Komunikadu husi "asesor" de imprensa AMP nian iha kraik ne komik fali. Enkuantu "asesor" ne hakerek hanesan labarik SMP sira, mensajen nebe "asesor" ne hakarak hato mos sei fo tan deit konfuzaun, e laos atu informa.Tuir ita rona iha midia iha semana kotuk, kuandu PM de facto JAG liu husi Africa do Sul, autoridade sira iha aeroportu passa revista ba nia hodi obriga nia hasai meias, etc. Ema balu dehan ida ne kulpa protocolo nian iha MNEC (Dili, claro). Ida ne hanesan humilhasaun bot ida ba JAG (laos primeira vez, uluk ema revista nia iha Dubai, lakon aviaun iha Lisboa, depois dehan embaixada iha Lisboa mak sala).
Agora asesor ne dehan katak autoridade sira prende JAG ho ninia komitiva tamba sira tenki hetan vasina ba gripe fahi (flu babi). Maibe komitiva tomak hetan, menus JAG. Asesor ne sita Suzety dehan:
'... "komitiva obrigatoriamente submete ba vacinasaun iha aeroporto tamba moras gripe fahi ne'ebe afekta ba mundo tomak, tuir orientasaun husi Organização Mundial Saúde (OMS/WHO)". Dehan tan Suzety Herlayla Soares, "vacinsasaun ba gripe fahi ba deit membrus komitiva maibe laos ba PM Kay Rala Xanana Gusmão". ...'
Menus JAG? Ita la hatene los se asesor de imprensa ne mak bosok, ka Suzety mak bosok ten ka standard saude nasaun Africa do Sul nian mak laiha duni? Karik ema iha Africa do Sul fiar katak PM de facto nasaun TL iha ona kekebalan ba gripe fahi? (Hanesan ninia kakaluk nebe salva nia husi Gastão Salsinha iha Fevereiru 2008). Ou obrigasaun atu hetan vasina iha aeroportu ne acto ida baixu nivel tebtebes ke ema hotu-hotu bele hetan menus PM de facto TL, Sr. Jose Alexandre Gusmao? Ou asesor ho makina propaganda AMP nian mak tenta menjaga dignidade ho prestigiu PM de facto nian hodi fo sai informasaun falsa ba publiku katak Africa do Sul nia seringa ida la tama iha JAG nia kidan.
Maibe ita nia duvidas kontinua. Tansa mak komitiva deit mak hetan vasina ba gripe fahi maibe JAG la hetan? Karik komitiva mak iha gripe maibe ema balu iha estilus hanesan fahi?...
REPÚBLICA DEMOCRATICA DE TIMOR-LESTE
Gabinete do Primeiro-Ministro
Departamento Comunicação
Gabinete do Primeiro-Ministro
Departamento Comunicação
África do Sul Simu PM Kay Rala Xanana Gusmão iha Aeroporto tuir regras Protokolares Díli. Foin dadaun PM Kay Rala Xanana Gusmão, halo visita ba Angola tuir surumutulk Ministrus Defesa CPLP nian. PM Kay Xanana Gusmão mos hetan konvite husi Vice Presidente África do Sul hodi desloka ba Pretoria, kapital África do Sul nian. Tamba visita ne´e aproveita transito komitiva PM nian iha Aeroporto Pretoria, neduni surumutuk entre PM Kay Rala Xanana Gusmão no akompanya husi MNEC Zacarias Albano da Costa, halo deit iha aeroporto Internacional Pretoria.
Haktuir Suzety Herlayla Soares husi protokolo Gabinete Primeiro Ministro nian katak” husi parte África do Sul simu PM Kay Rala Xanana Gusmão ho ninia komitiva tuir regras protokolares”. Tenik tan Suzety Herlayla Soares, “komitiva obrigatoriamente submete ba vacinasaun iha aeroporto tamba moras gripe fahi ne´ebe afekta ba mundo tomak, tuir orientasaun husi Organização Mundial Saúde (OMS/WHO)”. Dehan tan Suzety Herlayla Soares, “ vacinsasaun ba gripe fahi ba deit membrus komitiva maibe laos ba PM Kay Rala Xanana Gusmão”.
Konaba deklarasaun Direktor LABEH Cristoper Henry Sansom no Deputadu Arsénio Paixão Bano katak “PM Kay Rala Xanana Gusmão hetan passa revista iha aeroporto África do Sul, hodi hasai sepatu no meias( STL, 08/06,paj.1 no JND,08/06,paj.13)”. Tuir Suzety Herlayla Soares, “deklarasaun ne´e la los, tamba ami maka akompanya PM Kay Rala Xanana Gusmão ninia visita badak ba África do Sul”. Hotu!
Haktuir Suzety Herlayla Soares husi protokolo Gabinete Primeiro Ministro nian katak” husi parte África do Sul simu PM Kay Rala Xanana Gusmão ho ninia komitiva tuir regras protokolares”. Tenik tan Suzety Herlayla Soares, “komitiva obrigatoriamente submete ba vacinasaun iha aeroporto tamba moras gripe fahi ne´ebe afekta ba mundo tomak, tuir orientasaun husi Organização Mundial Saúde (OMS/WHO)”. Dehan tan Suzety Herlayla Soares, “ vacinsasaun ba gripe fahi ba deit membrus komitiva maibe laos ba PM Kay Rala Xanana Gusmão”.
Konaba deklarasaun Direktor LABEH Cristoper Henry Sansom no Deputadu Arsénio Paixão Bano katak “PM Kay Rala Xanana Gusmão hetan passa revista iha aeroporto África do Sul, hodi hasai sepatu no meias( STL, 08/06,paj.1 no JND,08/06,paj.13)”. Tuir Suzety Herlayla Soares, “deklarasaun ne´e la los, tamba ami maka akompanya PM Kay Rala Xanana Gusmão ninia visita badak ba África do Sul”. Hotu!
21 comments:
Segundo noticias,OMS fo'o sai katak,vasina kontra gripe fahi nia seidauk iha.Cientistas sira estuda no halau esforso,atu nune iha tempo badak mundo hotu sei bele hetan suceso ne'e.Australia pais desenvolvido ida,besik timor,nebe ema infectado sira liu ona 1000,mo'os vacina laiha.Ema ida nebe maka lakoi moris iha seguransa saude nia laran?Se blog ne'e atu difama ka hatun ema nia dignidade,diak liu takatia
Awal yang Salah pasti Berikutnya Pasti Salah.
Deskulpa liafuan fahi tamba gambar ne’e mak hamosu Fahi.
Elementus krime/unsur-unsur pidana nian konaba defamasaun iha ne'e la iha. entaun blog ida ne'e seudak kategoria ba halo defamasaun.
Iha ne'e konta istoria mak barak ka halo kantiga oituan atu ema bele analiza,laos atu halo defamasaun.
Diak liu halo kantiga atu ema bele fo hanoin konaba governu ida nia lalaok no nia membru sira, duke suporta ema ribeldes no halo instalizasaun nomos dun ema seluk mak fahe kilat.
Ne'e hanesan kantiga ida katak" Governo AMP ne'e iha paginas barak. Paginas ida mak sira hanesan Fahi.
Sira hanesan Fahi. Fahi nia luhan mak hanesan sira nia governo. Iha Fahi nia luhan okos mak povu. Fahi nia ten mak terus,krise,inflasaun ekonomia no seluk tan.Hahan nebe Fahi sira han mak nudar Kadeira no Projeito,Riku,Popularidade.
Entaun rejultadu mak hanesan ne'e:
AMP agora hamutuk iha luhan ida no sira agora han hadau malu.Balu han lalais balu han nei-neik/slaw but sure,balu han oituan no balu han barak,sira hotu han ona mos sei senti falta no hakilar hanesan fahi nebe hamlaha. ita nebe hela iha fahi nia okos mak tenki horon no hetan fahi ten nebe monu husi fahi nia luhan nebe kuak.
Atu ita sai diak liu ema seluk ita tenki hatudu uluk ba ema katak ita la hanesan ne'e.
se uluk iha 2002 ate 2007 dehan governo Fretelin ne'e la diak, e nusa mak agora ita nia governo tercinta AMP malah continua lebih buruk at liu.
Entaun sai realidade deit ona ba katak Governo ne'e hanesan Bomerang deit.Bomerang ne'e senjata tradisional ida iha Australia nebe kuandu ita uza hodi tiru ema la kona ita senjata ne'e fila fali mai ita.
Uluk la kohi KKN hanesan estudante ida dekor materia ida" katak KKN la bele eziste iha Timor maibe agora sai fali mestri ka profesor alias dosen terbang ida atu hanorin KKN ( dosen terbang ne'e sempre hanorin iha fatin fatin. agora ita hare katak iha fatin fatin KKN mosu barak)
so iha suksesu diak mak Governu ne'e mak bele konsege hadau poder hasubar an ka manipula sistema semi presidensial.
Ida ne'e mak realidade demokrasia sistema semi presidensial nebe governu implementa tuir nia hakrak iha la tuir prinsipu lolos husi sistema ne'e nia dalan.
Maibe la buat ida tamba awalnya (Hari governo AMP iha 2007) sudah begitu alias sudah salah maka berikutnya pasti salah. apa yang mendukung tesis ne'e exemplu: Fretelin manan maibe minoria iha Parlamentu halo Maiyora ka Mayor jendra. Depois partidu balu hanesan PD nia kadeira iha parlamentu bot liu PSD maibe nia posisi ka jabatan kik liu fali PSD no malah PSD nia jabatan iha AMP laran hetan posisi juru kunci hanesan Vise PM no seluk tan.
Perumpamaan logika bahwa huruf A itu pasti sama dengan huruf A dan bukan sama denga huruf B.
Se ita kakutak malirin ema balu uza kakutak fahi no ita mos dalaruma bele kona kuman Fahi.
Keta nervozu se ita tanggapi ho nervosu ita sai fahi hahahhhhhha.
Nelia
Nelia ka Nelio ka, koalia barak liu. O nia expresaun hatudu katak o laos jornalista profissional maibe jornalista aprendizajem nebe la hatene etiku jornalismu nian!Hare prepara an ba 2012! Imi nia tempu povo Timor fo tiha ona maibe imi uza sala. Agora husik AMP ukun!
blog ne'e sei la taka no sei kontinua nafatin fo kritika ba hahalok governo nian ne'ebe la tuir povu barak nia hakarak. Se maka la gosta blog ne'e ka comentariu iha blog ne'e antaun labele loke i kria blog seluk depois imi hakerek tuir imi nia hanoin.
Tempo ida uluk ne'e,imi hadau deit. Influensa F-FDTL hodi husik sira nia asrama ho buatus falsu. JAG mak fahe lorosae-loromonu, diskursu nasaun nian sai fali ba dikursu ba fahe povu.
Uja Major Alfaredo Renaldo-Salsina depois mate hanesan laho. Uja Longinhos Monteiro ba halo fali negocio ho rebeldes nasaun nian sobre justica.
Timor oan matenek la iha hotu ona mak JAG uja fali, Milisia /juru bicara pro Jakarta nian hanesan: Gil Alves, Joao Cancio, Francisco Guterres, Abilio Lima, Mario Carascalao, Carmelita Moniz, Sekretaris negara perikanan dll.
Agora hotu-hotu dehan Timor oan karik uluk hanoin hanesan ne'e, hanoin Timor oan la mate barak hanesan ita hotu hatene.
Maluk sira hotu lalikan lakon tempo hudi husu hari tribunal internasional ba kaju Timor-Leste nian hare deit Milisi sira bele tur iha struktura guvernu Timor-Leste nian halo nusa mak ita husu tribunal international hudi menghakimi jenderal indonesian nian ne'ebe halo krimi kontra povo Timor-Leste durante luta ba ukun-an.
Ita nia uma laran rasik sei foer nusa mak ita lakon tempo ba to jakrta.
Los duni belun Nelio, hau'u le'e ita bo'ot nia ekpresaun ne'e kapas teb-tebes! A luta continua
Belun, temi Timoroan entaun tengki realista, tansa maka Fretilin lakon? Husu ba Alkatiri para halo reflesaun saida maka nia halo durante nia ukun? Resposta simplis: kaixaun, sarjana supermie, kaisote, manduku, i seluk tan. Expresaun hirak ne'e so lider ho hanoin INFANTIL maka bele koalia. Uluk Alkatiri hakarak MARJINALIZA TIMOROAN i AGORA NIA FOIN SIMU NIA KONSEKUENSIA!
Durante tinan 24, Alkatiri malirin los iha Mocambique, i fila mai hahan tasak tau ba mesa leten hein han deit, i kanten poder, halo sasan sabraut, la hatene haraik an i grave liu maka dehan TIMOR LAIHA HUN I ABUT (UMA LULIK). Husi ne'e sinal katak nia Alkatiri hakarak ignora kultura i identidade Timoroan!
Los duni, agora otonomista balun kaer ukun. Maibe ita mos tengki hare faktus relevantes, serake uluk sira halo jogada? Iha situasaun funu ita labele konyese malu, ita hein tempu maka se konta lia los!
Se hakarak lori Timor ba oin, ita juventude maka tengki matan moris neon nain, i labele husik lider ida para mai bosok ita ho nia ideolojia falsa!
Hamutuk ita lori Timor ba futuru nabilan. Forsa!
Mau fak ida leten nee pasti Milisi pro otonomia no FPDK/BRT hanesan Gil Alves, Joao Cancio, Julio Tomas Pinto, Francisco Guteres, Abilio Lima no opurtunista balu tan iha AMP laran mak haruka/sosa nia atu komentario defende fali milisi dehan katak sira halo jogada kladestina bosok ten....boot o nia abon mak halo jogada la iha bukti o naran kulia arbiru deit dasar fahi beik ten.
Asu aman sira nee uluk memang pro otonomi isin lalika lori fali rai rahun tuda ba ema nia matan. Imi atu dehan oin sa mos governo AMP nee ema hatene Koruptor no milisi mak iha laran. Ema dehan Alianci Merah Putih. Ita boot sira dehan loron ida ema sei fo sai sira nia kontribusaun ba ukun an nusa to agora la hatudu took sa mak sira halo ona ba iha kladestina. Agora la prosiza rai tan segredo...tan ita la iha ona buat ida ho Indonesia ona ho nune bele hadian sira nia naran. Keta mai bosok fali publiku so lekirauk mak fiar mau bago hanesan ita boot nia komentario.
Timor rai lullik no matebian sira defende ukun an nia klamar tau matan hela ba Asu Aman FPDK/BRTT sira nee husik agora sira gosa ho ema seluk nia sakrifisio loron ida sira sei han fali sira nia laran makerek nee.
Fretilin la lakon eleisaun keta beik demais maibe fretilin manan ho maioria simples tan uluk ema fretilin barak mak vota ba Xanana sira tau fiar ba Xanana katak nia sei hamos korupsaun no sei la hatama otonomistas iha governo AMP maibe agora Fretilin sira vota CNRT nee matan mos ona ho Xanana katak kontratrio. Hein 2012 mak ita sei hare dt katak apakah Xanana nia popularidade nafatin ga lae? ita keta optimista demais povu timor povu matenek. Xanana la kumpri nia promesa $5 ba kadeia nia sei hare se povu vota nafatin ba nia entaun nia memang Asu Ain duni.
Hare Fretilin ukun la hatama milisi no Prootonomi sira ba governo nee hanesan vantagen ida ba Fretilin atu fila ukun iha 2012 mai nee hodi hatudu ba povu katak se mak traidor traidor ba nafatin. Ita la bele konta desenvolvimente agora ho uluk tan kuando Fretilin ukun Orsamento estado uituan nee duni susar atu halo desenvolvimento.
Maukai
Metinaro
Cek didiak tok semak Alkatiri nia maun alin sira?
Cek didiak mos uluk iha tempu Fretilin, Alkatiri uza otonomista sira ka lae?
Realista uitoan, labele nervosu hakerek sai mai hanesan ema maka muta!
Uluk hau luta, agora hau luta para hetan diploma se hakarak tebe sai otonomista sira iha governu. Tamba hau atu ba buka diploma uniku questaun maka hatudu DIPLOMA laos konta ISTORIA!
Diak liu hau gasta tempu ba le hau nia livru duke lakon tempu ho ema frustradu!
Belun, hader ona!
"kaixaun, sarjana supermie, kaisote, manduku, i seluk tan." Ne'e la'os krize nia 2006 nia hun. Husu to'ok Xanana, Horta, La Sama (Sira hatene ida ne'e).
FAKTA: Ema sira sorang povu tun sae, milisi/pro otonomi mak agora nakonu iha AMP (Aliansi Merah Putih).
Realistis duni maibe hare tok ba iha posisi ka jabatan vital/penting ita bot nia Amigo Otonomista sira mak ense hotu iha tempu agora: Menisterio Edukasaun,Skretario Estado Defeza,Skretario Estado Segurasa.
ita bot halo to'ok komparasaun hau lalika esplika funan renda konaba sistema defeza no seguransa rai ida nian nebe tenki dezemvolve no tenki iha medidas iha situasaun pergozu nebe nasaun infrente.tamba menisteriu defeza no menisteriu seguransa sai hanesan jantung atu apoiu no asegura defeza no seguransa nasaun Timor Leste.
Realistis ka lae maun balu koalia iha leten,apakah otonomista sira nebe hetan posisi nebe refere ninia nasionalista benar metin ba rai ida ne'e atau hanya nasionalista sekedar asbun deit karik. Exemplu realistis hanesan atentadu 11 Febreiro 2008 ko bele akontese ema bele triu Presidente. iha akontesementu mosu bele dehan katak Managementu Seguranca atu prevene akontesementu ne'e mak la iha,sistema intelegente mak fraku.
ita nia governo AMP tercinta tenki hanoin seitor ne'e katak iha nasaun sira nebe foin moris hanesan Timor laos prinsipal mak presiza profesionalizmo nebe la kombinasi ho nasionalismo. importante mak nasionalismo hafoin membangun profesionalimo tuir etapa no evulusaun situasaun nebe moderna. standar ne'e iha nasaun nebe foin moris sempre uza tamba iha nasaun sira ne'e sempre situasaun estraga establizasaun no rebeldes sei mosu barak.
hau la hatene ida ne'e hanesan realistis yang sengaja diciptakan oleh ita nia governo karik atu Timor bele siguranca nebe la estabil karik. ita harus lebih realistis liu tan la bele relalistis sebelah mata.
Realistis duni katak iha Tempu Alkatiri nia ukun iha ema otonomista sira mos ezisti iha nia governo maibe laos hanesan agora nebe hanesan lalar no fahi nebe nakonu ( iha parlamentu sura mak sai baruk fali sa tan governu) iha fatin fatin e iha pozisaun penting hotu.
Alkatiri uluk uza lia fuan sarjana Supermi no Kaisaun ka Kaisote. liafuan ne'e sebenarnya liafuan bain-bain ida maibe iha iha benefiso politik ba ema balu atu dramatiza lia fuan ne'e sai negativu. liafuan ne'e mos atu hanesan Xanana nia liafuan Lorosae halo funu no Loromonu la halo funu nebe dramatiza ema barak nia intesaun.
diferensia lia fuan Alkatiri ho Xanana nia mak:
lia fuan Alkatiri halo ema barak la gosta nia deit ka la gosta pesoa Alkatri.
lia fuan Xanana nian halo ema barak la gosta Xanana nomos halo ema barak tenki oho malu,sunu uma,refugiadu,hamosu krize ema la fiar FFDTL no PNTL no sira mos tiru malu.
Koalia iha ne'e semak rona lerek? Nusa la realiza tok imi nia Marcha da Paz? Imi nia Marcha atu sai fali Marcha Atras! HAhahahahhahahah, istuda no!.....Lalika mai gasta garganta i kaben iha ne'e selae otonomista nia oan sira moris diak ba bebeik ita sira uluk se peitu ba kilat, iha kotuk nafatin!
Hader ona!
Uluk nanain hau hato agradesmento ba maluk nebe mak foka analisis hasoru tangapan ema nebe dehan realista ga lae? hau hanoin analysis ne sasaran duni ba makina propaganda AMP/Aliansi Merah Putih.
Povu mak sei fo konta ba nai ulun lider politika sira nebe agora hakiak no halibur Otonomistas FPDK/ BRTT no milisi sira iha 2012 mai.
Ita sei hare no asiste fila fali Fretilin nia vitoria foun nebe mak hatudu ba ema timor katak Fretilin mak defende sira nia interese no respeito sira nia valoris sakrifisio ba ukun rasik an.
Marcha da Paz ne'e sira Fretilin atu halo ka la halo ne'e sira nia urusan. O ba pusing fali ho sira.
Ita povu babain nia urusan mak kritika hahalok ka kebijakan governo nian ne'ebe haburas liu tan KKN. Maski nia atu mai husi partidu A, B ka governo A, B mos yg penting KKN labele buras. Buras ita sei kontra!!!!!!!!!!!!!!!!
Agora, ita nota katak ema kuandu kritika AMP ou nia membru balun, sira ne'ebe ita bolu AMP radikal sira sempre dehan ka hanoin katak ema sira ne'ebe fo nia kritika ne'e ema FRETILIN hotu. Koitad... la hatene ona diferensia!!!
Antaun kala durante ne'e NGOs sira, media nasional ho internasional ne'ebe fo kritikas liu husi sira nia opiniaun ka hakerek mos kala ema F hotu ona. Dalaruma ne'e bele mos sai keuntungan bo'ot ida ba FRETILIN tamba ema kritikus hotu-hotu sai ema FRETILIN hahahahaha..haha..
2012 tinan determinante: AMP votos aumenta ou menos i Fretilin mos votos aumenta ou menos?
Diak liu lalika mai kanta ate trata malu, i bot sira maka diak ba nafatin, ita joven maka ida at hela deit!
Diak liu ita sira independentista oan sira se iskola hetan bolsa aproveita akaba kursu duke lakon tempu trata malu, i otonomista sira ba nafatin oin i matenek!
Ita maka loron kalan konta istoria, buka servisu hatudu diploma!
Hader ona!
Hau hanoin buat kritika nee buat diak ita lalika alergia ho kritika..nee mak funsaun democrasia...imi keta hanoin buat trata nee iha Timor deit ne hanoin klot no sala...se karik imi hela iha America...ita boot sira bele hare Presidente Matenek Boot hanesan Barak Obama ida nebe halo diak no konbate korupsaun no hadian fila hikas economia nebe monu kundo nia tama ukun, loke kampo de servisu barak ba ema hodi hetan servisu mos sei iha ema barak mak la gosta no trata iha Televisisaun, Radio no jornal.
Ita timor nee se lakohi kritika diak lio fila fali ba nasaun Ditadura deit. Mundo democracia mak hanesan nee duni. Hosi kritika mak bele fo hanoin ba politikus sira atu hadia an se nai ulun partido sira iha konsiensia katak sira serve interese publiku la os interese privado. Hau hare iha timor kritikas barak kona ba korupsaun maibe ita nia naiulun sira halo fingi tilun diuk no matan delek... nee diak ba politikus seluk atu usa para hadau fali votus nebe lakon iha iha eleisaun lio ba..maibe sekarik nai ulun hakarak rona kritikas no ho komitmento halakon korupsaun nee hanesan forsa ida ba aumenta tan nia votus no kadeira iha parlemento. Hau hatene Povu Timor matenek duni ho buat eleisaun nee, ita hein sa mak akontese 2012, povu sei hanorin ita nia maun boot sira.
Se sira serve interese publiku sira tenki rona no halo tuir publiku nia hakarak mesmu que dala barak tilun sira manas ran sira nakale maibe nee konsekuensia sai politikus. Se lakohi kritika diak lio sai pedagang kaki lima, ou agricultor loro-loron sibuk ho sasan ba fan ou halo natar ga tos.
Bito
Iha ne'e laiha anti kritika! Maibe kritika oinsa lai? Labele tuda fatuk ba ema seluk i haluha tiha ita nia foer rasik!
Hader ona!
Buat kritika nee kritika atu diak ga at nafatin kritika...hau nia liafuan fo nee la os katak hau foka ba partidu ida maibe ein geral ba partidu hotu. Hanoin klot mak koloka ema hotu fo hanoin iha blok nee mesak oposisaun deit.
La iha kritika mak oin diak no la iha kritika mak oin at.
Hanoin hanesan nee hatudu karakter ema mak lakohi rona no corize an.
Bito
Se maka halo sala, halo KKN, la hatene moe, tenke kritika para fanun sira.
atu fo penilaian ne'e la presiza to'o 2012. 2012 ne'e nudar mandatu ida/amanat ida.
penilainan ne'e akontese ba governo nia servisu. krakteristuku demkrasia ne'e iha mos liberdade atu fo opinaiaun no hare boa governasaun.
hare 2012 ne'e hanesan opsaun ida atu lakohi simu ema nia kritika no menghibur an deit.
espresi husi ema barak la gosta governu nia politika ne'e wajar iha vida politika no demokrasia. e buat ne'e la presija hein to'o elisaun geral.
atefi
AVOID rickrubin BLOG!!!!!!!
Post a Comment