Kontratu ba sosa fos ne PM de facto nia oan feto Zenilda Gusmão ho Ministru de facto Joe Gonçalves nia ferik oan Kathleen Gonçalves mak hetan hotu. Kontratu ne SINGLE SOURCE deit.
Fakta hatudu katak fos ne povu maioria iha distritu la hetan i sira nebe hetan tenki sosa ho presu aas. Kontratu fos ne hanesan parte husi programa redusaun ba pobreza nebe JAG ho rejim AMP kria atu hariku sira nia familia rasik. Karik Timor-Leste ne povu mak sira nia familia rasik deit?
Sani notisia husi ABC Australia iha kraik:
Gusmao faces corruption claims
By Steve Holland, Stephanie March for Radio Australia
The father of East Timorese independence, Xanana Gusmao, is at the centre of a new corruption scandal.
Prime Minister Gusmao signed-off on a multi-million dollar government contract to a company in which his daughter was a major shareholder.
An investigation by ABC's Radio Australia has found Prima Food last year won a government contract to supply rice worth $US3.5 million ($4.3 million).
Zenilda Gusmao, the prime minister's daughter, is listed as a Prima Food shareholder in East Timor's 2008 business registry.
Radio Australia has also confirmed that the wife of another senior minister has profited from government tenders.
The country's procurement law bans "agents of the administration", politicians and bureaucrats from awarding government contracts to businesses associated with close family members.
The deputy leader of the opposition Fretilin party, Arsenio Bano, alleges it is a blatant example of corruption in the Prime Minister's Office and called for the Prime Minister's resignation.
"It's absolutely a strong indication of corruption, he has violated Timor Law, and before it goes to the courts the prime minister should resign," Mr Bano said.
Mr Gusmao was unavailable for comment.
The Prime Minister's daughter, Zenilda Gusmao, declined to comment.
However, a spokeswoman for the government confirmed to Radio Australia that Zenilda Gusmao was a shareholder of Prima Food.
In a statement, the spokeswoman said: "The government has always been transparent on these contracts and went to enormous lengths to establish a fair and equitable environment for the private sector".
Mr Bano says he has approached the government on a regular basis since December last year, seeking information about companies linked to people related to ministers, but the government refused to supply the information.
"Even when we ask for a simple request, such as a request about how much rice is being transported into Timor ... they ignore Parliament," he said.
More government links
Zenilda Gusmao is not the only businesswoman in East Timor with a close relative in government.
Kathleen Goncalves, wife of East Timor's Minister of Economic Development, Joao Goncalves, is connected to at least three companies that have been awarded multi-million dollar government contracts approved by the Prime Minister.
Those three companies connected to Kathleen Goncalves: United Foods Lda, Belun Feto Lda (both listed under Kathleen Goncalves' Chinese name, Fon Ha Tchong) and Tres Amigos were last year awarded more than $US11 million worth of government contracts.
Mrs Goncalves declined an invitation to be interviewed, but in a statement a spokeswoman for the East Timorese government defended her involvement.
"She (Kathleen Goncalves) has been in business in Timor since 1999 importing rice and was an authorised vendor for previous governments [sic], including the Fretilin Government and the Gusmao Government," the statement said.
Joao Goncalves says he did not know the names of his wife's companies or which ones had secured multi-million dollar government contracts.
The companies connected to Kathleen Goncalves, along with Prima Food, are listed on a government list of 16 businesses that last year secured government rice contracts worth $US56 million.
That money came from the country's Economic Stabilisation Fund and was distributed as part of food security measures aimed at ensuring the population had sufficient rice supplies.
Mr Gusmao played a key role in his country's 25-year struggle for independence from Indonesia.
He became East Timor's first president in 2002 and was elected Prime Minister in 2007.
21 comments:
Fo tender ba oan feto, subrinho, colega, teman se partai, ministro nia fen, dsb. Bainhira los maka ita iha governo ne'ebe la tolera KKN?
Bainhira los maka ita iha governo ne'ebe la tolera kkn?
IHA ELEISAUN 2012,WAINHIRA POVO BA TAU NIA VOTOS IHA KAIXA.HAU HUSU BA ANONIMO ATU FIHIR DIDIAK BA EMA NEBE MAKA IHA KOMPETENSIA ATU UKUN ITA NIA RAI.HAHU HUSI ITA NIA INDEPENDENSIA,PARTIDO FRETILIN(ALKATIRI_LUOLU)HALO TIMOR OAN TERUS,SAI KIAT RABAT RAI,PIOR LIU TEMPO INDONESIO,PERCENTO KIAK,TUIR BANKO MUNDIAL AUMENTA 15%.NE'EDUNI,TEMPO TO'ONA ATU FIHIR LIDER NEBE MAKA BELE UKUN TIMOR NO FO'O FUTURO DIAK BA TIMOR OAN HOTU2.HAKOAK BOT
Ita hare tok sr.Mario Carascalao atu dehan saida? kona akusasaun ne'e. Jornalista ABC fo sai iha jornal tanba sira iha Evidensia no Prova makas maka sira fo iha Publico.Se'e nune'e duni halo moe rai deit.Kuitado ema barak serviso makas atu hetan deit 100$ 200$ fulan ida maibe boot aproveita nia kadeira hodi asina aprova ba nia oan feto nia companhia hodi manan hatama fos mai Timor ho nilai kontrato nebe makas tebes..Riku matak ne'e. Atu sai hanesan fali Suharto nia Tempo no Ferdinand Marcos iha Filipina neba ..Apa..kuidado ne'e uluk ema barak sei matan dukur maibe agora povo la os beik..keta ita nia naran bot luta tinan hirak iha ailaran lakon let deit tanba oan no familia besik nia hahalok.Aproveita kedas APA..Uluk lahetan be agora tenki buka kedas hodi goza iha tempo katuas nian.Rai Timor kiak hetan ajuda barak husi nasaun seluk deit no hetan osan balun husi minarai Tasi Timor maibe apa sira lhanoin wainhira mina ne'e maran osan mai husi nebe tan..kuitado povu mak terus Apa sira riku ona hela goja deit oasan iha rai seluk ho familia ..povu maubere mak terus nafatin. Nebe Povu mos lalika nonok hare'e ba book aan ona keta mehi demais..hare hili boot nebe mak laran luak tebes no laran mos tebes isemplo hanesan Mahatma gandhi.Hakarak istuda husi Suharto no Marcos maibe seidauk profesional liu ida ne'e matan mos los..osan povu kiak nia ita hodi habokur ita nia an no ema besik sira.OSAN POVU TIMOR NIAN..NUSA LA HUSIK RAI BA ,NUSA MAK GASTA ARBIRU DEIT ..SOSA FOS HODI MAI FAN FALI ..BUSNISMEN FRAKO LA PROFESIONAL HATUDU AAN MATAN MOMOS ..KUITADO ITA MOE EMA MUNDO SELUK DEHAN SAIDA ....HAKIILAR HODI POVU NIA NARAN HUSU TULUN BA NASAUN2 MAIBE IHA INTERESE HOTU.
Ema antigo sira dehan ikan ida sempre dodok husi nia ulun mak uluk.
Nebe hanesan mos agora akontese iha fatin barak mos.biasanya ema nune'e kulit mahar ona i keta husik sai abut tan hare'e ba fokit tiha kedas antes abut sai metin hanesan Suharto. Sira iha publiko hatudu a'an simples,kiak mukit laiha buat ida, maibe iha kotuk halimar fuik "Munafik " liu ,se mak ba hare no ba sura imi nia kusta rai iha banko2 be.Ema hotu hatene ne'e tanba naran povu timor nian.se karik gerasaun husi liurai boot ruma hanesan Inglatera entaun ema bele kumpriende.Maibe ida ne'e matak los .ita nia luta uluk ne'e nia intensaun maka poder no osan karik???entaun ne'e la vale ona. Lahatene se los tan mak bele sai ukun nain Timor nia karik...diak liu Anito Matos deit ba para loron loron halibur ema deit.
Pai Xanana nia joga perigu liu mak ne'e. Iha oin hatudu seperti orang alim, maibe iha kotuk tender barak maka fo ba oan, subrinho no amigo sira. Korupsaun KKN iha AMP sudah malorek liu.
Bapa sira dehan kesempatan,Opportunidade i Aproveita kedas. Uluk Suharto halo nune'e mak agora nia oan no gerasaun sira goja to'o lahotu to agora.Suharto halo ligasaun diak ho nasaun boot seluk hodi fan rikusoin Povu Indonesia nia ba Nasaun seluk hodi explora to hun didiak i halo Suharto mos Bosu kedas.To'o Ikus saida tanba deit nia istoria dehan nia mak Pai desenvolvimento Indonesia nia be ami la too hatama nia ba prisaun i tanba nia osan barak no ligasaun ho militar makas nia bele selu ema hodi halo rungu ranga nasaun laran no hatauk povo Indonesia hodi diverta tiha nia kasu boot ne'e ikus mai Povu mos baruk ona i nonok deit.Suharto Perigo duni..nia la presisa iskola boot ,nia oan sira too deit SMP no SMA i balun universidade maibe barak mak DO ikus sosa deit ijasah maibe lahatene halo serviso ida hatene goja vida deit,bulak feto,casino,etc.Sira bele sosa ema matenek seluk nia kakutak hodi halao sira nia bisnis deit i hatene usa ema seluk hodi dudu ba oin maibe sira husik kotuk hafuhu hare'e hodi kaer nia ikun.Suharto nia taktik hatun nia inimigo sira no amigo nebe mak kontra nia nia halakon tiha deit se enquanto lakohi tuir nia plano desenvolvimento nasional maibe laos nasional maibe interese internasional nasaun bot seluk iha nia rai laran maski tenki korban nia povu kiik oan sira rasik.Nasaun boot lakohi ema nebe matenek boot atu sai leader nasaun nian i sira hakarak ema nebe simples la hanoin A'as liu mak ukun atu nune'e sira bele continua sira nia bisnis iha nasaun ne'e. Sira Apoio Suharto tinan hirak nia laran, naran katak Apa Suharto assina atas nama rakyat Indonesia hodi explora mos sira nia rikusoin. Sira dehan ba Apa Harto atu ukun kleur tenki hametin o nia militar nusa usa sira nudar o nia Asu hodi hein o nia bisnis hamutuk ho ami no hari'i ditadura.Atu Ema labele hatene no hola povo Indonesia nia laran Suharto serviso diak ho boot Muslim sira nia hodi hari'i Masjid barak iha fatin2halo pesantren,haruka ema sae Haji, fo beasiswa etc.badinas ba reza sexta2 maibe hanesan camuflage deit.buat hotu taka falta deit.Maibe interese familia diatas segalanya .Ikus mai hare SSuharto nakdoko nasaun sira ulu supporta nia mos ses a'an ona i sira buka husi kotuk atu serviso fali ho se tan para bele kontinua sira nia bisnis.sira la dukung Habibie tanba nia matenek boot sira tauk,ikus mai sira suporta Gus dur,Megawati no finalidade monu ba Estudante Suharto nian ida Susilo nebe mai husi militar background.laiha differensia ho suharto hamnasa kik deit,oin serio,koalia la barak.Nebe agora Ita tauk hela keta halo moras aat husi nasaun vizinho bele daet fali mai ita nia rai kik no kiak ida ne'e.Husu boot mehi aat ne'e labele akontese iha rai ida ne'e. Hadomi Rai Timor nafatin ,Rai Santo ,Rai lulik,Rai Antigo, To'o ona kosar,Ran no matan wen nebe fakar ba rai ne'e husu botu rai ne'e lao ba oin ho diak no Ema seluk labele kedok demais Rai ne'e tanba nia rikusoin iha Rai maran no Tasi.Hau hanoin uluk Portugal hili hodi hela iha Timor leste maske intrega rai seluk ba Holanda tanba iha buat ruma importante iha rai ne'e mak sira bertahan to'o 1975.
Ne'e dalan diak hodi hamenus kiak. PM/Ministros hau uluk husi sira nia familia uma laran depois ita povo ikus. Sira bosu tiha sei fo ba ita. Povo Timor-Leste kan 1 Million deit laos barak hanesan povo Indonesia,China ou India.Governu diak mak ne'e. Strutura bo'ot, salario bo'ot, fahe tender ba malu. Ita buka governo modelu oinsa tan???
Governo uluk PN sira manan "kedan" US$600,kada fulan+ kareta Tata Sumu ida ba bancada ida no agora PN sira manan deit US$ 3500+ Pajero ida kada membro. Husik ba kuitado sira manan ba.
Ita hein deit.....sosa tan aimanas hodi harus atu nune ita nia matan bele mos liu.
chao
maluk sira naok ten puro nungka bele dehan nia an ema nauk ten? Nune'e mos traidor nungka bele dehan nia an traidor?.........Importante sosiadade civil tengki hamutuk hodi hamrik hateten sai katak korupsaun agora ne'e labele ona atu tolera...........Se ne'e mak ita husik bebeik, rai lulik ninia ema mak sei terus no atan ba nafatin.
Ita tengki organiza an hodi hamrik iha linha oin hodi hakilar sai saida mak lider sira ne'e agora halo. Tempu to'o ona atu ita hapara ajitasaun ba malu husi deit media maibe mai ita kaer liman hamutuk hodi salva rai ne'e husi ema naokten sira.
Railulik nia oan sira nebe uluk tiha ona ita hodi salva rai ne'e sei tanis se agora kedas ita la hamrik hodi salva rai ne'e husi ema naokten sira. hanoin didiak katak ema Timor nebe la to'o miliaun ida nusa mak korupsaun ne'e konsentra deit iha familia ida? Tamba ema dehan ita beikten, ita la iha kapasidade, ita laiha gestaun diak, ita laiha rekurus umanu, ita la iha moral, ita laiha osan e at liu ema dehan ita beikten.
Se o hadomi rai ne'e mai ita kaer liman hamutuk hodi lao ba oin. Rai lulik ita tengki salva agora ou lae kedas.
Mundu Perdido
belun sira hare ba artigo iha notisias ne'e i akuza kedan katak iha korupsaun, ida ne'e mk ema dehan mudah dimanipulasi oleh berita sepihak.
kontratu ba foos ne'e ba kompania hotu-2 ne'ebe iha kompetensia ka memenuhi kriteria. Infelizmente kompania ne'ebe Zenilda ka Kathleen kaer ne'e memenuhi syarat. Laos kompania rua deit mak hetan tender ba foos maibe iha 16, karik 16 ne'e mesak Xanana nia oan nian hotu ka? Se nune'e entaun konsidera hanesan iregularidade boot ida.
buat nebe ita persija kestiona maka ne'e: Kontratu ba foos per/ton ne'e hira? $900/ton ka $400/ton. Se kontratu ne'e $900/ton maibe folin aktual $400/ton, entaun ida ne'e maka iregularidade boot no bolu korupsaun. Se ita foka deit ba kestaun se mak manan tender no lae, entaun ita nia preokupasaun ne'e bias demais.
Hau nia preokupasaun ne'e halai liuba falhansu governo nian atu determina foos nia folin, tuir loos kontratu tenke update tuir folin atual, laos folin durante krize alimentar mundial!! Tanba ida ne'e fo vantagen boot demais ba importador sira, ida ne'e iha tendensia atu hamosu ema riku derepenti! Kona-ba fo kontratu ba kompania ne'ebe deit hau la kestiona, tanba Timor kiik demais, ema hotu amigo ba ema hotu, ema hotu familia ba ema hotu. Tenke tau mos iha ulun katak loke kompania atu hetan netik profit ruma, ida ne'e labele nega, laiha kompania ida maka hakarak servisu gratuita ka manan oituan deit. Kestaun maka presu atual tun tiha ona maibe kontratu nafatin bazeia ba folin krize alimentar mundial, ida ne'e maka hau nia preokupasaun.
Gagita
Buat acontese kleur tiha ona, iha 2008. Tender ne'e mos resultado husi single source. Kuandu fo tender ba oan feto, ministro nia fen, etc ne'e mak conflict of interest. Hili deit compania familia nian ne'e la diak.
Gagita ita karik la rona ida kona conflito interesses. Ida nee maka problema boot iha processo tendarizasaun.
temi conflict of interest, ema hotu halo ida ne'e. ate to'o nivel suku mos conflict of interest sempre mosu tanba ita nia sociedade kiik, ema hotu link ba ema hotu. Ou ita halo fali lei foun ida katak bainhira ema ida sai Ministru entaun nia familia tomak labele servisu, taka hotu sira nia negosiu atu prevene conflict of interest. Se karik ida ne'e mk ita buka...uluk Mari Alkatiri fo tender ba nia maun-alin karik lasai polemik boot, agora sa buat hotu politizadu no sai polemik iha ita nia rain.
Gagita
Xanana, Xanana,...wa blass angineee.... hau sente nee konflic interese ona, tamba sa la'os? klaro se evaluasaun ba ba kualker tender familia la bele tama hanesan membro atu halo evaluasaun ba tenderizasaun. Mais depois de manan, contrato mos familia labele assina. entaun zenilda Gusmao nia kontrato semak assina la'os Xanana mak assisna entau se fali.....ida ita bele dehan katak KKN ona tamba indereitamente xanana hanesan familia ida nuda aman ba zenilda assina fali nia oan nia kontratu i nome de governo, lolos karik xanana labele assina tengke ser fo ba ema seluk nebe hanesan mos approving officer.
jadi kasu ida nee iha duni pratica korupsaun tamba iha konflitu interese iha laran. se hau la sala tamba teoria sistema procurementu nian nee klaru mais sistema implementasaun rungu-ranga bot... ema hamnasa ita pa... xanana diak liu sibuk ba o nia maluk nebe uluk kiak hanesan o iha ailaran, tamba o nia familia sira nee uluk kedas riku nanis ona iha vila no nunka ida mate no terus hanesan o.
Ida Rua
Uluk Mari nia tempo, korrupsaun mosu to 54% laiha laporan tanggung jawab + kareta governo sai kareta pribadi.
Agora Xanana ho nia Ministro/a balun mete iha korrupsaun.
Timor atu ba los nebe???
cuando uluk ema fretilin dehan iha tempo 75 ne katak "SAMEA SEMPRE SAMEA, SAMEA NIA OAN SAI SAMEA DUNIK, NIA TROKA KULIT MOS NIA SAMEA NAFATIN, NIA MAUS MOS NIA SAMEA NAFATIN, NIA MIDAR MOS NIA SAMEA NAFATIN, SAMEA SEMPRE SAMEA, fiar sira to fakar tan ran ba sira tiha fila sira SAMEA fali ita...ne mak keta fiar demais SAMEA sira ne.....maromak lagosta SAMEA tamba bosok ten...sira mos nune...bosok ho lia midar para hodi ita ba rai kuak.
SAMEA NIA ULUN SIRA AGORA GOJA HELA TAMBA ITA KONA TENA BENENO SAMEA NIAN.
el caminhos de mi timor nunca mais deben
jalan-jalan di timorku tidak pernah kearah yang benar.
elchino guerero
Gagita,
Lalika halai hussi assunto ne'e. Ita bo'ot hatene le no hatene halo interpretasaun kna ba lei ne'e! Iha Estatuto ba soberania estadu nian dehan familia, to'o segunda gerasaun, Zenilda iha ne'e primeira gerasaun. Lei mos deham katak familia sira nebe iha socio tenki labele liu 10%. Zenilda iha 30%
Karik emar sira hanessan imi, Agio, PM, PR ho Carrascalao mak ba lohi fali povo, nebe hatene lei, ba bossok, defende malu, hodi taka koak, halo nusa'a mak ita nia rain bele diak.
Buat ida hanessan alegasaun, buat ida iha provas. Karik ita la dehan sai buat at sira, ita nia rain sei at ba bebeik. Ita iha australia hatene sistema governo nia lao halo nusa. Para ita nian diak ita tenki halo tuir, lori buat nebe diak soe tiha at sira. Laos hanessan Agio sira, soe hela buat diak ba hakiak fali buat at: defende Nepotismo.
hau atu hatan deit ba maluk luta nain Mateus Lanang, nia Komentariu.. kuando hau le'e komentariu Mateus Lanang, hau imajina ita bo'ot ema luta nain duni, maibe naran Xanana Gusmao, ho Mateus Lemon, hau hanoin TL kuinese mak Xanana Gusmao iha tempo okupasaun tanba mundu mos rekuinese Xanana Gusmao mak sai autor ba luta kontra Indonesia laos Mateus LEMON, tamba ne'e hau sujere diak karik agora Timor ukun aan ona ne'ebe irmao LEMON mos koalia ona maibe la hatene karik Indonesia iha ne'e ita koalia k lae........
matenek ita bo'ot bele iha maibe se ita mos ema Timor hau hanoin ita bo'ot la divia fo komentariu hanesan ne'e, ita husu povu atu fihir ema ukun nain diak, hau atu husu deit se ukun nain diak tuir ita iha Timor, keta bosok povu tanba ita bo'ot nia intrese hodi tabele mos ba lider balun atu halao nia politika karik.
Xanana Gusmao, nia krakter mak hanesan ita bo'ot koalia hau bele dehan Timor oras ne'e la ukun aan, hodi mosu heroy bar-barak, se nia hanoin intrese deit ba nia aan nusa mak nia tenki auwenta luta durante 24 anos
Gagita diak liu ita le lai comentario ikus iha timor lorosae nacao kona ba problema empresa prima e depois analisa. Lalika koalia deit ka problema ida nee alegasoes ka la iha provas, investiga , lee e depois interpreta baseia ba dados ema fo.
Fakta barak hasai tiha ona liu husi media. Agora responsabilidade PDHJ atu halo investigasaun! Maibe, gorveno bele fo acesso ba sira ka lae? Ne mos sai problema boot ida tamba durante ne'e membru PDHJ kuandu halo investigasaun iha instituisaun governo nian, sira la iha acesso livre.
se Xanana mak laiha..oras ne imi no imi nian familia oras ne tama hotu rai kuak. sem Xanana Timor sei nunka liberta ann hosi Kolonializmo Indonesia.
Favor ida respeita saida Mak Xanana halo Ona ba Povu no ba Imi nian familia tomak. Obrigado
AVOID rickrubin BLOG!!!!!!!
Post a Comment