6 Apr 2009

Opiniaun: MTCI Gil Alves involve iha Massacre Igreja Liquisa, Abril 1999 (Kont.)

Kontinuasaun debate kona-ba Gil Alves ho ninia involvimentu iha Massacre iha Igreja Liquiçá, 6 de Abril de 1999. Husi Hugo Fernandes (Nahabere), responde ba ema ho naran kode "Raul Cassanova".

Maluk Raul,

Hau kontenti tebes ho diskusaun ne'e no mos ita nia ideas no argumentu nebe'e hato'o iha ne'e. Karik mos dalaruma ita bo'ot los duni katak agora ne'e hau kondena maka'as los ema integrasionista-opurtis nebe'e mak dadaun ne'e goza hela poder iha nasaun ne'e, tanba ita nia politika estadu nian nebe la los- dala ida tan ne'e tuir hau nia hare.

Maibe mos hau hakarak hatete katak, hahu husi diskusaun ne'e nia hun, hau sempre hatete katak: Ema integrasionista-opurnista sira laiha lolos ne'e la bele tur iha posisaun nudar policy maker ka desicion maker iha Timor nebe independente, tanba, sira nia kontribuisaun ba hamosu KKH. Los duni katak ema nebe mak luta ba ukun a'an mos balun mak halo krimi, no sira mos iha posisaun hanesan katak labele tur iha posisaun nebe iha poder ba halo no foti desisaun politika. Ba sira ne'e, hahu kedas husi 2005, hau hatene katak na'in hira mak tur tiha ona iha governu no hau deklara tiha ona. Dadaun ne'e, tuir hau nia hatete, laiha tan ema nebe'e luta ba ukun a'an mak tama ba kategoria nebe'e CAVR uluk tau hela-Lustration.

Tan sa mak agora hau kondema momos los integrasionista-opurtunista sira nebe'e mak agora tur nudar membro governu? Tan sira iha kontribuisaun bot direitamente ka indireitamente hodi hamosu KKH nebe'e militar-governu orde baru halo iha Timor.

Relatorio CVA nian, nebe'e foti konkluzaun ida ne'e, Indonesia officialmente simu no asumi responsabilidade politika ba sa mak akontese iha 1999 no mos iha kontestu konflitu tinan 24 nia laran.

Hau mos hatete katak, nudar "intelektual-integrasionista" sira iha posisaun nebe'e diferente ho milisia ida. Sira iha konesementu diak liu konaba lala'ok politika, sira iha kondisaun ekonomia-social no seguransa diak liu, nune'e militar Indonesia sei la OBRIGA sira hodi kontribui ba asaun krimi nebe'e mak akontese. Maibe wainhira sira NEGA no verbalmente liu husi sira nia asaun durante tinan hirak antes 1999-liu-liu iha tinan 1999, ne'e tau sira iha posisaun ida katak sira la merese atu tur iha posisaun politika nebe'e dadaun iha no kontribui ba hamosu ema barak nia laran nebe'e kanek liu tan.

Diskusaun ne'e hahu ho titulu Gil ALves no masakre iha Igreja Liquisa, nebe'e ema hatete katak nia porta voz BRTT nian. Iha fulan hirak iha tinan kotuk, Francisco Guterress deklara nia a'an mos iha jornal Kla'ak nudar membro ka porta vos BRTT ka FPKD- instituisaun 2 ne'e pro otonomi- iha tan ema membro governu seluk mak hatete Timor ne'e ukun a'an wainhira manu nehan moris.

Nudar ema ho konsiensia intelektual nebe'e sira iha, lolos sira NUNKA halo predisaun BEIK hanesan sa mak sira halo wainhira ema barak luta no mate ba ukun a'an. Sira ne'e mak hau kondena no hau sei kondena nafatin.

Maluk Raul, nudar ema nebe'e mak uluk hakna'ar iha CAVR, hau hala'o hau nia kna'ar profesionamente, ho objetividade nebe'e as no ho konfidensialidade nebe'e metin. Tan ne'e mak wanhira ita bot le karik relatorio CAVR-Chega, boat hotu-hotu tau tuir nia proporsionalidade. (Hau Managing Editor ba Relatorio CAVR- Chega-Karik mak hau la imparsial no la objective relatorio ne'e internationalmente ema sei kestiona iha aspeitu sientifika)

Ita la sura krime nudar buat statistiku ida, se mak halo barak no se mak halo uitoan. karik mak hare ba ne'e klaru statistakamente, ema nain 10.800 nebe'e mak mate no lakon ne'e refere tomak ba Militar Indonesia ho nia parseiru timorense sira (integrasionista sira)

mak halo, ema kuaze 100.000 mate tan hamlaha no moras mos refere ba politika nebe indonesia no integrasionista

sira halo. Maibe ita tenki hare crime is a crime. CAVR buka atu hatur krimi iha aspeitu katak krimi nebe'e mosu planeadu. uza rekursu estadu no governu, viola lei nasional no internasional nebe'e iha hodi atinji objectivu halo ema simu integrasaun. Tan ne'e mos mak krimi nebe'e refere ba Indonesia no integrasionista sira tama ba kategoria KRIMI KONTRA HUMINIDADE no KRIMI FUNU. Krimi nebe'e pertense ba partidu politika timor nian balu no mos grupu resistensia balu sira halo tama nudar kategoria KRIMI FUNU. Maibe tan ita hare krimi nudar krimi, antaun ita mos tenki hare iha kontestu sa mak hamosu krimi sira ne'e.

Hau hanoin hau la presisa koalia barak liu aspeitu legal ba ita tan dalaruma ita hatene liu hau, maibe sa mak hau elabora iha leten, karik bele mos fo hanoin fali ba ita hodi hare istoria konflitu Timor nian iha kontestu nebe'e lolos.

hakoak boot no obrigado

No comments: