Foin daudauk, "surat kaleng" ida sai fali hodi ameasa katak se governu AMP foti fali ema ida hosi "lorosa'e" sai komandante polísia, membru polísia hosi "loromonu" sei halo fali "petisaun" foun, no bolu "masa loromonu" mai halo demo kontra governu atu ezije eleisaun foun.
Liafuan ne'ebé Xanana Gusmão temi uluk iha fulan Marsu 2006 ninia konsekuénsia maka sai to'o ohin loron. Xanana Gusmão atu kria instabilidade para hamonu governu FRETILIN, uza liafuan lorosa'e/loromonu hodi fomenta ódiu entre Timor-oan sira. Laiha Timor-oan ruma maka iha hanoin ida katak hosi Manatuto to'o Oécusse mesak milísia nia oan de'it, até Xanana hasai liafuan inflamatória ne'e iha televizaun. Ikus mai, ho tátika divide et impera, ho tátika soran povu-ki'ik, Xanana Gusmão konsege halo FRETILIN fraku hodi nia rasik hetan kargu nu'udár Primeiru Ministru. Maibé ninia tátika rasik agora ameasa atu halo nasaun Timor-Leste monu dala ida tan iha krize. Xanana nia remédiu ameasa ba ninia podér maka ameasa populasaun ho polísia atu hapara sé de'it maka hakarak halo demonstrasaun polítika hasoru nia. Tátika ne'ebé, karik nia aprende hosi ditadór Suharto. Maibé se polísia rasik maka sai fali petisionáriu no halo marcha ida mai Dili, ida ne sei repete fali buat ne'ebé akontese iha 2006. Úniku diferensa maka agora ne'e, senjata sei makan tuan Xanana.
Kontinua iha ne'e...
Liafuan ne'ebé Xanana Gusmão temi uluk iha fulan Marsu 2006 ninia konsekuénsia maka sai to'o ohin loron. Xanana Gusmão atu kria instabilidade para hamonu governu FRETILIN, uza liafuan lorosa'e/loromonu hodi fomenta ódiu entre Timor-oan sira. Laiha Timor-oan ruma maka iha hanoin ida katak hosi Manatuto to'o Oécusse mesak milísia nia oan de'it, até Xanana hasai liafuan inflamatória ne'e iha televizaun. Ikus mai, ho tátika divide et impera, ho tátika soran povu-ki'ik, Xanana Gusmão konsege halo FRETILIN fraku hodi nia rasik hetan kargu nu'udár Primeiru Ministru. Maibé ninia tátika rasik agora ameasa atu halo nasaun Timor-Leste monu dala ida tan iha krize. Xanana nia remédiu ameasa ba ninia podér maka ameasa populasaun ho polísia atu hapara sé de'it maka hakarak halo demonstrasaun polítika hasoru nia. Tátika ne'ebé, karik nia aprende hosi ditadór Suharto. Maibé se polísia rasik maka sai fali petisionáriu no halo marcha ida mai Dili, ida ne sei repete fali buat ne'ebé akontese iha 2006. Úniku diferensa maka agora ne'e, senjata sei makan tuan Xanana.
Kontinua iha ne'e...
12 comments:
Governo AMP ne;e diak tebes tebes ba ema hotu.. buat nebe ema halo hasoru nia e contra nia AMP pacensia deit atu enfrenta e hasoru hodi resolve problemas sira ne'e ho ulun malirin...
X quando hasoru e koalia ba Povo ho matan ben tanba Nia laran sente tristie laran moras hare povo moris nune'e bebeik.
Nia lakoi atu ema seluk halo terus bebeik povo e habosok bebeik povo.
nia sente tempo to ona para povo moris diak.
laos fali nia tanis tanba nia taka falta nia sala nebe mak nia halo.
X sente durante luta hkarak Independecia , nusa mak ukun an ona povo moris nune'e bebeik tanba la iha ema mak tau matan ba povo.
Povo mos sente durante ne'e sira hamutuk ho X luta ba rai Timor ne'e
Sira mos sente hotu buat nebe mak X sente. povo laos matan delek e tilun diuk laos nunuk, povo hatene no hare buat nebe mak acontese.
maibe povo kiik la koalia tanba hatene Buat hotu tuir nia dalan.
povo foti ita tur iha Governo para atu hare povo nia moris, povo nia fiar tomak ba iha Governo, maibe iha tempo Governo Alkatiri ho nia lider sira Viola tiha povo bosok tun sae, haruka vota ba sira, to ikus sira manan tur iha Governo hateke povo la hetan liu, tun tun los sae sae los deit. mai halo governacao Aberta mos koalia hnesan koalia nanal la iha Ruin, nebe keta sira hanoin povo beik ne kala beik los krik, manu fuik sei lian , asu sei hatenu, bibi sei namek, nebe hadau malu bebeik ho Governo ne'e loron 1 Povo hotu hmutuk sei Fo liafuan ba Ema sira hadau cadera ne'e atu sira mos bele sente laran moras hnesan povo sente k lae..
Povo Tomak htene durante 24 anos nia laran sira so hatene deit maka X la iha tan ema seluk, X luta iha ailaran, Ema be luta iha rai liur maka JRH,MVC,CFXB, nebe ema sira nain 4 ne'e mak fo an ba mate tanba rai timor ne'e. ne'e duni keta nega ema sira ne nia favor,sira nain 4 ne 'e mak Ami reconhese Katak Timor nia Herois.
Ami povo tomak fiar nafatin ba sira, tan sira mak hodi ami ba naroman.maske imi koalia at nafatin sira ami sei la husik sira mesak ami xmpre iha sira nia sorin atu defende rai timor ne'e...
uluk iha funu so Xanana, Ramos Horta no Bispo Carlos nia naran mak ita rona. Sira seluk hakiak hela koelho, naok diamante, ba estuda teroritas iha Libia, servisu hanesan Receptionist iha Darwin, balu buruh kasar iha fabrika. Mas Timor ukun an'a mosu mai dehan sira mak manu aman. terus. Mosu mai ho gelar Dr. hotu deit. Dr.foti kursu iha fabrika karik? Sira ukun ona sibuk mak naok osan. Pasiar ba estrajeiru lapara. oan sira eskola iha luar negeri deit ho nia apa nia gaji +/- 400 dolar. kok bisa? Familia kaer projetu hotu. Sira nia militante sira sira lapusing. ba hare fali fahi krekas, fuk naruk,fuk la tesi hirak ne'e. Hau militante mak hau lider la konhese hau ne'e, hau nunka atu hili nia. Katuas X, la ambisi atu sai bo'ot, cuma selama tinan 4 nia hare bo'ot sira goja liu e haluhan tiha povo ki'ik. AMP agora halo buat oin-oin.Katuas ferik aleijadu simu pensaun, ADPs taka, petisiunariu revolve. Tinan oin tina infrastrutura...nee mak ita hare deit...Sun Rise mai timor tan...entaun VOTA BA AMP DEIT ONA..duke hare oportunista sira husi estranjeiru mai buka hariku an deit.
hau nunka rona Gil Alves, Abilio Lima, Joao Cancio Freitas, Julio Tomas ho Francisco Guterres nia naran iha luta ba independencia.
Sira seluk nia naran hau rona bebeik tamba sira luta ba independencia!!!
o dean mos los tamba ia tempo neba sira estuda ela deit e la atudo an momos...maibe o mos precisa atene katak oin loron timor leste nação ida e precisa ema matenek mak ukun ne dunik ema sira ita bot dean nee mesak ema matenek ou formados deit bele uja ba desenvolve rai timor anesan nação ida....ba au luta ba ukun an mak: ema kaer kilat,ema klandestina nian,ema diplomatik sira,ema reza ba timor nia ukun an,ema anoin ba ukun an,ema tanis/terus ba timor nia ukun an no mos ema escola ba timor nia futuro ukun an; nunee ema sira ita bot dean uluk eskola e oin loron sira nia kontribuição mak atudu sira nia matenek ba desenvolve timor e sira mesak ema formados deit...timor leste labele tau beik ten mak ukun
amp laos nakonu ho ema lorosae maibe nakonu ho ema autonomista!!!
Gil Alves, Francisco Guterres, Abilio Lima, Virgilio Marcao, Julio Tomas Pinto, Joao Cancio Freitas, sira ne mesak pro otonomi nia bot deit.
Julio Tomas Pinto halo demo kontra Bispo Belo kuandu simu premio nobel.
Joao Cancio Freitas dehan se timor merdeka ne manu nehan mos sei moris.
Gil Alves mak bendahara ba BRTT.
Francisco Guterres mak penasehat FPDK.
Virgilio Marcal mak bot milisi nian iha Baucau.
Abilio Lima pengurus BRTT, bendahara milisi iha Ermera.
Sira ne mak agora ukun Timor Leste nebe asuain sira mate rihun ba rihun hodi hetan ukun rasik an.
Hau baruk ona ho gobernu amp nebe lori fali autonomista sira mai sama ita.
hatun governu amp!!!
hatun milisi sira hosi governu!!!
anonimos ida iha leten dehan: AMP nakonu ho autonomista sira.
Hau mos rona ke ita bot uluk mos serbiso makas ho bapa indonesio sira, los ka lae futuro sei kualia
Koalia Autonomista ne'e, hanoin halo didiak lai.
Quando nacao 1 atu hkarak ukun an tenki iha pro ho contra,e tamben
balu bele pro otonomista servico hmutuk ho Bapa sira maibe sira nia laran ita la hatene, sira mos halao servico nune'e para fo informacao ba ita nia resistencia sira atu hodi bele hatene plano nebe mak indonesia atu halao ne'e.
ema hnesan sira agora tur iha Governo ne laos atu tur bebeik tinan ba tinan, to tempo nia sei troka o nebe koalia ne o mos bele ba tur iha cadera Governo nian se o sente o nia an ne'e matenek, o mos bele ukun povo. nusa mak koalia gosta hatun AMP ne'e
AMP comesa halao buat diak hotu ona, situacao mos kalma ona, nusa mak balu hakarak estraga bebeik situacao ne'e.???
loke matan hare halo didiak compara Governo ALKATIRI ho Governo AMP nebe mak ukun diak liu???
ne'e duni koalia hare lai e tetu liafuan halo didiak.. labele sabraut deit. liafuan sira ne'e koalia sai tenki responsablidade ba liafuan nebe mak koalia.problema Ai Fatuk, Estrada sira ne'e mos iha tilun hotu.
nebe ;iafuan atu fo sai tetu didiak.
amp laos nakonu ho ema lorosae maibe nakonu ho ema autonomista!!!
Gil Alves, Francisco Guterres, Abilio Lima, Virgilio Marcao, Julio Tomas Pinto, Joao Cancio Freitas, sira ne mesak pro otonomi nia bot deit.
Julio Tomas Pinto halo demo kontra Bispo Belo kuandu simu premio nobel.
Joao Cancio Freitas dehan se timor merdeka ne manu nehan mos sei moris.
Gil Alves mak bendahara ba BRTT.
Francisco Guterres mak penasehat FPDK.
Virgilio Marcal mak bot milisi nian iha Baucau.
Abilio Lima pengurus BRTT, bendahara milisi iha Ermera.
Sira ne mak agora ukun Timor Leste nebe asuain sira mate rihun ba rihun hodi hetan ukun rasik an.
Hau baruk ona ho gobernu amp nebe lori fali autonomista sira mai sama ita.
hatun governu amp!!!
hatun milisi sira hosi governu!!!
milisi out!!!
Ita la bele kolia demais kona ba se mak luta liu, e se mak la luta liu. Concerteza ita nunka atu haluhan ema sira nebe mak uluk luta ba independencia. Maibe maun alin sira, tempo agora nee tempo para atu hari ita nia rain, nee duni hau prefere ita temi ema sira nee nia naran, maibe temi kona ba se mak halo serbisu diak e se mak halo serbisu la diak. Hau senti se ita kolia logic hanesan nee ita nia rai bele lao ba oin nafatin. Sura luta para hetan ponto politico ne hanesan fali explora ita nia istoria independecia, istoria ida mak sagrada liu.
Bainhira mak governu AMP atu hadia ita nia FDTL ho PNTL? Governu kolia bebeik atu hadia institucao rua nee mais too agora ita nunka rona plano ida. Nusa mak governu la fo contratu ba universidade iha timor atu honarin Disciplina, command structure, no mos halo sira nia laran metin ba institucao nebe mak sira serve. Ema arbiru ida bele kaer kilat, bele tiru kilat, mais para ita atu sai professional ita nia kakutak nee tenke metin ba ita nia serbisu. se lae ema hotu hotu bila explora institucao rua nee para sira agenda politico.
Maluk sira nebe anti otonomista sira,...hau mos lagosta otonomista sira, tamba sira ne mesak ema oportunista i buka diak deit ba sira nia vida e lakoi terus.
agora depende ba ita oinsa mak bele impede ema sira oonomista labele tur iha kadeira....,laos ho trata ema sira nee blog bele hasai sira, ou hatun governu mak bele hasai sira.....iha dalan ida deit para bele impede .., "DESENVOLVE ITA NIA AAN HO EDUCACAO, HASAE ITA NIA CAPACIDADE INTELEKTUAL HO MORAL" so ho dalan ida deit mak ita bele duni sira sai..."FUNU HOTU ONA, UKUN AAN HO OTONOMISTA LAIHA ONA"
CIAO...DEIT
para tiha ho hanoin negativo ba ema, change we need!biar sira otonomista yang penting bele lori perubahan ba rai doben(TL)nebe ita hadomi.ita kuando atu muda buat ida tenque ser realiza halo didiak laos arbiru deit hanesan bo'ot nia hanoin kona ba FDTL no PNTL.
viva la vida siempre
Post a Comment