Husi blog The Dili Insider
Sik to. Kareta ne se nian???
Kareta ne naran BMW Z4 convertible roadster ho folin mais ou menos $50,000 to $70,000.
Foto BMW z4 ida ne ho plat nomor "19 909" hasai iha Pantai Kelapa, Dili iha 9 Marsu 2009
Foin daudauk ne governu de facto AMP halo orsamentu bobot atu halakon pobreza iha Timor-Leste. Funcionario publico AMP ida ne kala goza duni ho Xanana nia politika ida ne.
Tuir dadus nebe hetan, kareta ne nia nain mak funcionario ida ho Level 6 iha diresaun transporte terrestres nian ho naran BT. Nia mak responsavel atu hasai lisensa ho surat oioin ba ema nebe hakarak hatama kareta, etc. Nudar funcionario ida ho Level 6, ninia salariu ba tinan ida mak mais ou meno $4000-$5000 por ano maibe foin daudauk mos Xanana hasae tan ninia salariu.
BMW Z4 ida kusta $50,000 to $70,000.
Kareta nain manan $5,000 por ano.
Evidentemente Xanana nia politika atu hasai povu husi pobreza iha duni beneficios positivos barak!



24 comments:
ida ne'e ezemplu hasai povu husi kiak duni karik. ita hein deit la kleur tan funcionario level 6 sira seluk bele halo tuir tan.
wah pinjam donk mobilnya buta d jadiin taks... wah mobilnya gw kenal punya sapa ( mau tau???)
IDA NE MAK SINAL HASAI EMA HOSI KIAK DUNI.
KARIK ALKATIRI MAK KAER, AGORA KALA EMA SAE HEALA GERROBAK
ema hanoin ba ema nebe sae gerobak ne'e kala la iha ona dignidade,so sae BMW mak iha dignidade karik. ema sira ne'e hanoin hanesan konservatis anti sosial no esklusif hanoin ba nia an no nia grupu.
la hare ba realidade nebe akontese katak povu nebe agora kasian laos hanesan ema nebe moris iha ekonomia nebe diak.
klaru sosa kareta ne'e nudar direitu ida maibe oinsa sens komun ba komunidade, ita mai husi ka komunidade nian.
secara sosial ita iha ona gap entre ema bot ho kik atu hamosu diferensia klas no halo ita atu cuek ba malu no la liga malu no ikus liu atu sai individualisme tuir karakter nasaun sira nebe nia dezemvolvementu mais avansadu liu.
Mano moris mak nune ona ... Agora ita labele nega katak kapitalista ka FREE MARKET mak determinia ita nia vida.
Ne konsekuencia moris iha sistema demokratiko. Ema atu riku ka kiak, ne nia problema. Keta hanoin O ho ho nia Grupo ka imi ho MAri Alkatiri mesak mak hakarak ema sai diak. Ami AMO mos hakarak atu halo ema diak.
Se ema balu sai riku tanba sira nia kosar ben, laos naok.
O hanoin ema moris iha timor ne mesak naokten deit ka? Deskulpa ne teoria sala.
Nusa o la hakilar Mari Alkatiri nia familia, uza rai estado tempo kolonial Portugues nian hodi FAN hodi ohin loron sai riku hotu, agora husu tan ossan estado nian, tanba nia mak haruka FRETILIN halo rasik lei pensaun vitalisia para habokur nia a'an???
Koitado, ho defende buat ida sala, tanba o nia matan delek.
Ema riku ka kiak, ne depende ba iha kompetisaun merkadoria tuir principio pasar bebas ... Sim, ema balun kian, ne konsekuensia, maibe nia mos tenki servisu makaas para bele hetan ossan, laos TUR mak buka kritika ema deit.
Be ita boot buka tok iha rai ida nebe mak foin moris, governo halo ema hotu moris hanesan kedas ... diak liu, ita nain rua ba le lai livro barak-barak tan mak mai hanorin malu iha ne.
Se hau iha ossan, hau bele sossa sasan, NARAN HAU LABELE NAOK, ne'e hau nia direito. Se hakarak ba sosa o nia rasik, se lae O bele sae GEROBAK tanba ne'e mos O nia direito.
Hakuak boot
Maubere-Foho
Xanana ho ninia crony sira usa Estado hodi hariku sira nia an rasik deit. Tan ba ida ne mak iha 2006 sira kria crise atu hamonu guvernu fretelin. Agora buat hothotu claro ona.
parese sr alkatiri nia kareta karikk... ? xanana mak fo para taka ibun nia ....
Olha atu goja ho sasan nebe mak iha ne nia direito liberdade ba nia atu hetan sasan diak , nusa mak hre imagen careta ne laran moras i taridu los ba ema nia sasan, buat hotu nebe mak ema servico sosa ho nia kosar ben mos fo todan mak ba UNCKLE X, fo todan mak ba AMP. Bt laos foin mak servico iha Tresstres ne desde tempo alkatiri mos nia servico kedas ona iha fatin ne'e keta halo ema rai osan mak sosa krik mos imi 10confia hotu... quando koalia ne'e loron ikus tenki kaer metin liafuan nebe mak koalia sai e dun ema arbiru deit, brani berbuat brani bertanggung jawab.. keta laran moras ba ema nia sasan, nia goja pq nia direito labele hodi povo e komuniade nia naran atu trata ema nebe mak ita koalia sem ema nia sala ou ema nia culpa.. moris tenki goja quando mate hotu ona... ok.
hre servico didiak ba para o mos bele hetan careta diak hanesan BT nian goja mos hnesan BT..
mak ne de'eit maluk keta laran moras quando desfama ema ita sala pecado e mortal...
kakun nurak kili kili makili
Ne imi foin mak hare careta BMW Z4 mos imi hakfodak, hre deit maluk lakleur tan careta HUMER mos tama Timor ona hre labele hakfodak, krik hakarak hatene HUMER nebe mak sei halai iha dili laran ne, careta HUMER ne'e Ahmad ALKATIRI nian, hau hkarak hare krik careta ne tama Timor imi sira be coment fo todan ba AMP ne imi kritik konaba careta HUMER ne'e k lae.???
careta HUMER ne nia folin carung liu fali BMW Z4 ne ' ne mak imi hotu hatene nebe mak halo an ba riku liu osan nebe mak sosa careta HUMER ne hetan iha nebe.??? hau hakarak hare fo kritik ba careta nebe mak quando halai iha dili laran...
makili kili makili kakun nurak
wuihhh hau hakfodak... bainhira ahmad nee bele tama politik parlemento... bainhira mr breok fo nia tama ... nia so hatene bisnis karikk... ma lahatene loss maun alin sira mak hatene ona...nee so amp mak halo ona.......ema nia sasan nee sira nia kusta... sira nia goja.. laos balun foin hetan osan ... hemu to osan hotu dpois hare ema seluk moris diak .. imi hirus.... hanoin .. imi mos bele hansa sira... moris diak ... makanya rai osan halo didiak... laos foin sae lia.. osan tenki sai hola karau luan 1 .. ..hau kontente ne ita nia cultura.. maibe apakah harus d paksa para atu hasae osan nee.. avo mate .. lia sae,, apa kik mate osan sae.. apa boot mate osan sae... eipa imi nia apa hira ? 1 ka barak? HANOIN ... lia ne bukan paksa... se iha osan laos hasai hotu maibe sebisa ita bele hasai .. itu kan namanya membantu dan iklas... bukan paksaan sesuai apa kata golongan tua.... kita generasi muda harus merubah (laos barak maibe itoan deit) cultura ita nia ... ema timor oan hotu sebenarnya RIKU parmate se quando lia nee tidak d jadikan suatu kewajiban .... ne laos kritik maibe idea n opini deit thank u
Ita tenke transparansia no humilde! Sr.ida nebe iha kareta ne laos foin sai Director iha governo AMP nian. Sr. ne hetan level 6 no sai Director ne mos hanesan resultadu ida husi KKN nebe Governo Fretilin mak ukun. Tenke hatete lolos bainhira mak sr. ne sai Director ho level 6 maibe nia laiha ijazah ka diploma SMA. Buat sira ne hotu laos esforso Mandati nian belum bot ne sai Director ho level 6 mesmu ke laiha ijazah SMA. Lei funsaun publiku ka karreira ne iha nebe mak la aplika ba sr. ne?!
Los duni, Sr. Basilio ne'e sai direktur iha tempu Fretlin nia ukun, ema barak hatene nia, nia staff sira mos barak hatene nia katak dalaruma nia kobra perusahaan sira ne'be hatama kareta. Hahalok ne'e ladiak, i governo AMP-nya Xanana tengki halakon ida ne'e liu husi reformasaun total, troka nia ministro, diretor sira ne'ebe koruptor ne'e.
Maibe saida mak acontese maluk sira, nia AMP (Xanana) mos hakiak fali koruptor sira i korupsaun a'at liu fali governo Fretilin. Nia la hasai Basilio, nia uza naftin nia, signifika saida? Ema sira oportunis nebe uluk tempu Indonesia ita hatene haree osan matan atu naklosu sai mos AMP-nya Xanana uza hotu balun ba ministro, balun ba Secretario Estado.
Xanana kan uluk hatete ona katak "ema nauk 1 sen deit mos sei hasai" agora nauk liu ida ne'e nia la hasai. Nia Xanana, ho familia nomos nia cronies sira nebe hetan projecto bara-barak husi single soruce ne'e ita atu dehan saida fali. Foin tinan 1 ukun korupsaun a'at liu ona hein to'o tinan 5 a'at liu fali.
yeahh timor mos diak tan deit. yang penting ema ne RESISTENSIA nia ema neduni la problema. lagian senhor ne uluk tempu indonesia mos chefe ida iha transportes neba kedas... senhor ne mos husi uluk kedas memang kareta unik hela deit tamba nia HOBBY duni. humer mos iha e modelo sports seluk mos jeito hotu deit agora ne..
imi sira comenta iha ne mesak kurang kerja
Basilio Texeira ne'e uluk kroni dekat Alkatiri. Alkatiri mak promove nia ba sai Diretor. Se Basilio deit mos bele riku hafoin sai diretor tinan 5, sa tan Alkatiri no ministru governo anterior nian. Pasti riku liu tan!!! Keta du'un fali ba Governo agora tb governo ne'e foin kaer ukun tinan 2. Hau fiar katak Mari Alkatiri riku liu Basilio Texeira!!
Gagita
Kapas.......
Ema barak mak hakarak hatama kareta foun ho kualidade diak hanesan bmw, ferari, ford etc. so ke estrada mak ladiak hodi nune ema lakohi.
espera q estrada ba oin bele hadia diak ona, tamba kareta foun hanesan cristiano ronaldo nian ne la serbi halai iha aspal nebe kuak tun sae, i dalan ba Bagia mos bele hadia diak ona tamaba kareta nain ema neba nian.. heheheee...
Riku ba mas keta koropsi iee...., tamba bua 1 koropsi ne ladiak no halo estraga ema barak. satan nasaun seluk hatete a'at ita iha forum ne'e http://www.topixdotcom/forum/world/east-timor/THQO0ODBE2V8G5EBG/p2
(link hakerek "dot" hapus tiha tau titik deit, depois hakerek kompltu --> search iha google)
Bombastick99'
Familia Carrascalão continua sira nia dominio iha Timor-Leste ho pozisaun iha fatin chaves:
1. II Vice PM - Mario Carrascalao
2. Vice Ministro das Infrastrutura: Jose Manuel Carrascalao
3. Chefe de Gabinete do PR - Natalia Carrascalao
4. Gabinete do PR - Cris Carrascalao
6. Chefe de Gabinete do Secretariado de Defesa - Angela Carrascalao
7. Press Officer do Ministro dos Negocios Estrangeiros e Cooperacao - Gabriela Carrascalao
8. Presidente do Comite Olimpico - Joao Carrascalao
Maibe familia Carrascalao laiha apoio popular husi populacao. Esemplo bele hare ba partidos UDT ho PSD. UDT liderado pelo Joao Carrascalao agora defunto tamba laiha apoio. PSD liderado pelo Mario Viegas Carrascalao mos laiha apoio husi populacao maibe hetan netic kadeira tamba colagacao ho ASDT.
Tamba sa mak familia Carrascalao continua domina iha Timor-Leste independente???
Pergunta:
Tansa mak PD iha representasaun eleitoral a'as liu PSD maibe iha representasaun kik liu iha governu AMP?
Partido Democratico (PD)
Kadeira = 7
Ministros iha AMP = 1
1. Mariano Sabino - Agricultura
Partido Social Democrata
Kadeira = 6
Ministros iha AMP = 5
1. Mario Carrascalao - II Vice PM
2. Zacarias da Costa - Negocios Estrangeiros
3. Lucia Lobato - Justiça
4. Joao Goncalves - Economia e Dezenvolvimento
5. Agio Pereira - Sec. de Estado do Conselho de Ministros
se iha bukti langsung ba tribunal deit..,
koalia iha ne la desenvolve imi nia moris.
bere-kama
senhor BT uluk UN mak tes e hili laos governo
Hau'u hakarak fo komentario husi Sr. Maubere Foho. Ita bo'ot hatene saida maka Maubere ne'e ga seidauk? se seidauk hau'u bele depois splika detailha ba ita bo'ot. Ita bo'ot hakarak sistema free Market, sa'e kareta luxu tamba ita bo'ot iha osan la'os nauk, mos aseita ema kiak, kiak tesik ba lao'os o nia urusan. Totalmente ita bo'ot kontra ona naran ne'ebe ita reprezenta hanesan Maubere Foho. Prinsipiu fundamenta Maubere Foho iha ukun an Rasik maka ne'e:
1. Balanco ba moris ekonomia Tamba iha direito hanesan iha RDTL. Mina tasi laran lao'os grupu elit, exlisivu sira nian, hanesan Familia Xanana, Crascalao, no sel-seluk tan.
2. Maubere Foho tengki hamrik kaer ukun rai ida ne'e
3. Maubere foho tenki hetan oprtunidade hanesan iha areas edukasaun, Saudi, Socio-Ekonomiko, politik no sel-seluk tan.
Maibe sangat di sayangkan Ita bo'ot Maubere Foho mas suporta fali sistema ne'be maka Governu agora aplika dadaun ne'ebe fo vantagen dei't ba sira a'an, marginaliza fali Maubere foho nia vida.
Kuitado
Lero Uatumissa
Ba Sr. Maubere Foho ne'ebe kualia mos direito ne'e dala ruma nia kompriende direito commun deit mas direito in termus ekonomia iha Nasaun RDTL basea ba Maubere nia prinsipo no ideologica ita bo'ot iha pisisaun ne'ebe la dun saudavel karik. Tamba Maubere foho nia prinsipo maka ne'e: tenki iha direuto ne'ebe hanesan in termus ekonomiko signifika la bele iha tan ita nia gerasaun foun mai sai tan atan no aileba maibe ema balun maka goja Timor nia rikusoin ne'e.
Dala 1 tan Irmaun Maubere foho ida ne'e maka direitus demokratiko basea ba prisipio fundamento Ami Maubere foho nian. se hakarak tan fo opinaun hanesan ne'e la bele lori ami Maubere foho nia naran.
Lero Uatumissa
koreto, Lero Uatumissa.
--------------
Naran Maubere pertense ba patrimoniu Fretilin nian, maske ladauk hakerek iha konstitusaun maibe rekunese komun fo provas tiha ona.
Husu tok ba Maria Paixao, nia rasik mos lakohi temi lia fuan MAUBERE tamba lia fuan ne'e signifika buat barakk, se hakarak koalia no debate buat balun nebe kontra prinsipiu, dutrina no ideologia Fretilin nia, diak liu lalika lori naran sira nebe identiku ho Fretilin.
Abraco ba imi hotu
'
'
'
'
Bombastick99'
kalo mobil itumah di surabaya banyak, ga cuman 1 2.
Post a Comment