Ida ne'e mak Zenilda Gusmão nia empreza. Se imi la konhese Zenilda, hare deit ba foto iha leten. Zenilda nia aman mak Sr. Jose Alexandre Gusmão, PM de facto governu rejime AMP.Iha Timor-Leste agora, se o nia aman mak PM entaun o hetan buat hotu-hotu, liu-liu proyek single source.
Foin daudauk Zenilda Gusmão nia empreza Prima Food Lda. "manan" tender atu sosa fos ho folin $3.000.000 (juta tolu). Single source? Laiha duvida.
Kompanhia seluk nebe Zenilda Gusmão kaer mak Casa Fresca Lda. (Importação), Maltimor Consortium Lda. (Consultadoria), Mulheres Unidas Lda. (Construção)
Lider Timor nian aprende duni buat barak husi Indonesia iha tinan 24 nia laran. Ita duni sai Suharto husi Timor-Leste tanba ita rasik hakarak sai Suharto.
14 comments:
Nusa la kualia kona ba negocios nebe familia Alkatiri hetan iha fretilin nia governasaun?Agora invez de imi TAFUI OIL,tafui fali lian bosok ten no frustrasi.EH,HE,HE!...Halo hau nia kabun malik fali
Kabun Makili ne'e ita bot nia urusan laos ema seluk nia kulpa. ita bot iha direito defende ema seluk. Ema ruma mos iha direito atu hateten sai buat ruma konaba ema seluk se karik nia hatene.
ida ne'e Komparasaun ida mais que pior. Alkatiri ne'e uluk kedas nia familia riku.que mais poir tamba single source iha ita nia governo halo no ema ida bele hetan projetu bar-barak. itu namanya keterlaluan.
ita bot nia kabun makili ne'e tamba demokrasia la buat ida. Maibe ema hotu ohin loron ne'e kabun moras ne'e mos hanesan buat ida luar biasa liu.
Ami hakfodak katak kok bisa ita bot nia governo mos bele halo single source barak liu.
ita bot nia kabun makili tamba iha suksesu bele bosok tiha povu no manipula sira fiar ita bot hodi hetan apoiu oituan no manobra hodi bele ukun kari liu husi dalan inkonstitusional. tamba minoria maibe bele koligasaun hodi maiyoria.
ita bot nia kabun makili tamba mos hanesan jogu ida karik bele manan ona iha kampu. jogu politik nebe la fair alias manipula no propoganda mak barak hanesan ita bot nia belun Mario Carascalao no seluk tan hanesan tokoh reformasi sira iha mundu.
Kabun Makili ne'e ita bot nia urusan maibe ami mos iha urusan atu koalia no fo opiniaun tamba ami mos povu mak uluk hili ita bot nia governo
husi
Alina
Kabun makili kuidadu mak ne'e, bele mos tamba cacingan hahhaha. Seluk tan tanba KKN barak liu bele mos halo kabun makili. hahaha
hehehe... ini yg disebut dengan warna-warni kehidupan... ada yg pro dan ada yg kontra... setiap org punya penilaian sendiri mengenai pemimpinnya...
Hau'u sinte hanesan intersante oituan atu fo hau'u nia opiniaun sobre Familia sira husi Xanana ne'ebe agora domina duni negocio hot-hotu iha Timor-Leste. Ita hotu hatene katak negociu iha area MIGAS iha Timor-Leste se maka domina, Nilton Gusmao Nia ne'e se, Uluk Indonesia nia tempu nia halo saida, nia aman halo saida? Agora nia rikosoens hira? Nia uza se nia naranmaka agora riku hanesan ne'e? Hare mos Xanana nia oan nain rua sira agora halo saida sira nia rikusoen hira? Sira hetan husi ne'ebe? Uza se nia naran ou se maka iha kotuk? sira hotu Maun Bo'ot Xanana maka iha kotuk? Xanana hatene molok nia sai husi PR,no PM mais e menus nia ho nia familia tengki ona domina rikusoen Timor ne'e tamba nia maka lidera luta! Se ita hakarak kompara ho familia Soeharto ne'ebe domina rikusoen povu Indonesia durante tinan barak nia laran, ikus mai nia mane Tomy ba toba iha Nusa Kambangan, nia familia hot-hotu involve iha justica Indonesia nian! Maluk sira lembra didiak saiada maka akontese bain hira Xanana sai husi PM. ita sei hare saida maka sei akontese!!
Lero Uatumissa
la hotu ho ida ne deit maibe agora liu husi Zenilda sira ho TQ production halo tan programa ida hais governo liu husi emprezario sira mak iha timor atu bele hetan osan bot para bele hodi halo proyek loron bot 30 de agostu hodi aluga ema maihusi indonesia ho nominal osan kuase 2,5 miliar.
ne sira laos hanoin tamba sira nian nasionalismo maibe ne sai fali proyek ba loron bot tamba aluga fali ema husi liur mai hanorin fali dansa cultura ba ita nia rain ho joven sira ne buat komik ida, so hau la komprende mak tamba sa mak governo liu husi MTCI ho Joventude desporto apoio total fali programa maske sira hatene o=ho osan bot nune nusa la kuda ba grupo sira iha rai laran maibe tenque fo deit ba ema mai husi indonesia para hodi sai fali osan ho 2,5 miliar resin ne. padahal ne ba loron ida deit mak 30 de agusto ne deit, saida mak ema indonesia ne sei rai ba ita iha loron ne kuando sira fila tiha hodo 2,5 miliar ne...
nusa mak governo bele hanoin badak ida nune...
buat ne hotu tamba apelido nebe forte husi Zenilda entaun programa bele ho osan bot mos jadi deit...
boa governo
viva coruptor
despacha kritikus ne mak agora funu bot nebe mak mosu iha presepsaun ema hotu nian nebe mak hakarak nasaun ne ba kuak nebe mak sira ke agora ne.
maluk sira,
Ita nungka bele tau tan kanuru tohar ba problema ida ho kahur fali ba problema seluk. Hakfodak uitoan wainhira iha maluk sira hanoin hare moras ne'e sai tiha ona hanesan moras daet ba mai husi fatin ida ba fatin seluk no husi gerasaun ida ba fali gerasaun seluk.
Problema korupsaun no kolusan ho Nepotismu e kait tan ba skandalismu ne'e prosesu nebe normal e akontese iha rai hotu iha mundu. Ita nungka hare ema nebe iha asesu ba nai ulun sira ninia moris iha susar nia laran, satan ninia familia rasik.
Mai ita hare kazu ne'e husi analiza prespektiva ba moris futuru nian. Kazu Xanana ho nia familia sira nebe oras ne'e hetan projeitu oin oin iha fatin hotu hau senti laos pekadu bo'ot ida atu ita koalia, maibe buat nebe mak tengkiser sai ita nia atensaun mak oinsa ho ninia gestaun ne'e rasik to ema sira ne'e bele hetan projeitu ne'e.
Timor iha kustumi at ida katak wainhira ita hatene ema ida ne'e iha relasaun familia ho nai ulun sira, ita duni mak hakarak fo projeitu ne'e ba sira. Fiar mai hau katak ida ne'e mak oras ne'e akontese hela iha sistema ida ne'e.
Nudar ema umanu se deit mak nia sempre buka kondisaoens ida atu hadia nia moris. Laiha razaun atu ita halo justifikasaun ba ema ida deit tamba iha relasaun familiar maibe justifikasaun nebe mak ita hakarak debates mak oinsa atu hare prosesu tenderizasaun tengki lao iha iklima transparenti no justu ba ema hotu ho ninia justifikasaun nebe forte atu indika ema ida bele kaer projeitu ne'e.
So ita lalika gasta tempu hodi inveiza ema seluk tamba deit relasaun familiar, maibe oinsa mai ita hamutuk atu tau atensaun nusa mak ema ne'e bele hetan projeitu ne'e.....ninia mekanismu oinsa.......ninia kondisaoens oinsa.........no ninia rekursu iha ga lae?
Se ita iha dadus ba buat hirak ne'e.........hau senti debates sei furak liu tamba ita laos mais garganta deit maibe ita mos apresenta faktus
Hau fiar katak maluk sira hotu sei sujestaun nebe furak liu ida ne'e
Adeus
Mundu Perdido
Hau nota katak hau nia komentariu rua maka apaga tiha husi blog ida ne'e...karik maluk sira lakontenti ho hau nia resposta...
Gagita
Hau laos hakfodak....
Olha kuando sente sei iha relasaun familia ho Boot Ukun nain sira lalika kanten atu simu no halo projecto.Ida ne'e halo monu Komandante nia naran boot deit.Hanesan sosa fos hau hanoin diak liu nusa mak la hari instituisaun Governo nian ida hanesan Central logistic hodi hatama fos Mai rai Timor ou hari'i hanesan Companhia Governo nia ida hodi halo projecto boot ruma ho total osan nebe boot atu nune'e osan bele fila fali ba kas negara nian laous halo tender maibe hanesan kurtina formalitas deit maibe ema atu manan iha tiha ona i ema sira ne'e mos la seluk la leet iha relasaun ho Palacio.Projecto kik oan ho nilai osan kik bele halo tender ba pengusaha lokal hodi haburas netik sira nian moris. Ita hare'e agora ne'e oin seluk liu halo buat ida ke arbiru deit ,Hadau malun,kose malun ,ambisaun no egoismo makas tebes ,ne ema dehan unhealthy competition " persaingan tidak sehat" Ita lakohi buat ne'e atu kontinua iha ita nia nasaun ba oin.Atu nia ne'e se ida ka ? ou se nia maluk ka,oan ka subrinho ka?se se deit kuando iha ligasaun ho boot ida lalika simu sira nia penawaran atu evita kolusaun no nepotismo ida ne'e presisa komitment makas atu la fo projecto ho skala international ruma fasil ba oan,ka subrinho/a ruma.Biasanya ema atu hamonu ita lalais ho buat hirak ne'e i wainhira ita matan lakan no kanten entaun ita komesa ke raikuak ba ita nia a'an rasik. Timor laos Brunei ou Singapore ita presisa tempo naruk atu hakat ba oin .Timor Nasaun Republika ida Povu hotu nian ,la os ema ida rua nian.Ema hotu iha nia kontribusaun ba ukun rasik a'an laos ema ida rua deit ne be pao ukun nian tenki fahe hanesan no balansia.Ita sei bele sai hanesan Brunei wainhira ita hatene rai osan rikusoin rai timor nia didak la os gasta tun sae ,halo projekto tak kuak loke kuak ,habokur individual ida ida ,ida ne'e la los ona .Sai lider nasaun tenki hatudu ba ema seluk katak ita ne'e mos duni ,sai exemplo ba povu no ema seluk lalos ita mak halo uluk uluk fali.kuidado kuando boot ida involve ona iha projecto ruma maski nia kaer langsung maibe nia oan,nia ema besik sira entaun perigo tebes tanba wainhira nia sente gosto liu ona nia haluha a'an no hakarak kaer no ukun nafatin. Kuitado ita nia herois "True hero" Aman fundador nasaun ida ne'e, Ne be fo a'an ba mate ba independensia ida ne'e" Hanesan "Nicolao Lobato " sei triste tebes,halerik iha lalehan neba hare situsaun abnormal iha nia rai doben ida ne'e.
Agora hanesan ne'e mak leader ida tun fali mosu fali problema foun i lasimu malun i depois han malun fali i depois rungu ranga fali ,depois hadia fali foti osan mina nian gasta fali sosa fos ,halo projecto lahun ladikin hodi buka hariku enterese privado deit.Hau hanoin Povu Timor tenki kritis hare'e pratika a'at hirak ne'e mosu iha rai laran i labele kontinua tan.Estuda didiak leader nia watak no hahalok i lalika fasil atu hakruk ba sira nia falso mandamento buka atu kait no uza ema seluk ba sira nia interese privado mak liu. ikus mai sira tebe sai tiha wainhira hetan diak ona. kuidado ho Politik hamonu malun tanba hakarak fase liman ,hakarak naran mos maski kulpa problema uluk nia laos ema ida deit iha governo mak lori maibe hotu2 nebe uluk tur iha kadeira sala hotu.tauk atu lakon fila a'an lalais tiha hodi hola simpatico povu nia hodi ke'e nia camaradas sira nebe uluk luta hamutuk nia a'at ba publiko hodi salva nia a'an katak nia mak los nia mak herois.ida ne'e lolos deit RADEN MASA SUHARTO.
Noticias nee ita bele dehan katak talves iha political interest e pior liu atu kria public opinion negative kona figura central timor leste nia.
Maibe, opinion maker nee la iha coragem atu follow up karik iha case JAG no nia familia nee involved corrucao .
Hakerek nain neee hatoo informacao neebe obscured tebes tamba laiha base legal atu justifika nia argumento.
Se contrato halao tuir legal procedure neebe vigora iha timor leste hau hanoin la iha problema...
loron diak
Alves
Hau hanoin Timor hotu hotu laiha ida tan mak hanesan JAG nia deit mak hau fiar bele Timor ba oin. Bele koalia hateten a'at nia ,trata nia to iha nebe deit ne'e ema ida nia direito "Demokrasia" Maibe Hau hatene nia ema laran luak ,Laran Mos liu seluk seluk. Hatenu ba ,kokotek ba ,hakilar ba konforme imi nia hakarak . Maibe JAG sei la hakiduk tanba nia hanoin ba Rai ne'e mak sei salva nia.
maun alin sira...
familia xanana nia desde rai ne ukun aan sira halo aktividade ida hodi buka han ba sira nia kabun, la tabele ba governo atu hetan fatin diak iha posisaun ruma. iha tempu FRETILIN ukun familia Maun Boot Xanana nia balun ita hotu hatene katak sira moris ona ho negosio, servisu iha ONG, nsst. tan ne ita lalika fali politisa situasao ne, hau hare projecto ne sira manan tuir prosedimento ita lalika tau kestaun, se sira iha projecto sem liu prosedimento lolos mak ita tau iha kestaun. timor ne kiik demais para ita koalia familiarismu tan ita iha timor hare didiak hanesan familia boot ida.
oportunidade iha ba ema hotu inklui ba sira nebe halo kritika, interese mak ita tenki iha seriadade no hakarak atu halao servico ita mos sei sai hanesan se deit. lalika hatudu demais liman ba malu ladun diak tan Timor ne ukun aan mai husi unidade ida nebe ita hotu iha laran.
viva unidade nasional....
atu AMP
atu Fretilin
ka se deit mak Governa ne ita nian hotu tan sira Governa ita Povu ne hotu.
AVOID rickrubin BLOG!!!!!!!
Post a Comment