Costa (nebe agora kaer kargu nudar Vice Ministro da Infrastrutura iha governo de facto AMP) husi Loro Matan (18 de Janeiro de 1999) kona ba Cristiano nia pozisaun relasionado ho Xanana Gusmão: questiona Xanana nia credibilidade no mos husu atu suspende Xanana husi chefia ba resistencia.
From: "Loro Matan"
To: cristiano@..., lemorai@..., paularoque@..., fundaboa@..., alcpamor@..., naga_soro@..., renetil_digarex@..., maubere@..., kalohan@..., f_r_saky@..., aeja30@..., donhome@...
Subject: Hatan ba Cristiano Date: Mon, 18 Jan 1999 07:09:35 PST
To: cristiano@..., lemorai@..., paularoque@..., fundaboa@..., alcpamor@..., naga_soro@..., renetil_digarex@..., maubere@..., kalohan@..., f_r_saky@..., aeja30@..., donhome@...
Subject: Hatan ba Cristiano Date: Mon, 18 Jan 1999 07:09:35 PST
Belu Cristiano!
Ho laran ksolok tebes, hau hakarak hatan, ita boot nia mensagem, nebe tau iha internet, nebe kestiona Komandante Xanana ninia kredibilidade (primeira mensagem) e segundo belu Cristiano hakarak suspende Komandante Xanana Gusmao hosi ulun resistensia nian. Hau hakerek ho Tetun deit, tanba la hatene Ingles hanesan belu nebe eskola boot ne'e.
Belu Cristiano iha estudos boot, iha titulo oioin tanba ne'e mak senti orgulho to'o arrogante. Ita boot hateten katak Komandante Xanana ninia lideransa la iha kredibilidade. Iha ne'e deit halo hau hamnasa ku'us kabun, tanba ne'e mak hau la kosegue hatan lalais ita boot nia mensagem ne'e. Ita boot escola boot duni, maibe ita boot ninia hanoin ne'e subjektivo liu. Ita boot nia analise ne'e la sala rai. Tanba sa? Tanba ita boot deit mak la ksolok ho Xanana ita boot hateten ona katak Xanana ninia lideransa la iha kredibilidade. Kredibilidade iha ka la iha tenki mai husi povo, tenki mai husi ema mairia mak hateten. Belu Cristiano tenki tau iha ulun katak, povo Timor Loro Sae tomak (excepto belu Cristiano) ho ulun sira rai barbarak mak mai hasoru Xanana Gusmao iha Cipinang, ne'e hatudu katak nia iha kredibilidade nasional i internasional.
Belu eskola boot duni, maibe belu nia teoria ne'e la iha liu ninia valor sientiifiku nem empiriku. Tanba ne'e hau husu ba belu, curso ka diploma sira nebe belu lekar sai ona ne'e seidauk to'o, diak liu escola tan dala ida, hahu fali husi okos mak sae fali, nune hodi bele hare ho tau problema sirma iha lolos nia fatin. Se la belu la konsegue ona distigue fehuk ho kumbili.
Iha belu nia mensagem ida segundo belu hateten nune:
I would advise all my Timorese friends of all political persuasion and friends of the Timorese people, that we can not make Xanana as a Myth...
Los duni belu Cristiano. Ita labele halo Xanana ba Myth ba prosesu natural, ninia povo rasik mak halo ida ne'e ba nian, tanba nia hatudu duni ninia matenek ho nia terus atu buka defende duni povo Timor nia distinu. Nia la halai ba buka fatin sira diak, nia la halai hosi povo nia terus, maibe povo nia terus nia halo ba ninia, tanba ne'e mak nia hili terus iha ailaran to'o tama iha Cipinang. Belu mos terus, maibe iha belu nia ulun sempre tau uluk interesses pessoais, tanba ne'e mak belu konsegue halai liu ba Portugal i ohin loron iha Australia. Xanana mos se hanoin halai hanesan belu karik, ohin loron nia eskola boot i ho nia matenek ne'e buka tulun habadak funu Timor-Loro Saé nian. La hanesan ho ita boot nebe hatudu an matenek ho titulos uiuin deit, maibe hanoin nebe fo sai mai hanesan los ema sira la eskola ne'e. Hau questiona belu nia titulo sira ne'e. Keta sosa deit karik? Ka ita boot hamutuk ho PST sira nebe ohin loron buka fahe FALINTIL ho Komandante Xanana Gusmão. Lalika atu sai psikolog ida mak siik belu nia hakarak. Belu iha sorin ida hakarak hatudu katak belu ema matenek i iha sorin seluk belu hakarak atu belu rasik mak truka Xanana. Belu mos bele sai boot, dalan nakloke luan los ba ida ne'e. Maibe belu tenki hatudu uluk lai belu Cristiano nia matenek lai. Se belu nia matenek mak hanesan ida hasai ne'e ona, entaun diak liu fila mai tulu kunu deit iha Baucau ne'e, hodi ba fa'an, tanba depois ida ita boot halai tiha hosi Timor ne'e, Timur oan sira nebe hela iha ne'e, la eskola boot hanesan belu, maibe matenek liu belu dok, tanba sira aprende hosi sira nia eksperiensia, sira buka tau sasan iha nia fatin i buka tesi ho ulun malirin.
Belu mos hateten:
Let me say some sentences about the "special autonomy" for East-Timor, as a realistic strategy framed by Xanana behind the bars and possibly/supposedly on the advise of his "unknown" advisers.
......
Dr. Habibe the interim president of the Republic of Indonesia attempts to persuade the Timorese intellectuals that the best solution is a wide autonomy.
Belu kala durante ne'e toba dukur hela, tanba ne'e mak belu rasik la tuir prosessu funu ne'e nian.
Autonomia nebe ohin loron Xanana defende ne'e la'os tanba foin Habibie, ita boot nia Dr ne'e apresenta mak halo Xanana ko'alia. Xanana defende autonomia husi kedas 1989 nebe aktualiza tan iha tinan 1990 nebe bolu naran "Plano da Paz do CNRM". Autonomia nebe Xanana defende la'os hanesan autonomia nebe Habibie hakarak, nebe ita boot temi hanesan autonomia Yogyakarta, Aceh ho DKI nian. Autonomia nebe Xanana defende hanesan fase ida nebe la'o ba iha referendum. Hau hatene katak belu hakarak hatudu espirito radikal, katak ita labele muda ita nia posisaun uituan deit. Se hanesan ne'e, entaun, belu eskola buat politik nian mos saugate deit, tanba belu la hatene katak iha politik ne'e 1+1 bele la'os 2. Ita tenki buka fleksibiliza ita nia posisaun hodi bele dada ema mai iha meja. Se to'os deit iha fatin se mak bele to'o iha konsensu. Importante liu mak labele husik hela ita nia principio ba ukun rasik an ne'e. Ukun rasik an ne'e sei mai husi referendum nebe Xanana ho Povo Timor tomak defende ne'e. Se ita hakarak toos iha fatin, bainhira ita senti katak ita iha forsa duni atu duni sai funumaluk husi ita nia rain, tenki duni ho kilat.Agora hau husu, ita iha kilat duni hodi duni funumaluk ka lae?. Ita labele duni Indonesia sai hosi Timor hodi tudik ko'a kulu nian. Belu nebe mak ita konfia atu kaer tudik ne'e mos halai tiha ona, se mak atu kaer tudik ne'e hodi duni ema at? Hau husu belu Cristiano nebe eskola boot buka tau sasan iha fatin, halo refleksaun didiak bainhira hakerek buat ida, se em bele laran rurua ba belu nia kurso sira nebe mak belu hakerek hotu iha belu nia Tanba ne'e mak ita hili dalan atu tesi lia rai Timor nian liu hosi "Curiculo Academico" ne'e. Autonomia hanesan fase transitoria ne'e presiza tebes, tanba Timor oan barak seidauk iha maturidade politik. Belu rasik mos seidauk iha maturidade politik tanba ne'e hare sasan, hare ho setimrntos deit, la'os hare hosi interesses nacionais. Se belu mak haree sasan sira ne'e tuir interesses nasionais nian karik, belu tenki hakerek surat ba Komandante Xanana Gusmao hodi hateten katak hau la konkorda ho ita boot nia hanoin, tanba hau iha estrategia ida nebe bele estuda tok, se diak karik belu usa. Ida ne'e mos ita boot la halo, ita boot rasik la iha estrategia ida. Hau rekuinese katak hau rasik mos seidauk iha maturidade politik, tanba ne'e mak presiza autonomia nebe dura tinan 10 ne'e hodi bele prepara an didiak. Se lae aban bainrua ita rasik halo Timor ne'e sai tiha ba sasan at ida. Hau lolos lakohi tama iha polemika sira nebe ninia grau badak tebes ne'e, maibe tanba ita boot mak husu, entaun hau hatan. Xanana la'os maromak, nia mos belo halo sala hanesan ita hotu nebe halo sala. Maibe iha tempo funu laran ita presiza apoia nian. Em nebe sala la iha, tuir ema hotu hateten mak Maromak mesak deit, maibe Maromak mos halo sala tanba nia husik ita mate ba bebeik. Tanba ne'e mak ita nuka entrega ita nia lideransa funu nian ba Maromak, maibe tau ba ita nia maluk ida nebe bele lori ita ba iha ukun rasik an. To'o iha ne'e deit lai. Hako'ak boot ida ba belu Cristiano. Fo liman ho fo laran ba malu ita sei manan.
Loro-Matan Dili, 18/1/99
9 comments:
HAU ACORDO TEBES HO HAU NIA MAUN ALIN LORO MATAN KOALIA NE'E, EMA HANESAN CRISTIANO NE'E TIMOR UKUN AN ONA MAK SIRA MOS COMESA TEBE RAI KATAK SIRA MOS LUTA, EMA MATENEK 1 HANESAN CRISTIANO MAS KOALIA HNESAN EMA BEIK E EMA LA ESCOLA NE'E EMA HNESAN CRISTIANO NE SORTE ONA HETA CADERA BA VICE MINISTRO SE LAE COITADO ATU HALO LEREK SA 1 IHA O NIA MORIS, FILA AN LA DIAK BUKA DIAK DEIT, POVO TOMAK NE BELE KOALIA BELE TRATA AT UNCKLE XANANA MAIBE SIRA NIA TRATA E KOALIA AT UNKLE XANANA NE LAOS HO LARAN MAIBE HO SIRA NIA IBUN TUTUN DEIT, TANBA DURANTE NE POVO TOMAK HATENE KATAK SIRA TERUS E SOFRE DURANTE 24 ANOS NIA LARAN NE HO UNKLE XANANA NEBE IBUN MAK KOALIA MAIBE LARAN NE FO NAFATIN BA UNKLE XANANA UNKLE XANANA MAK SIRA NIA MAHON, SIRA NIA ESPERANCA... EMA SIRA MAK DURANTE 24 ANOS NIA LARAN HELA IHA LIUR NE HARE LALIKA KOALIA KONABA LUTA, TANBA POVO HARE NO HATENE E ASSISTI SE MAK LUTA E SE MAK LA LUTA, NEBE HARE CRISTIANO LAO LAKON TIHA DEIT... LORI O NIA DIPLOMA SIRA NE BA FAN IHA MERCADO MOS EMA SELUK LA SOSA TANBA DIPLOMA SIRA NE LA FOLIN... KARIK HAU MAK HELA IHA RAI LIU KLEUR HNESAN CRISTIANO KARIK HU MOS BELE FILA MAI TIMOR DEHAN HU MOS DR ESCOLA BOOT HNESAN MOS CRISTIANO NEBE CRISTIANO HARE LALIKA TEBE RAI KETA AMBISI DEMAIS.. HAU CONHESE MOS CRISTIANO DA COSTA..CRSTIANO NIA PRIMO RASIK MAK LU OLO, LU OLO NE NARAN LUIS DA COSTA LAOS FRANCISCO GUTERES, FUNU HALAI FAHE MALU TO IKUS LU OLO MOSU MAI DEHAN NIA NARAN FRANCISCO LU OLO NIA INAN ORAS NE SEI IHA HELA ALIAS MORIS HELA HELA IHA BAUCAU NEBA, LU OLO NIA INAN NE MAK CRISTIANO NIA TIAN RASIK.. NEBE SIRA PRIMO RASIK. CRSITIANO HO LU OLO NE HANESAN DEIT BOSOK TEN MOS SIRA PREMEIRO LUGAR TRAIDOR MOS SIRA MAK HODI HUN.. NEBE SE MAK MUDA UNCKLE XANANA HAKAT LAI POVO NIA MATE MAK MUDA SES UNCKLE XANANA..
VIVA UNCKLE XANANA, VIVA AVO XANANA UNCKLE XANANA NOW AND FOREVER..
feto ida hakerek iha leten ne pai xanana nia bikan ida karik.
Aliansa Maioria Pro-otonomi
Parabens..ba maun Loro Matan! maske hau seidauk le maun Cristiano nia artigo nee..maibe maun nia analisa sira nee forte tebes, i hatudu katak maun nee maduro duni iha politika, hodi hatan ba maun cristiano nia lia fuan sira nee !
dala ida tan parabens.
oh yeah! iha nebe mak hau bele hetan maun Cristiano nia artigo nee?
obrigado
Uluk ema tengki hakruuk ba comando da luta, agora Xanana la'os comando da luta!!!!. Xanana uluk ho Xanana agora iha povu nia matan nia diferansa boot liu ona!!
Nunee se iha diferensia opiniaun ho nia politika governasaun ohin tengki kontra, labele hakruuk demais ba Xanana tanba nia laos anju. Labele hanoin katak Xanana ne'e sala laek, labele!! Labele mos hanoin katak buat hotu nebee Xanana halo nee los hotu deit, labele!!!
Imi haree deit uluk povu bibi demais ne'e mak monu ba Xanana nia manobra, nia liafuan bainhira nia fahe Loromonu-Lorosa'e iha krize 2006 hodi governo tun lalais para nia joga nia manobra hodi tun husi presidente ba fali PM.
Xanana ne'e laos maromak, Anju no laos perfeito e mos matenek halo estrategia, povu durante luta ne'e laos rona hotu husi Xanana, mas nuteraza Timor ne'e fo duni nia laran para ema kontra Indonesia. Ami uluk nunka rona xanana nia lia fuan mas ami hakarak kontra okupasaun tamba ami hatene duni timor laos parte teritori Indonesia. Xanana ne hatene dei'it maka oinsa oho tia ema ne'ebe maka diferencia ideas ho nia. Luta ba Timor ukun an ne'e la duni tuir natoreza Timor nia hakarak lao'os Xanana nia hakarak.
Uluk tempu Indonesia Cristiano VS Xanana.
Agora Timor Ukun an Cristiano = Xanana.
Cristiano ita konsidera mai husi grupu ida nebe hanaran gropu Autonmia Oportunista. Xanana konsidera husi grupu Uniku Pessoa Lutador.
Uluk Tempu Reziztensia Groupu Autonomia Oportunista agora VS Xanana. Uluk la hanesan tamba Autonomia Oportunista kontra prinsipu ukun an nebe Xanana luta ba.
Maibe agora tempu Independensia Grupu Autonimia Oportunista = Xanana. Sira hanesan deit tamba sira hamtuk ukun lori ita ba tau ba Lixu. Sira uza kosmetika ida, sai maun alin ida iha juramentu AMP, sai heroi foun nasaun Timor nian nebe nega nia maluk sira nebe uluk terus ba rai ida ne’e,sai trador foun ho traidor nafatin tamba viola povu nia sentimentu no mos hanoin. Tuir sentimentu povu nian no nasaun nebe liberdade tamba resistensia iha fatin seluk exemplu Ruanda, Chile,Kuba, India sei lakohi traidor espiritu independensia sira ne’e atu sai ukun nain.
Sira halo uma lulik foun AMP meibe haluha tiha nia maun alin sira,haluha tiha uma lulik resistensia revulusaun. Iha uma luluk laran ne’e sira adora klamar foun la tuir ba dalan uma lulik resistensia revulusaun nian. Uma lulik AMP adora PAJERO,PROYEK,PERSEN.
Grupu Autonomia Oportunista sai duni heroi tamba sira uza duni Xanana nia heroi. Sira sai diak liu Timor nia heroi sira.
Versaun ukun an iha oin tolu
• Ukun an ba ema nebe ukun mak ema nebe uluk nudar luta nain
• Ukun an ba ema nebe ukun mak ema nebe uluk nudar unika pessoa lutador ho traidor sira
• Ukun an ba ema nebe ukun mak ema nebe uluk nudar traidor
Ita Timor agora uza ida pontu segundu ukun anba ema nebe ukun mak ema nebe uluk nudar unika pessoa lutador ho traidor sira. Aban bain rua ita hotu sei adora uma lulik AMP tamba ita nia uma lulik resistensia lakon ona. Nebe ikus liu mak sei hamosu ukun an ba ema nebe ukun mak ema nebe uluk nudar traidor.
Ukun an ba ema nebe ukun mak ema nebe uluk nudar luta nain la bele akontese duni tamba luta nain sira ne’e la iha gelar Dr ka Master. Oportunidade hamosu oportunista traidor ho unika pessoa lutador modelu ukun diak mak sira iha uma lulik AMP mayoria profesor doktor. Tamba iha Professor barak ne’e mak sira ne’e bele matenek nomos hodi bele MANIPULA,PROPAGANDA,KORUPSI,KOLUSI,NEPOTISME,KONTRA LEI,ect.
Profesor iha are sira ne’e ita bele hare iha Parlamentu ate Membru governu sira. Xanana halo sira eskola matenek hotu ona no ita sei presiza nafatin sira tamba ita nia matenek professor doutor no majestradu iha AMP iha are MANIPULA , KOLUSI, ect sei dauk barak.
Kuandu AMP ukun nafatin iha Xanana nia poder ema Timor sei sai Profesor doutor no Majestradu hotu atu MANIPULA no seluk-seluk tan.
Imi koloa barbarak. Karik imi haluhan ona ke:
AMP = Aliansa Milisi Pro-otonomi
Post a Comment