9 Oct 2008

Marcha da Pás laiha problema

Brigadeiru Taur ko'alia liafuan ne'e relasiona ho marcha ne'ebé FRETILIN planeia atu halo iha tempu badak. Brigadeiru nia liafuan ne'e iha kontraste boot ho kampaña hata'uk ema hosi governu de faktu AMP ho ninia apoiante sira. Foin daudauk mosu intelektuál oioin, "traballadór" hosi rai-li'ur no "poeta" balun soe lia katak marcha da pás ne'ebé FRETILIN atu hala'o sei hamosu violénsia. Entre kampaña atu hata'u ema ne'e, Xanana Gusmão, primeiru ministru de faktu ameasa mós populasaun iha Ainaro katak sé maka bá tuir marcha ne'e, nia sei "hatama hotu iha kadeia". Iha ne'e ita bele haree karakterístika ida atu hata'uk povu atu povu labele expressa sira nia an ka sira nia asaun polítika - nomeadamente asaun sira ne'ebé kontra AMP. Xanana uza ameasa (kultura violénsia ida ne'ebé karakteriza Xanana nia karákter) atu hapara expressaun demokrátika ne'e, enkuantu ninia apoiante sira uza máskara akademia, traballadór ho poeta hata'uk populasaun ho teoria oioin.

Maibé sentimentu iha Timor laran hatudu katak populasaun baruk ho ameasa, baruk ho mau lohi sira, ne'ebé uluk balu temi dehan Lia Loos. Ita bele dehan katak populasaun mós baruk ho demonstrasaun. Maibé populasaun hatene nafatin katak expressaun polítika ne'e, iha forma saida de'it dezde ke la'ós violénsia, ema ida-idak nia direitu. Marcha da pás ne'ebé FRETILIN hakarak halo, ida ne'e direitu FRETILIN nian, konsagradu iha Constituição.

Tiu taxista ida fó hanoin fali katak iha 2005 kuandu igreja halo manifestasaun, laiha ema ida mak mai ko'alia to'ok kona ba instabilidade ka violénsia ka sá de'it. Maibé tiu taxista ne'e haree katak durante manifestasaun ne'e, ema hosi igreja rasik mak buka provoka situasaun atu sai violentu. Sira uza estátua Maromak nian maibé sira temi lia-fuan fo'er de'it hodi tolok ema ne'ebé sira la gosta. Sira uza estátua sira ne'e para atu lasu polísia sira. Karik polísia tenta kaer sira, maka estátua ne'e monu, entaun sira bele dada fali srani sira seluk atu monu ba sira nia lia-bosok. Maibé tiu taxista ne'e dehan katak nu'udár ema srani-oan, nia foufoun apoia demonstrasaun igreja nian. Maibé to'o ikus nia rasik haree ho matan katak organizadór sira hakarak uza fali nia. Tan ne'e nia sees an tiha hosi demonstrasaun ne'e. Maske nune'e nia apoia nafatin demonstrasaun ne'e tanba ida ne'e direitu ida-idak nian. Tan ne'e ohin loron nia mós apoia nafatin direitu ema hotu-hotu nian atu halo demonstrasaun i marcha da pás FRETILIN nian ne'e sei hatudu katak Timor-oan hotu-hotu hadomi demokrasia. "Só maka hakarak hapara marcha ne'e, nia ta'uk demokrasia. Nia hakarak ukun ho ditatura", tiu taxista ne'e dehan.

Iha fatin seluk, eis-IDP ida hatete katak marcha ne'e tenke la'o nafatin. "Iha 2006 kuandu milísia sira hanesan Rui Lopes lori ema mai sunu Dili laran, laiha ema ida maka mai ko'alia netik kona ba pás ka violénsia ka instabilidade ka sá #$!@ nia inan iha ne'e", nia dehan. Loos duni. Se iha 2006, ita husik eis-lider milísia sira mai halo demonstrasaun iha Dili laran, tansá maka ita atu taka fali dalan ba Timor-oan sira seluk atu expressa sira nia polítika? Demokrasia ne'e para bá milísia ho apoiante Sr. Xanana nian de'it?

Brigadeiro Taur dehan tan katak ita hotu lalika ta'uk FRETILIN nia asaun ne'e tanba FRETILIN mós hakarak nasaun ne'e nia di'ak tan ne'e sei laiha violénsia iha aksaun ne'e. Taur hatene katak eis-milísia sira, ne'ebé toman sunu uma ho halo violénsia iha 1999 no dehan katak Timor-Leste ukun-an manu nehan sei moris, apoia AMP, la'ós FRETILIN.

Di'ak liu Sr. Xanana ho ninia apoiante sira halo tuir saida maka deputadu Mario Carrascalão ho Francisco Branco akonsella: Tau matan ba korrupsaun ne'ebé sa'e maka'as iha governu AMP laran envéz de preokupa ho asaun demokrátika ida ne'e.

Ba Brigadeiro Taur Matan Ruak, Timor-oan sira agradese soldadu ida ne'e tanba nia hatudu duni espíritu lider nian loloos, ne'ebé buka garante sidadaun sira nia direitu demokrátiku hanesan knaar ida nia kaer metin iha fuan.

Obrigadu ba Brigadeiru.

9 comments:

Anonymous said...

pudia foti mak Taur ka Lu Olo sai presidente lae, ba tau fali mak mustisu sira hanesan horta ho xanana mak agora timor sira tomak het rai hotu!!!!

uluk fan rai ba bapa la to, agora hatama fali milisi sira mai ukun timor!!!

se marcha da pas para hatun amp and duni sai hotu milisi sira ne, hau apoiu!!!

tenki halo marcha da pas!!!

Anonymous said...

ami husi MILISI sira dehan.imi fretilin maputo bele halo marcha da paz nee demokrasia,mas halo lolos se halo ho intensaun violensia mak PNTL,FDTL e UNPOL mak sei hanorin imi fretilin maputo. se AMP hakarak tan ajuda mak ami sei fo ajuda makaas para bele fo orden de estabilidade.se imi frteilin maputo hakarak ho forsa mak ami mos ho forsa hasoru imi...brigjen.matan ruak laos fretilin maibe simpatijante UDT nune mos ho maj.ular.keta haluha tan katak CNRT mesak iha kuase 100 mil pessoas, se imi hakarak timor rahun fali sa furak mate tamba ami saudades los ho funu e husu ba imi fretilin maputo tenta duni sai tok ami milisi hosi timor leste...pois mak imi hare

viva timor leste

Anonymous said...

eis.IDP sira nee mesak lorosae beik ten sira nebe dehan sira mak mesak halo funu, nusa momento loromonu duni imi nee imi (lorosae) la halo tok funu hasoru loromonu???? mari alkatiri mak uja imi ba mahon ninian, hare deit iha krise 2006 nia (mari) bolu lorosae sira ho naran fretilin maputo, ba apoiu nia,mas komo lorosae beik ten dunik sira la hatene katak sira (lorosae) apoiu hela loromonu oan ida mak naran mari alkatiri...iha comentario alex nian nee dehan eis.idp sira mak sei haforsa marcha da paz,mas kuidado tebes tamba sira lorosae atu balas loromonu oan...se ida ne mak lorosae atu aproveita mak guerra sivil timor leste nian ba dala rua mosu tamba loromonu oan la toba ida maibe hader hare hela deit situação

lalatak
D.Boaventura

Anonymous said...

ema loro sae iha mental ida dehan
se lorosae oan ida mak intel uluk indonesia nia tempo sira (lorosae),dehan ne ema serviso rua ida ba indonesia ida ba independensia.....mas se loromonu oan ida mak intel iha indonesia nia tempo lorosae sempre dehan loromonu oan nee ema indonesia nian total e laos ema independensia


surikmean

Anonymous said...

Taur agora fila an fali ona ba Fretelin k? Quitado taur nusa mak hluha tiha O nia posicao ne'e Uluk o simpatizante UDT nian Lu OLo mos Simpatizante APODETI nian, nusa mak ikus timor ukun an halai ba buka Fretelin hkarak hdau cadera k? quitado cek didiak lai escola liceu acaba k lae.???
Sorti ona hetan posicao Brigadero e Deputado goja netik .
Imi ne'e iha ailaran la luta 1,manipula politik oho hotu Loromonu oan sira nebe hmutuk ho imi iha ailaran, atu timor ukun an imi mak sae boot, sae boot iha ema nia Sofre e terus hnesan deit maun alin, matebian nebe imi oho iha ailaran la toba dukur sira acompanha hela imi nia hhalok ne'e.
hkarak htene konaba David Alex husu ba Beik nain 2 Lu Olo ho Taur. sira mak plano oho David Alex iha ossu neba. dpois nega dhan moras mak mate bosok ten...
Loromonu koalia ba mai sei matenek liu imi nain 2.
Frente comesa lakon neneik ona imi atu sai seda. hre fila ba foho lere tos kuda batar...
Alkatiri remot imi hnesan sensor koa ai ne'e nia fo imi ba mate buat ruma imi ain tasi nia ain aviao leten. maibe povo hetan sala Fahe ba 2..

maun alin keta tebe rai povo hlo marcha da paz mak ne laran ba xanana ho Ramos Horta hela mak ne'e.

rai ulun rai ikun sei dada imi lafaek tasi sei han imi fretelin Traidor...

Tasafoma

Anonymous said...

Korupsauun ho injustisa iha Timor Leste sei bele kombate liu hosi mekanismu nebe iha Estado nia liman.
Laos lori marcha da paz maka atu kombate korupsaun ou injustisa iha Timor Leste.
Marcha da paz hanesan kurtina ida para Mari ho nia grupu maputo filafali ba poder iha Timor Leste.
Povo kontinua fiar iha Fretilin, Hau mos Fretilin nia ema. Maibe se Mari maka iha nafatin Fretilin nia oin entaun presija k0ntra. Tamba Mari maka halo lakon konfiansa povo nian ba Fretilin.
Objektivu lo-los hosi Marcha da Paz maka: oinsa bele kria instabilidadi iha Timor, hodi obriga Presidente Horta sobu parlamentu i Governu i ikus mai avansa ho eleisaun antesipada iha 2009.
Eleisaun antesipada 2009 hanesan kompromissu Mari ho nia grupo politiku tantu interior mos exterior. Se eleisaun antesipada 2009 la realiza, Mari lakon kompromisso ho nia maluk politiku sira. Tamba ne maka nia dehan" se mosu violensia iha marcha da paz, ou se marcha da paz la realiza, hau resigna-an".
Iha kazu ida ne, se maka manan??? Povo Timor????
Lae.
Mari maka sei manan. Mari maka sei filafali ba ukun Timor.
Kuandu mari fila fali ba kaer poder iha Timor, entaun sei fila fali ba passadu, signifika ema seluk la luta so Fretilin mesak maka halo funu. Ema seluk mesak sarjana supermi, ......igreja katolika iha Timor la vale ona....

Fretilin presija reforma-an. Muda estructura iha partidu nia laran. Ema antigu ho hanoin antigu halo Fretilin lao ba kotuk. Kazu ida maka UDT. Joao Carrascalao lakohi husik UDT oinsa UDT nia futuru ohin loron??
Ne'e duni, se Fretilin la hasain Mari entaun sei hasoru situasaun hanesan ho UDT....
Tamba ne'e maka uza marcha da paz para filafali ba poder...

loke matan

Anonymous said...

tenki hatun lalais AMP tamba agora sira nauk povu nia osan barak liu ona. se ita hatun sira iha 2012, timor sei sai kiak rabat rai tamba xanana sei halai ba melbon, gil alves ho milisi sira seluk halai ba jakaratak.

Anonymous said...

Maibé populasaun hatene nafatin katak expressaun polítika ne'e, iha forma saida de'it dezde ke la'ós violénsia, ema ida-idak nia direitu. Marcha da pás ne'ebé FRETILIN hakarak halo, ida ne'e direitu FRETILIN nian, konsagradu iha Constituição.

Haahahahaaa...

Anonymous said...

emi het marca da paz,marza da het fali emi e depois emi het malu rame-rame!
diak liu loke emi nia kidun haruka kuda camelu alias Mari'i alkateri,depois alias Lu Olo, matan kulun musan alias jose manuel e kluber klaran alias stanislau, haruka sira kose mina Nu oit-oan,sente dudu ba mak sei to'os bele kose Bimoli oit-oan.without CONDOM!
ne'e khusus ba'a militantes Fretelin Radical sira.

viva la vida siempre