1 Jun 2009

Violénsia Doméstika: Lasama baku Jaqueline Siapno


Timor-Leste nasaun ida toman ona ho violénsia doméstika, liuliu kona-ba la'en baku feen. Timor-oan hotu-hotu hakribi no hakarak muda kultura ida ne'e. Lider sira iha pozisaun ideál atu halo mudansa sira hanesan ne'e liu husi sira nia hahalok ne'ebé bele sai hanesan ezemplu ba povu. Maibé bainhira lider sira hatudu fali ezemplu ne'ebé sala, ka mau ezemplu, esforsu atu muda kultura aat sira hanesan ne'e sai difisil liu tan. Iha semana kotuk, Fernando de Araújo "Lasama", Prezidente Partidu Democrático no mós Prezidente Parlamento Nacional, baku ninia feen, Primeira Dama de facto Timor-Leste, Sra. Jaqueline Siapno. Ezemplu saida mak Sr. "Lasama" hakarak hatudu ba Povu Timor-Leste tomak?

Insidente ne'e mosu iha dia 29 de Maiu kalan, iha kalan boot. Ita la hatene detallu loloos tanba Prezidente Lasama nia rezidénsia iha Farol hanesan fatin exkluzivu ida no ladún iha ema barak mak tuur besik iha ne'ebá, menus Tiga Roda sira ho PK5 sira seluk. Tuir sasin balu ne'ebé tuur besik iha Prezidente Lasama nia uma, iha kalan ne'e besik tuku 11 kalan, derrepente sira rona ema hakilar malu husi uma laran. Sira konsege rona mós sasán tarutu hanesan bikan mak rahun. Lalais de'it sira halai to'o iha ne'ebá atu haree loloos tanba sira tauk karik ema ba assalta Prezidente iha ninia uma. Bainhira sira to'o besik iha portaun, guarda iha Prezidente Lasama nia rezidénsia para tiha sira no haruka sira fila. Sira sees an husi Prezidente Lasama nia odan-matan maibé la la'o dook. Lian hakilar husi Prezidente Lasama nia uma sai maka'as liu tan, feto ida hakilar husu ajuda, mane ida tolok ho lian aas. Depois feto ida tanis hakilar hanesan ema baku nia. Sasán kontinua tarutu husi uma laran, bikan rahun, tuku odan-matan tarutu. La kleur feto ida halai sai husi uma laran, nia liman ida taka nia oin, nia tanis hela. Sasin sira ne'e rekoñese feto ne'e nu'udár Sra. Jaqueline Siano, Prezidente Lasama nia kaben. Tuir fali karreta mutin ida ho matríkula "G" mosu no Sra. Jaqueline sa'e karreta ne'e no karreta ne'e lakon tiha iha kantu, fila sa'e.

Sasin sira seluk ne'ebé hamriik besik iha gabinete eis TSDA haree karreta ne'e la bá dook ida, maibé fila tama fali ba dalan iha Prezidente Lasama nia uma kotuk. Sira tuir ba haree. Karreta ne'e tama, liu husi husi Embaixada Irlanda nia oin, bá liu. To'o iha Sr. Zacarias Albano da Costa, Ministru dos Negósius Estranjeiru, nia uma oin, karreta ne'e fila tama kedan. Ita bele hola konkluzaun katak karreta ne'e bá foti Sra. Jaqueline Siapno no lori mai iha Sr. Zacarias nia uma.

Iha loron mai, fonte besik ba Sr. Lasama ho Sr. Zacarias konfirma katak iha kalan ne'e Sr. Prezidente Lasama baku ninia feen, Sra. Jaqueline to'o dolar didi'ak. Sr. Lasama lanu hela "hanesan baibain". Iha violénsia ne'ebé mosu, Sra. Jaqueline konsege foti telefone hodi liga ba Sra. Milena Pires no husu ajuda, i Sra. Milena rasik mak bá foti Sra. Jaqueline. Sra. Jaqueline nia oin bubu metan no parese ninia liman mós naksalak hotu. Médiku portugés ida mak bá haree ona nia.

Rumór kona-ba Sr. Prezidente Lasama nia temperamentu no hahalok violénsia hasoru ninia uma-laran la'ós buat foun ida. De facto, entre membru governu de facto rejime AMP nian, kuaze hotu-hotu moris iha uma-kain ida nakonu ho violénsia -- tuir rumór ne'ebé sirkula iha Dili laran. Sra. Lucia Lobato, maski ministra, hetan bebeik violénsia fízika husi ninia katuas-oan. Rumór kona-ba violénsia doméstika mós mosu iha PM de facto José Alexandre Gusmão nia uma kain, hodi tau tan ba istória kona-ba infidelidade ho adúlteru. Relasaun entre Sr. Zacarias Albano ho ninia feen rasik, Sra. Milena Pires, mós nakdoko maka'as se la'ós naksobu tiha ona. Sr. Zacarias koñesidu hanesan "playboy" iha Dili laran i Sra. Milena Pires la simu buat sira hanesan ne'e.

Tansá mak violénsia doméstika domina kultura Timor-oan nian? Tansá mak lider nasaun nian mak hatudu uluk ezemplu sira hanesan ne'e? Relasiona ho lider nasionál sira, sosiólogu ida ne'ebé servisu iha Timor-Leste ba NGO ida, explika katak violénsia doméstika mosu iha ema sira ne'e nia uma kain tanba lider sira ne'e hetan mudansa boot ida ba sira nia podér. Iha tinan 10 kotuk bá sira ne'e la'ós "alguem", katak sira la'o tun sa'e hanesan ativista biasa ida iha Lizboa, Sydney, Jawa ka Dili rasik. Maibé hafoin independénsia, derrepente sira hetan podér barak iha sira nia liman-laran i sira hanoin katak sira bele halo buat hotu-hotu sira hakarak. Sira nia uma-kain mak kampu ida ne'ebé sira tenta kontrola uluk. Se mak la tuir sira nia hakarak iha sira nia uma kain, sira responde ho violénsia. Faktu ida ne'e sai piór liu tan uainhira kahur ho kultura paternalista Timor-oan nian -- feto sira simu saida mak sira nia la'en halo ba sira.

Maski nune'e Sra. Jaqueline la'ós Timor-oan no nia boot iha kultura ida la hanesan to kultura Timor nian. Nia mós ema ida ho estudus boot, ho PhD hasai husi universidade ida iha Estadus Unidus (EUA). Iha ona isu-isu katak Sr. Lasama baku nia bebeik maibé nia konsege perdua Sr. Lasama filafila. Karik nia mós iha interese atu kontinua ninia relasaun ho Sr. Lasama atu nune'e nia bele hetan konsiderasaun hanesan ema boot ida nia feen iha Timor-Leste? Ezemplu nu'udár Primeira Dama de facto.

Maibé ho hahalok ida hanesan ne'e, Sra. Jaqueline la ajuda Timor-oan sira soe kultura aat no violenta ida ne'e. Laiha justifikasaun ida atu defende violénsia doméstika. Violénsia doméstika ne'e krime ida, nune'e mós la'ós admisivel iha era modernu ho demokrátiku iha nasaun independente Timor-Leste. Ita hotu-hotu tenke hakribi violénsia doméstika.

44 comments:

dima kroat said...

ne kala lasama ga nia fen mak toman malu het malu ho feto ga mane seluk ona ne mak buat ne sai nune para taka ida2k nia falta, uluk moris teijo agora derepente hetan rico husi korupsaun mak matan fuan sai lahatene hareee tiha be comeca haluha an hodi het tun sae deit, mais sidauk to iha nia fukun selae sira nian kidun kuak sira ne besi manas sei tama ba sulan hotu mak ne , ita hein deit......

Anonymous said...

Se violensia domestika halao duni iha familia ne'e nia laran, tuir ha'u nia hanoin polisia tenki lori sira ba iha tribunal. Atu hapara violensia domestika ema baku nain sira tenki sulan tiha kadeia! Selae, loron loron bo'ot sira ba hussu ema seluk povu hodi labele baku malu wainhira sira baku mali loron kalan!

Bo'ot sira labele haruka ema atu hamos sira nia uma laran wainhira sira nia uman rasik foer at liu!

Buat sira halo mos hau hanoin hetan hananu ida hanessan tuir mai ne'e: hola malu sei fou-foun hiti malu to'o mate, liu tiha tinan tolu baku malu to'o mate!

Anonymous said...

Ne maka kapas loss....biasa tiha deit..buat ida baku nee katak ema hadomi malu makas lio.

Iha buat rua halo fen laen baku malu. Ida tan laen la halao nia funsaun hanesan laen buka osan fo han familia, Rua traisaun/penghianatan hasoru moris nudar kaben nain fen no laen. Se karik maun lasama hemo lano katak maun lasama frustrasi makas, la os tan maun Lasama tua ten.

Exemplo premeiro se laen la sustenta familia tan laiha servisu ida nee halo fen sira loro loron tula ibun ba laen ho nune laen sira moe no ho dalan badak lori liman hodi taka netik ibun alias tinju mulutnya biar tau rasa...su rasa lu...

Ida segundu sekarik familia nee osan barak mak akontese violensia nee katak laen ou fen halo traisaun alias perselingkuhan. Tan buat perselingkuhan nee akontese iha familia, katak partes rua nee ida fen ou laen la simu sira nia domin dikhianati ho nune akontese luapan emosi yang tidak bisa dikendalikan.

Iha kasu Lasama hau hanoin iha partes ida mak tendensioso lio parese ninia ferik oan sente katak nia mak matenek lio ho Phd. iha USA, no obriga ninia hanoin ba nia laen atu implementa ho nune akontese kesalah pahaman/mal entendemento entre sira nain rua. Hanesan mane iha timor ita nia kultura hanorin katak feto bele matenek lio mas nia tenki hakruk ba laen.Karik uluk namora maun Lasama la fohatene ba mana ida karik.

Nebe mane timor sira diak lio buka fen se bele ita nia feto timor para nia bele komprende ita nia kultura...pendidikan tidak masalah SD/AMA yang penting setia dan mengerti suami importante nia dehan ya papa ya papa...papa selingkuh la problema importante fulan2 papa fo osan mai hau ho labarik iha uma.

Hau pernah lee intervista iha Jornal fulan hirak lio ba ho Lasama nia ferik oan...hau le lian fuan ruma nebe nia dehan nia mak rangkap Adviser ba laen no mesmo tempo hanesan premeira dama, karik ida nee bele hatun Lasama nia krediblidade....se karik sai advaiser ba laen nee buat uma laran nebe la prosiza ema lior hatene apalagi jornal nee hakerek ho Engles nabe hetan asesu ba ema hotu internationalmente.

Goodluck....Brother Lasama

Bito

Anonymous said...

Tatoli ate ema nia uma laran mos o hatene...kolia politika husik, se violensia domestika duni entaun ne Siapno maka tenki keisha...Buatus demais, diak liu hakerek deit blog buatus deit.

Anonymous said...

tempo to ona atu ita refleta ita nia an....
cuando reaksioner hasoru povu nia mandatu ba frente...mak nune....
keta hakfodak ho situasaun sira nebe mai laos hanesan ataka husi inimigo sira liu husi sasan kroat hanesan katana ho kilat.
agora mak foin nia ben sai lolos.
osan mak taka sira nia matan halo buat hotu sai lanu sira.
labele halimar ho povo nia matan ben ho faluk nia matan ben.

Anonymous said...

iha Kampanya kontra violensia domestika dehan" hakribi violensia domestika". maibe iha lor-loron sai esekutador violensia domestika.

dalaruma cemburu malu karik,maun mos se hasan la para ba mana oan sira ne'e iha acara publik sira. halo nusa mak mana la cemburu?

konsikunesia hakarak sai ema bot ne'e kala nun'e ona: iha liur sai ema hotu nian no iha uma sai ema ida nian. kuandu sai ema hotu nian ne'e mak " atu ba sintina deit mos ema tenki koalia apalagi ita halo violensia.

saida mak ita aprende husi violensia nebe senhor Presidente PN Fernando Lasama halo ba nia kaben:

katak" modelu atu sai lideranca diak premeiru ita tenki hatudu uluk iha ita nia uma laran hafoin mak ita bele lidera ema barak".liu liu hases husi arogansia no violensia.

Anonymous said...

Ba primo ka prima Dima kroat ne'e karik ema ida ke tolok ten idakarik, e nunka hanoin atu uza maturidade iha blog ida ne'e. hau'u nia sugestaun ba ita bo'ot lalika uza lian fuan hanesan ne'e, mesmu ita la gosta ema mas tenki nafatin uza lian fuan ida que moral oituan!!! Sira ne'ebe maka le ita bo'ot nia komentarius ne'e absolutamente la gosat ita bo'ot hakerek hanesan ne'e!!



Lero Uatumissa

Anonymous said...

Maun alin se ita boot sente katak ema ida ke intelektual favor hakerek ho dignidade , hau fiar katak ho ita boot nia lia foer iha leten hatudu katak ita boot lagosta gov. ida ne'e, ema ida la bandu maibe hato'o palavras idukativu, tamba ita boot hau fiar ema intelektual ida.

Anonymous said...

Haruka ita nia Maun Boot Lasama Nonton berita CNN uituan hodi aprende lider Americano Barak Obama ho nia ferik oan Michel Obama hadomi malu Romantis loss nee mak loss. Maun la bele sukat liman kabun ho fali mana Sipano hanesan nee ladiak ida hahahaha.

Barak Obama nee hatudu duni nia simblo Lideransa hanesan aman no laen diak ida ba familia no nasaun.

Iha America sai Lider tenki hola modelo hosi familia, kuando bele ukun familia bele ukun nasaun...Familia mak hun ba Lideransa diak. Ita nian fali maun boot sira buat kik ida liman mamar tinjo fali ibun no hasan nebe uluk sei namora maun sira rei nee...aha kasian kalo bapa sayang pipi dan mulut disayangi dicium...kalo bapa lagi ngak enak pikiran pipi dan bibir ditinju wala ma....Pak Lasama kok jahat banget.


Atoy Henamutin

Anonymous said...

"...kuando bele familia bele ukun nasaun. Familia mak hun ba Lideransa diak."

Ita nia nai ulun balu, la ukun familia, la ukun nasaun. Tua mak ukun fali sira. Tamba nune'e sira baku sira nia fen!

Anonymous said...

Ba Bito,

Baku fen ne'e la'os kultura Timor nian. Keta koalia nanal sakat. Feto mos iha direito hanessan (igualdade) mane sira. Labele dehan hanessan e depois dehan mos feto tenki simu ordem husi sira nia lain.

Mane laos ba buka matenek hodi halo hanessan ema beik. Ita nia maluk barak la iha estudo (dr) maibe sira labaku sira nia fen!

Ne'e buat nebe baku fen ne'e kultura lanu ten sira nian, laos timor nia kultura!

Anonymous said...

"Nebe mane timor sira diak lio buka fen se bele ita nia feto timor para nia bele komprende ita nia kultura...pendidikan tidak masalah SD/AMA yang penting setia dan mengerti suami importante nia dehan ya papa ya papa...papa selingkuh la problema importante fulan2 papa fo osan mai hau ho labarik iha uma."

Bito kualia sa'ida mak ne'e....
Feto ho mane iha direito hanesa, la iha ema ida superior liu. Saling pengertian antara suami dan istri itu yg penting!!!!! Bukan istri yg malah dipaksa untuk harus mengerti suaminya.

Baku nia fen la'os Cultura Timor!!!!. Ema ne'ebe baku malu ka baku nia fen ne'e signifika ema ne'e iha violent mentality. WAKE UP... Bito.

Batina Mutin

Anonymous said...

Violência doméstica: LASAMA BATEU EM JAQUELINE SIAPNO

TATOLI – 01 Junho 2009 – Tradução de ZIZI TIMOR OAN

A Nação de Timor-Leste já se está a habituar à violência doméstica, a maior incidência é o marido a bater na mulher. Todos os timorenses estão contra e querem mudar esta cultura. Os líderes estão em posição ideal para fazerem esta mudança e através dos seus actos darem o exemplo ao povo. Mas, às vezes, são os líderes que dão o mau exemplo, e o esforço para mudar esta cultura de violência doméstica torna-se ainda mais difícil.

Na semana passada, Fernando de Araujo “ Lasama”, presidente do Partido Democrático e presidente do Parlamento Nacional, agrediu a sua mulher, a primeira-dama de facto de Timor-Leste, a Sra. Jaqueline Siapno.

Qual é o exemplo que o Sr. “ Lasama” quer mostrar ao povo de Timor-Leste?

Este incidente ocorreu na noite de 29 de Maio. Não se conhecem os detalhes exactos porque a residência do presidente Lasama, no Farol, é um local exclusivo e nem todas as pessoas têm acesso a este sítio, com a excepção dos vendedores ambulantes e os PK5. Mas de acordo com algumas testemunhas que estavam perto da residência do presidente Lasama, cerca das 11 horas da noite, foram ouvidos gritos e vozes exaltadas entre eles, dentro da casa. Ouviram-se também barulhos de loiça a ser partida. As testemunhas correram para o local para verem bem, porque recearam que pudessem estar a assaltar a casa do presidente.

Quando chegaram perto do portão, os guardas mandaram-nos para trás. As pessoas afastaram-se da porta mas não foram para longe. Os gritos vindos da casa do presidente Lasama eram mais fortes, uma mulher gritava a pedir ajuda, um homem insultava em voz alta.
.
Em dado momento a mulher chorava, aos gritos, como se alguém lhe estivesse a bater. Simultaneamente ouviam-se coisas a fazerem barulho dentro da casa, pratos a partir e o que pareceu serem murros nas paredes e em mobiliário. Pouco tempo depois, uma mulher correu para fora da casa, com as mãos a taparem-lhe a cara e a chorar. As testemunhas identificaram a mulher como sendo a Sra. Jaqueline Siapno, a mulher do presidente do Parlamento Nacional, Lasama. Num carro branco, com a matrícula “G”, entrou então a Sra. Jaqueline. Logo de seguida a viatura desapareceu na esquina.

Outras pessoas que estavam perto do antigo gabinete da TSDA viram que o carro não foi para longe, mas que a viatura regressou e veio novamente para a estrada das traseiras da casa do presidente Lasama. Eles seguiram para ver. O carro foi em direcção da Embaixada da Irlanda e seguiu até à frente da casa do Sr. Zacarias Albano da Costa, Ministro dos Negócios Estrangeiros e entrou ai. Os presentes concluíram que este carro foi buscar a Sra. Jaqueline Siapno e a levou para casa do Sr. Zacarias.

Anonymous said...

No dia seguinte uma fonte próxima do Sr. Lasama e do Sr. Zacarias confirmou que naquela noite o Sr. Lasama bateu na sua mulher e fê-la rastejar. O Sr. Lasama estava embriagado “como sempre”, disseram. Durante a violência a Sra. Jaqueline conseguiu apanhar o telefone e ligar para a Sra. Milena Pires a pedir ajuda, e foi a própria Sra. Milena, quem foi buscar a Sra. Jaqueline. A cara da Sra. Jaqueline estava negra e inchada, parecendo que as mãos estavam fracturadas. Um médico português prestou-lhe assistência.

Os rumores em relação ao temperamento e à prática de violência doméstica do Sr. Lasama não é nada de novo. De facto, entre os membros do governo da AMP, quase todos vivem em casas repletas de violência. De acordo com um rumor que circulou em Dili, a Sra. Lobato também é vítima de violência física por parte do seu marido.

Não faltam também rumores em relação à violência doméstica em casa de Xanana Gusmão, acrescentando ainda casos de infidelidade e adultério.

A relação entre o Sr. Zacarias Albano e a sua própria mulher, Sra. Milena Pires, também está “bastante tremida” se é que não está já destruída. O Sr. Zacarias é conhecido em Dili como um “ playboy” e a Sra. Milena Pires não aceita essas coisas.

Porque é que a violência doméstica domina a cultura timorense? Porque é que os líderes da nação são os primeiros a dar este mau exemplo?

Relativamente aos líderes nacionais, um sociólogo que trabalha para uma ONG, explicou que a violência doméstica acontece em casa destas pessoas porque de repente encontraram uma grande mudança em relação ao poder que detêm. Há poucos anos estas pessoas não eram “ alguém” como agora, eram apenas activistas, alguns em Lisboa, Sydney, Java ou até em Dili. Mas, depois da independência, de repente, passaram a ser detentores de muitos poderes e consideram que podem fazer o que quiserem. As suas casas são os primeiros territórios que tentam subjugar. Quem não fizer o que eles quiserem na sua casa respondem com violência.

Este facto piora ainda mais devido à cultura machista em Timor-Leste, as mulheres têm de aceitar tudo o que os maridos lhes fazem .

A Sra. Jaqueline não é timorense mas sim filipina. Cresceu numa cultura diferente da timorense. Ela também é uma pessoa com estudos, tirou o doutoramento nos Estados Unidos. Há já algum tempo que o Sr. Lasama lhe bate muitas vezes mas ela consegue perdoar-lhe e volta sempre para casa.

Se calhar ela também tem interesse em continuar esta relação com o Sr. Lasama, e assim encontrar prestígio, como mulher de uma pessoa poderosa em Timor-Leste e também como primeira-dama.

Com estas atitudes também a Sra. Jaqueline não ajuda os timorenses a combaterem a cultura da violência doméstica. A violência doméstica é um crime, por isso mesmo não é admissível na era moderna e democrática de Timor-Leste. Todos nós devemos reprovar e combater a violência doméstica.

Anonymous said...

fiolencia mak amp

maun bot lasama baku mana ne nusa? mana fo labosu karik. maun agora bot ona ne buka han ran deit(nurak deit uluk sei tejo nesa buka bikan ponte okos sira ne tau deit. moe la iha hodi povu maubere nian kosar bem gosa. hare ukun labele ona tun tiha keta stresss baku fali hau nia mana. moe laiha.

ema lanu ten ne la serve atu hodi ukun no so serve ba futu manu no dokar kuku-kuru. hahahahaha

nebe se bele karik maun poliçia sira ba despaiço tiha ema hanesan ne ba prisao maske nia lasama.

tanba nai ulun halo ona nune oinsa ho povu ki'ik ida nebe kanten liu maun bot sira ne,

,,

Anonymous said...

Violencia mak dalan los tuir sr. Lasama. Hanesan maluk sira seluk hato oan nia opinião katak tua lano halo sr. Lasam lakon nia controla no lakon nia dignidade hanesan presidente parlamento, iah parte seluk maluk sira dehan tanba selingkuh. Se karik ida ne,e mak los entaun osan mak lano entaun atu defende an hosi hahalok perselingkuhan entaun Lasam hili dalan violencia atu hapara ou taka ferik oan nia ibun.E maluk balun dehan ferik oan sai advise, karik haruka Lasama atu halo korupsaun maibe kbit lato entaun violencia mak dalan atu hapara advise ne,e. Ne,e hatudu katak liderança AMP la iha moral no dignidade. Ne,e hatudu katak la serve atu ukun.Imi hanesan la hatene fali, maun boot ne,e puber ke dua haaaaaaaa

Carlos da Conceição de Deus said...

Violencia lalos buat foun ba Lasam cs. ou AMP. Atu sae ba ukun hamosu violencia hodi hadau poder kontra konstituição. Halo aliença maioria parlamentar tuir lei ilegal. Ita Timor ne,e komik lano ten mos ukun, putador ukun, selingkuh nain mos ukun, hau nação ida ne,e atu lori ba los nebe? Ema sira hanesan ne,e lori ba cadeia e hatama buraça metan atu nune liman nebe gosta baku ema ne,e sai mamar hanesan ale ou kabas mamar... viva Lasama kontinua halo violencia coragem timor o mak ukun, haudai

Anonymous said...

iha fatin duni mak nia koalia ita kuandu rona hanesan ema tua lanu. ema hanesan ne'e mos bele ukun Timor ne'e kuitadu. bobot koalia iha publik ne'e ita hare la iha liu.
lian mak bot/gragranta maibe kualidade la iha liu. bidon tarutu liu tamba mamuk. iha Indonesia nia lian dehan katak Ngaur aja deh.

Nga ada akar rotan pun jadi. masa kepimpinnan sei hanesan hela cara atu ba demo iha jakarta. suatu pemikiran mengenai partai dan pembangunan seperti mobilisasi masa untuk suatu aksi.

Mana mungkin generasi muda yang diwakili Lasama dapat mengantikan generasi tua. Kualitas kempauan dalam mengoranais di Parlamen saja kebabalasan. kebablasan organais seperti: pengelolaan komsumsi Snack di parlamen diberikan pada sesama partai atau melitannya sendiri, penjadwalan rapat dalam parlamen saja beberapa kali ditunda,lebih banyak menyetujui dari pada menolak walau mengorbankan kepentingan rakyat demi menyelamatkan posisi ( mobil mewah,APBN ) menjadikan pralamen sebagai jurubicara pemerintah.

jadi ada hubunagan kolerasi antara rumah dan negara. banyak orang pintar mengatakan bahwa "rumah merupakan suatu basis sederhana dimana management dijalankan dari management yang paling komplit yaitu negara".
saya setuju dengan teman-teman diatas.

Anonymous said...

kuando kolia iha tlv ne halo oin hns ema inocente, afinal att parmate. ba tur iha hotel ida iha metiaut neba hmtk ho assanami, dr lukas ho depotado AMP balu tan hakuak hela ho ita nian feto timor sira foin sae nee, lanu to susu malu arrabiru deit, hotu sai iha tvtl kolia kona ba moral joven nian. het fali sira nian aman, inan nian huin sira nee halo att liu fali joven boot nee. sira ba iha indonesia ba het malu ho feto puta sira iha neba hodi osan povo nian. sira to iha indo nein liga mahasiswa sira iha neba nebe que dala ruma atu han mos araska e hasoru problema visa barak los. het fali sira nian aman. sira ne so hodi besi manas sena tama ba sira nian kidung. dasar AMP (aliansi anjing melarat)

Anonymous said...

BLOGO NE MESTISU SIRA (PORTUGUES NIA MATE-RESTO) HELA IHA PORTUGAL, AUSTRALIA ho MOCAMBIKE ho MAKAU, MAKA HALO PROPAGANDA HODI INSULTA:

1. MAUN XANAN GUSMAO
2. MAUN LASAMA
3. MAUN LUGO
4. sst.

NE DUNI LALIKA FIAR MESTISU SIRA NE. SIRA KOMU LA KAER ONA PODER, SIRA HAKARAK ATU ESTRAGA TIMOR OAN SIRA. SIRA HAKARAK FAHE NAFATIN ITA HODI ITA BELE HAN MALU, i SIRA NIA EMA HANESAN RAMOS-HORTA, ANA PESSOA ho MARIO CARRASCALAO, AGIO PERREIRA ho sst MAK ATU SAE BA LETEN.

MAUBERE RAI NAIN TENKI TUBA RAI METIN NAFATIN.


Maubere Foho

Anonymous said...

Xanana nia fen primeira MESTISA. Fen segunda AUSTRALIANA. Ne duni XANANA nia oan hotu-hotu mesak mestisu deit.

Lasama nia fen FILIPINA. Ne duni Lasama nia oan mos MESTISU Filipinu.

Lugu nia fen ema MOSAMBIKI, ne duni Lugu nia oan mos MESTISU.

Komentarista ida iha leten ne insulta mestisu sira hodi defende MAUBERE ASLI maibe MAUBERE SIRA nia defende ne HAKRIBI sira nia ran MAUBERE hodi kaben fali ho ema rai-liu hanesan MALAE SIRA, husi FILIPINA, PORTUGAL ho AUSTRALIA.

Ne duni komentarista ida iha leten ne se la sala XANANA ho AMP mak selu nia hodi mai tau lerek komen iha blog ne.

ADEUS.

Anonymous said...

Aumenta tan Xanana mos mistusi tamba nia avo ema Portugues.


Maubere Foho nee lae duni, iha parte ida nia kritika mistusi sira maibe nia la sadar katak ema sira nia dukun ka nia temi naran ne'e mos mesitsu hotu. hahahahhahah....Maubere foho..Maubere Foho..

Anonymous said...

Timor Rai Nain Tata Rai ba nafatin, Ema oin kapas mak bele ukun hanesan mistisu sira. Ema rai nain maubere hela nafatin ho naran ida maubere ne. Mistisu sira nia aman Malae Colonialista portuguese, ukun no sae timor rai nain hanesan kuda reino tinan 450 la too sira nia oan mistisu sae nafatin. Kuda reino ba nafatin..

Nee tan ema dehan ita beik ba nafatin mesmu que unkun an tiha ona beik nafatin...ema haruka ba eskola la estuda didiak buka hemu tua lano,nonton fali film porno pois bomba feto, fila mai uma sabaraut la iha Kompetensia no skill buka servisu paling sai seguransa deit. Mistisu usa fali sira hanesan kuda sae ba hetan kadeira Presidente Republika no Premeiro Ministro. La iha skill, la iha osan ba hola tua hemu, mistisu iha osan soran sira baku malu no mobiliza sira halo demo para hatun lalais governo para mistisu ho nia fen malae bele ukun nafatin.

Lio tiha ata oan tan laiha skill adora loss mistisu sirak nee. Ata oan beik ten mistisu usa halimar ba nafatin...Mistisu dehan Maubere ne nia hahalok mak nee...Beik ten, Baruk ten, Lanu Ten, Bomba door feto, Badio kalan to loron iha luron laran, Nonton Filem porno.

First Lady...diak lio mak nee eleisaun 2012 Feto timor sira halo greve la vota ba Lider politik nebe ninia fen ema Estrangeira... ho nune para fo fatin ba lider nebe ninia fen timor bele hetan fatin hanesan First Lady.

Selae Ema Boot sira nee ba rai seluk ema hare First Lady ema estrangeira ema bele hanoin parese "feto timor nee mesak beik ten no oin at deit mak sira nia mane lider politik sira buka hili feto rai seluk ba sira nia fen".

Alin feto timor sira imi nia votu iha 2012 bele halo mudansa ba mane timor sira.

Batar Tema

Anonymous said...

Maun alin sira diak liu eleisaun 2012 vota ba ema ,laos ba filosofia ida.

BOMBASTICK99 said...

Kuitadu,
Lider Timor barak mak mental Preman.

Anonymous said...

Mistisu/mixture/kahur = campuran. Ema Baucau ho feto Maliana nia oan ita bolu mistisu. Ema Liquica hola mane Xina Timor nia oan mos mistisu. Ema Oecuse hola feto Jawa nia oan mos mistisu. Ema mutin caucasian ho ema metan nia oan mistisu. Arabe hola ema Maubisse nia oan mistisu.

Tinan atus ba atus liuba, ema migration mai husi rai barak tama Timor hela rai ne'e, bolu sira nia an nudar ema Timor. Balun husi Sulawesi, Malucas, Malaya, Jawa, Somoa, Xina, India, husi rai Arab, rai Europea, husi ilha sira iha melanesia etc. Migration continua nafatin to'o ohin loron.

Timor Rai ida ne'ebe nakonu ho multi ras. Iha kulit metan, mutin, sawo matang, fuk kribun, fuk ben, badak, alturas, oin hanesan Xina, Jawa, Arabe, caucasian, aborigin aus, no seluk-seluk tan. Politik, nauk ten/koruptor, mafioso, tidak kenal ras, gender dan nationality.

Anonymous said...

ema hanesan lasama nee lolos tenke hatma iha tribunal hodi julga; tamba sa mak lei nee usa ba ami povo kiiik det. sira boot nee kebal akan hukum nee ka?
mas kuidadu, buat sira nee sei lao tuir tempo dt. balun komentariu dehan BLOGO nee kria hodi estraga ita timor oan. maibe tuir hau nia hanoin Blogo nee diak.
se tuir ita boot nia hanoin katak blogo nee estaga timor oan entaun lalika loke tun sae blogo nee hofi fo komentariu.
diak liu fase kidung toba.

Anonymous said...

Maluk sira,

Hau ata nia hanoin normal ita debate konaba what is mixture ou saida mak mistisu, e maluk balun nia explikasaun karik ajuda mos ita balun nia ignoransia. Maibe, kuandu ita kualia ho tujuan ida atu fahe Timor hanesan Mistisu ka Timor puru no defende parte ida deit se la fo benefisio ba Timor nia futuru.

Ita hotu sei lembra, no karik ita bele aprende husi isu Lorosa'e ho Lormonu (Firaku-Kaladi) iha krize 2006 konseque harahun ita nia unidade nasional. Ita lakohi krize hanesan akontese tan ho isu Mistisu ne'e. Ita fiar nafatin isu sira ne'e no uza hodi to'o ita nia tujuan, ema ida sei la manan tamba ita sei fahe malu nafatin.

Maluk sira keta hanoin sala, hau la dehan kirze 2006 konaba isu Lorosa'e-Loromonu deit, krize ne'e komplkesu teb-tebes no ita hotu hatene. Maibe ita mos labele nega katak isu ne'e sai bo'ot iha 2006 bainhira politik nain sira nia iresponsablidade usa isu ne'e hodi hafahe tan Timor nia unidade. Nia resultadu; maluk barak to'o oras ne'e sei iha campo dezlokadus, maski balun fila ona mos entre komunidade seidauk simu malu. Ema barak mos nia laran sei kanik. Ita hotu hatene politik nain ne'ebe maka memanfaatkan isu ne'e ba nia benfecio ho nia grupo/partidu.

Tan ne'e mak hau hanoin Timor oan hotu tenki hamutuk hodi evita isu-isu hanesan ne'e. Ita lebele husik isu ne'e harahun ita nia unidade nasional, afekta ita nia gerasaun foun, estraga Timor nia futuru.

Hau ata fiar katak kuandu ita evita isu-isu sira ne'ebe perigozu ba ita nia unidade nasional ne'e mos bele parte ida hodi densenvolve mentalidade Timor oan, no prepara ita hodi hamutuk no harii ita nia rain ba oin.

Hakuak bo'ot ba imi hotu.
Timor Oan

Anonymous said...

Hau hatete vota ema não necessariamente lider politico.Hau fiar liu ba ema do que filosofia.

Anonymous said...

Qualquer violensia laiha toleransia!

Kuando elesaun foun mai ita tenke vota ba programa politika nebe diak no iha vizaun ba futuru Timor.

Ita nia voto importante tebe-tebes ne duni halo voto nee sura.

Ema baku fen door/lanu ten hanesan Lasama liliu Presidente Parliamentu hatudu ezemplu aat ba mundu tomak, halo povo Timor maka moi deit. Lasama nia hahalok hatudu ita nia beik ba mundu. Nia lamoi hatudu nia hoin?

Lideransa hanesan nee la hatene saida maka moi, laiha consiensia nee duni toman tiona nauk, bobar, coruptus tan tanan deit. Ba sira normal.

Rai Timor lulik, keta halo sala, ran mate bian nebe fakar ba ita nia libertasaun lulik.

Forsa ba consiensia nationalismo.

mate bian.

Anonymous said...

Maka nee ema hotu hatene se deit mak forma AMP? mesak sabaraut sira iha lior neba mak tama ba iha laran hanesan....Naok Ten, Lanu Ten, Puta Ten, Bobar Ten, Bulak Ten,Bosok Ten....No Otonimistas sira be uluk dehan Timor Ukun an manu nehan moris...Lia Fuan Dr. Joao Cancio kuando nia sei estuda iha Indonesia...ministro Educasaun ...hare agora nia fila fali hare manu nia nehan moris duni.

Iha balu seluk mak Hamutuk ho Olegario Osorio iha Jogya no Jakarta halo demostrasaun kontra referendum ba ukun rasik an mak hanesan Julio Tomas Pinto nebe agora kaer fali pasta secretario estado defesa....ita hare ba kuidadu ho seguranca keta halo ita kecolongan.

Jil Alves ida nebe uluk sai portabos BRTT ba milisia BMP iha masacre Liquica nia nega katak CNRT mak halo serangan hasoru otonomistas hosi igreija laran... publika iha Jornal Australia.

Abilio Lima membro FPDK otonomistas agora secretario Estado Meio Ambiente....uluk hamutuk milisi Ermera Darah Merah sunu uma no oho ema CNRT iha Ermera...nee laos bosok to agora ema ermera barak hatene hela se mak nia.

Barak seluk tan mak iha Gabinite AMP laran ....hanesan membro BRTT no FPDK...ema sira nee mak halo foin lais nee bandeira monu...nee sinal hatudu katak Bandeira RDTL lulik tebes ba rai timor,katak bandeira nee simblo ran matebian asuwain balu nebe mate tan ema hirak temi iha leten nee nia envolvimento dereita ou indireita...to ikus sira mai fali hamrik ho finjido tan osan $US no poder fo kontinense ba bandeira nee hanesan halo trosa ba sira nia vida katak imi mak mate fakar ran ami mak gosa.

Tan nee matebian sira mate tan bandeira nee la simu halo bandeira nee monu tun ba rai....hodi fo sinal ba Maun Boot Xanana katak la bele tau fiar ba ema laran makerek sirak nee...se lae loron ida ita sei monu ba rai ho traisaun hosi ema at hirak nee.

Mate Resto

Liquica

Anonymous said...

Dalabarak ita gosta hare ba ema nia salah tp ita labele hare ba ita nia an, se deit nia atu bot ou kiik "DIA JUGA MANUSIA KENDATIPUN DIA PEJABAT, ALIAS ROKER JUGA MANUSIA" Jd ita lalika fo liafuan nebe ladiak, tp ita mos ema atu fo hanoin no reza se iha konflito iha uma laran oinsa atu resolve, laos fo hanoin para atu koalia liafuan at atau tamba deit politika ita hatoo liafuan nebe ladiak ba ema seluk. diak liu mk hare uluk ita nia an, ita nia uma laran, keta halo ita halo at liu fali karik!!Diak liu mak studa, buka serbisu para han, tamba hau lakohi ema atu koalia at hau, nunee mos hau lakohi atu koalia at ema, oinsa ita bele hare diak malu atu ita nia rain nee lao ba oin. laos lor-loron makbuka hatun malu, trtata malu, buka ema seluk nia ponto fraku, ida hanesan nee sama aja na outro liu fali. diak liu ita idak-idak refleta ita nia ain, lalika hare ba ema seluk, nia atu bot ou kiik, nia mos ema, pasti iha masalah??/thanks. stop violence and stop atu koalia at ema seluk, violencia bot liu??????

Anonymous said...

HAU HANOIN MAUN NANDO KAL HAHISIK FALI TUA SABU RUMA ONA MAK NE'E.

NE'E LAOS BUAT FOUN BA MAUN NANDO-HUSIK BA NUNE PARA FETO FILIPINA-AMERIKA SIRA HATENE KATAK PRAKTIKA VIOLENSIA NE'E LOAS POVO SIRA IHA TOS LARAN MAK HALO MAIBE EMA SIRA HALO LEI NE MAK PRAKTIKA VILENSIA HASORU FEN SIRA.

HUSIK BA TOMAN TIHA LAE ONA.

Anonymous said...

Maun Nando kundo dudu ona Tua Sabo...mana Sipano hare ba prepara isin halo mamar para maun halo sparing.....hahahaha.

Violencia domestika...hau sei hanoin film kartun uluk iha TVTL dehan: Ema Tauk Ten deit maka baku nia fen....ba infernooooo

Anonymous said...

Ba Bro & Sista sira halo commnt ih letn ne mesak arbiru dt,.....ita hare ba Cargo Lasama, nia ne ita nia Pettingi, Mais ba uma Kain nudar feen ho laen nia nudar kepala keluarga,....ita ema moris sempre ih Ukun, laen baku fe'en ne dehan hadomi mak baku neee....nebe ema nia problema uma laran lalika ba mete fali, hare ba ita nia kotuk lai bainhira atu mete ema nia problema,...obrigado

peace det bro's

Anonymous said...

Ida comentar dehan: laen baku fen nee dehan hadomi.. ne'e arbiru duni.

Horibainhira mak ema uza nia poder hodi baku ema nebe powerless nee dehan Hadomi?? Baku fen ka oan ne'e VIOLENCIA DOMESTICA!! Hadomi la'os uza kekerasan. Sae ema bo'ot ona mos la hatudu ezemplu diak!!!

Anonymous said...

hare tiha lai ema nia commnt ne mak halo kritika, ok

peace bro,

Anonymous said...

Baku fen ne'e violencia ida! Ita haree ba la jeito liu:) apalagi yg melakukan adalah pejabat.

Anonymous said...

AVOID rickrubin BLOG!!!!!!!

Anonymous said...

Kwando hakarak koalia ba ema nia ukun laos koalia fali ba ema nia privado.
Asu preman sira koment tarata at Lasama ne'e luta hira!!! Lasama kwandu tama prizaun tamba luta ba independensia imi sira koment ne'e karik sei maulambe hela.

Anonymous said...

Lideransa hahalok violentu la serve kaer ukun. Lidersansa hanesan nee sai bot so para han ense nia kabun deit.....luta nain tiha mak hatudu ezemplu hanesan animal fuik...imi nia dignidade iha nebe????

Anonymous said...

http://www.pcij.org/blog/2006/06/01/a-filipina-caught-in-the-east-timor-violence

please make an English translation of the article and send a copy to the PCIJ ( Philippine Center for Investigative Journalism)

Anonymous said...

Hau la hatene katak Maun Lasama baku nia fen. Koitadu, hau hanoin fali. Neé ezemplu at ida mai ita nia nasaun. Komesa agora ita lalika hili PD ona. Lalika hili Lasama ba Prezidente RDTL! Maluk sira, mai ita hili camarada Rogerio Lobato ba Prezidente RDTL. Nia maka merese. Ami sira katuas neé hatene moós nia. Nia neé Maubere Oan duni. Nia matenek atu lori rai ida neé ba oin.
Viva Fretilin!
Viva Rogerio Lobato!

LeVoNo VaNzO said...

pusinggggggggggggggg,,,

bo'ot sira halo arbiru deit,
halo buat ruma ho vontade

bainhira mak bele hetan mudansa mentalidade......

adeus kontinua