6 Apr 2009

Massacre? Massacre ida ne'ebé?


Pelo menos ida ne'e maka deputadu sira iha Uma Fukun ka Pajero Nacional husu bainhira ema balu temi Massacre iha Igreja Liquiçá ne'ebé akontese iha tinan 10 kotuk, iha 6 de Abril de 1999.

Iha massacre ne'e, milísia pro-autonomia sira hamutuk ho militár TNI ba ataka Igreja Paróquia Liquiçá iha sira nia kampaña halo teror ho intimidasaun, hodi nune'e populasaun atu vota simu Otonomi Khusus. Ema 60 resin maka mate, sira ne'ebé la mate, hetan kanek todan.

Ohin loron ema sira ne'ebé responsável balu tuur nu'udár ministru iha governu Timor-Leste independente nian. Seluk tuir kampaña atu sai prezidente iha Indonesia. Vítima massacre iha Igreja Liquiçá ne'e sai vítima dala ida tan. Enkuantu sira kontinua ho sofrimentu no mós trauma tanba lakon sira nia vida ka lakon sira nia maluk sira, autór massacre nian kontinua goza iha sira nia oin. Justisa iha ne'ebé?

Entretanto iha Uma Fukun ka Pajero Nacional, deputadu sira haluhan lakon insidente ida ne'e, ne'ebé iha eskala internasionál ema hotu-hotu konsidera nu'udár crime de guerra.

Agenda No. 188/II, sesaun plenária ba Segunda-feira dia 6 de Abril de 2009 laiha referénsia nein ida kona-ba Massacre iha Igreja Liquiçá tinan 10 kotuk. Até ita nia distintos deputado sira mós laiha interese. Sira preokupa liu ho hasa'e saláriu aas, sa'e karreta luxu, fó proyek ba família sira, defende kriminozu sira duké justisa ba vítima sira ne'ebé mate atu ohin loron sira goza.

Se vítima Timor-oan sira labele konta ho sira nia reprezentante sira iha Uma Fukun, sé tan mak bele ko'alia hodi defende netik justisa ba vítima sira? Karik vítima sira la merese justisa? Timor-oan sira la merese justisa? Ukun-rasik-an ne'e sé nian loloos?

8 comments:

Aliansi Maubere People said...

Hanusa mak sira bele hanoin kona ba peristiwa kekerasan tahun 99 se ema sira iha pemerintahan AMP ne mesak bekas BRTT FPDK ho milisi deit???? Gil Alves mak haruka daudauk milisi sira ba ataka ema iha gereja liksa.

Ita hakarak independensia mais agora ne ita mak integrasi daudauk ba javanes sira.

Hau sinti ita nia independensia ne sidauk hetan karik sampai kita hapuskan oknum-oknum pro Indonesia di bumi Timor Leste!!!

AMP = Aliansa Milisi Pengkhianat!!!

CNRT = Choknorris Nakal, Rakyat Tertembak!!!

Ildefonso Pereira Kabôran said...

Belu!
Ukun-an ne'e ba ita hotu duni, maibé merese atu hetan oportunidade maka ema balu deit. Justísa sei iha ba ema ki’ik de’it, ba sira ne’ebé hamutuk iha rede laran sei la akontese. Uluk iha Primeiru Gov. Konstitusionál nia ukun, fo livre ba DEMONSTRANTE tanba hakarak respeita no promove DEMOKRASIA no fo oportunidade ba sira atu manifesta sira nia hakarak, governu iha momento nebá labandu, laharuka policía tiru ka kaer lori ba Komarka, maibé agora iha governu ida ne’e, sé maka halo manifestasaun governu sei haruka policía ba tiru, kaer silu tohar tiha ruin balu afoin hatama tan ba kadeia. Oras ne’e governu aranja tan ona kareta Bombeirus 4 ne’ebe modernu liu hodi rega manifestante sira ne’ebé malandru.
Justísa ba SUSPEITU 99 ita fiar katak sei la akontese, prezidente da repúblika iha momentu nebá maka mr.X haku’ak tiha ona malu ho Wiranto, EG, JTavares nst ho rekonsiliasaun, oinsá atu iha tan justísa?_ Agora ne’e ita nia obrigasaun maka husu ba gov.TL atu husu ba gov.RI hodi implementa lalais ona Reparasaun ba Vítima 99 sira. Maibé maluk sira fiar katak sei iha duni Reparasaun ba Vítima 99? Ha’u mós espera katak governu sei lahanoin deit atu halo reparasaun ba nia família maibé bele loke matan mós ba sofrimentu vítima sira nian.

Anonymous said...

maluk fo comentario sobre massacre ne facil tebes ,maibe atu resolvr problema sobre massacre ne laos buat 1 facil maibe difficil par mate, ne laos problema 1 que kiik nebe mak acontese, resolve lalais deit, ne problema boot entre nacao, nebe facil ba ita sira koalia ne'e difficil atu halao, laos problema ne la resolve maibe resolve dadauk hela mak sedaukhetan deit ninia jalan keluar lolos konaba massacre e se ita tuntut bebeik problema massacre liquisa oin sa ho problema santa cruz 1991 nian.? ne laos problema hanesan, fo comentario labele temi dehan AMP ou PAJERO, governo bele sosa careta seda deit atu pajero k prado k BMW, ou HAMER basta nacao foun ne desemvolve ba oin, buat 1 ukun nacao ne laos facil ,ne responsablidade boot..husu ba maluk sira comprende ho situacao ita nia governo e rai laran.. maske bele koalia at nafatin UNCKLE X, but HE ALWAYS be MY HERO...

Anonymous said...

cuando haluha saida mak sentido REVOLUSAUN mak sai nune.....premeiro governo la hatudu nia kulit nudar ema nebe bele halo tuir nafatin sprito REVOLUSAUN maibe ho atitude governo nian fo ukun an ba liberdade da imprensa ho liberdade ba dezemvolvemento tuir plano de asaun ano dezemvolvemnto ne sei diak liu duke agora ho plano ida laiha e gasta osan arbiru e monta ema oportunista sira nebe mak moras at PARASIT sai fali moru nasaun nian hodi kastigu nafatin povu e supa nafatin.
sprito REVOLUSAUN ema hotu foin nega tena iha 2006, ita hasesan husi Sprito ida ne, ita rasik kuda ai hun ba PARASIT sira hodi moris ba. tinan sanulu ba ita atu lembra masacre liquisa hau hanoin deficil tamba governo ne nia sprito REVOLUSAUN laiha. oinsa nia atu hanoin se nia plano ba dezemvolvemento Mr. X foin mak atu plano iha fulan 3 ne mai, sa ukun ida mak lao to tinan atu 2 ona foin mak halo plano.....
ita nia SPRITO REVOLUSAUN hakoi hamutuk ho crize 2006. hau espera joven ho ema hotu sei hakarak hakilar hanesan ema iha indonesa agora ne e hahi nafatin SOEKARNO nudar sira nia aman ida nebe sira duni no soe e lakohi atu hare no temin e nia gerasaun ho nia ema sira nebe tuir nia hanesan nia partido ho militantes hotu sira nega, to ohin loron so uniko ema ida deit mak iha indonesia ema sei tanis ho menyesal tamba nia ba hodi ho buat hotu nebe nia prepara ona ba nasaun indonesia. SOEKARNO ho nia partido hanorin buat barak atu nasaun nia vida ba tinan barak mai, maibe sira hatun ho lia falsu barak no kudeta nebe la justo, ohin loron hare ba historia aban bainrua nasaun ida ne nian ita sei hanoin hakarak atu buka ema nebe nia intrese ba nasaun nia vida tinan ba tinan naruk halo ita sei lembra fali ba ema sira nebe agora governo ne tau ses e nega sira nia hanoin diak ba nasaun ida ne.
wainhira nasaun ne monu ba tusan mak ita foin hanoin sprito REVOLUSAUN nebe mak FRENTE hanorin liu husi nia ukun.
agora ema hotu hanoin deit oinsa bele han paun maibe lakohi atu han ona aifarina.
bainhira bailoron naruk foin hanoin kona ba tos nebe maran no fuik ona. ida mak sei akontese ba ita e ita nia hakarak buka atu hadia no hetan fali sprito REVOLUSAUN tarde ona e ita sei monu e sei kiak liu ida agora.
ita nia haksolok sei loron balun deit hanesan indonesia maibe terus ba gerasaun sira mak sei naruk.

Anonymous said...

Maluk sira, importante mak maluk hanesan Gil Alves ohin loron hanesan Ministro husu deskulpa ba vitimas sira iha masacre Liquica hanesan hahalok hatudu responsabilidade moral no politika ba vitima sira nee.
Ohin loron justisa ba vitima sira sedauk iha no sedauk mos hetan kompensasaun husi estado maibe vitima sira hare dadauk katak sira nebe mak uluk tama iha komplisidade ohin loron ukun fali sira.
Ita hein tok loron paskua ema bele perdua malu.

Anonymous said...

ba naoek ten ho ema at sira bele dehan nia at ou naok ten...hau hanoin PACOA mos sei la halo sira nia laran malirin no nakfila ba husu desculpa.
wainhira asalta iha tinan sanulu liu ba monu iha semana besik pascoa mos, mate ho kanek sira sei dehan mate mak sala sira mak los sa tan ohin loron kadera ho kareta sai sira nia target sira ba hanoin fali pascoa, sira hato desculpa agora kadera ho kareta mos la hetan, sira ne so serve mak tara ho tesi kakorok. bainhira laran kanek sira hotu so iha asaun foun ida hodi buka deit oportunista sira para bele sapu bersih hotu sira, hetan iha dala hamos kedas para labele iha kerikil dalam sepatu.

Anonymous said...

ba comentar ke-tiga:

los duni ita dehan katak >>..., nacao foun ne desemvolve ba oin, buat 1 ukun nacao ne laos facil ,ne responsablidade boot..husu ba maluk sira comprende ho situacao ita nia governo e rai laran.. >>

Tansa mak maluk sira agora kaer ukun ne'e uluk la hanoin ida ne'e iha 2005, 2006, 2007? Agora imi bele dehan buat 1 ukun nacao ne'e laos facil, maibe uluk imi hakarak hatun governo lalais liu husi propaganda falsu oi-oin nomos hatun massa tun sae mai dili, sunu uma no sel-seluk tan hodi kria instablidade para governo governo anterior tun lalais. Karik uluk imi hein uituan tan to'o tempu elisaun mak imi hatun Fretilin ho la vota ba partido nee hau hanoin Timor-Oan sei la fahe malu hanesan agora dadaun ne'e. Ita nia UNCLE X mos uluk nudar presidente maibe nia suporta fali oposisisaun hodi hatun governo. Nee katak ansi hakarak ukun lalais e agora ukun tiha ona foin maka basa ren tos katak ukun nacao 1 la'os fasil hanesan fila liman!!!.

BOMBASTICK99 said...

Ba mos Komentar Ke - 3

Koalia hanesan ita bot ne, so para protege ita bot nia-an iha governu amp nia knuk atu supa mohu riku soi TL nia.
Hatene hanesan ne uluk nusa tebe rai ladik dehan Governu Fretilin ladiak. hatene tiha ona katak ukun-an ne lafasil ida no dejenvolvimento ne'e lahanesan be kadoras be suli ntao nusa pormete barakk???!

btw, ligasaun ba nutisias ne'e, hau hakarak dehan deit ba ita hotu katak lalika rai esperansa bot ba governu ne'e tamba sira laiha interese atu tau matan ba herois libertasaun sira ne fo-an ba mate, provas hatudu katak mate ruin iha hera lahetan prejensa husi lider sira.