Husi : LERO UATUMISSA
Hela fatin : Dili
Hakerek nain hanesan ema Timor Oan iha sentimento moral no politiko mesmo hakerek nain laos politiko nain ida maibe iha sentimento hakarak fo kontribuisaun liu husi ekpresaun demokratiko hakerek, atu ekspresa politiko faktual rai laran ne'ebe durante tinan hirak ona maibe seidauk iha naroman atu hakotu krisi ida ne'e. Iha perguntas no interpretasaun lubuk hirak maka mosu iha povu nia le'et no kria preukupasaun bo'ot atu hatene lolos Kausa krisi 2006 ne'e maka hanesan tuir mai ne'e:
1. Inkapasidade lideransa Fretelin ne'ebe kaer ukun
2. Presidente da Republika laiha puder governasaun
3. Kayrala Xanana hakarak sistema governo presidensial
4. Interese Rai Liur Konaba Tasi – Timor
5. Interese terseiro nasaun ( Negara ketiga) liu husi (CIA) "Kirsty Sword Gusmao" ne'ebe hanesan spionase (mata-mata) Australiana.
6. Interese Pesoal entre Xanana Gusmao no Jose Ramos Horta ho Interese Australia Versus Mari Alkatiri no Lu-Olo hanesan Diregente Partido Fretilin.
7. Ambisaun Xanana hakarak kaer puder hotu-hotu
Maibe hakerek nain hakarak konsidera interpretasaun no perguntas hirak ne'e hanesan rumoris deit no hakarak fo analisa faktual konaba tamba sa maka krisi ne'e mosu no lakohi fo analisa komprehensivo konaba asuntus hirak ne'e maibe hakarak fo ninia analisa ne'ebe basea ba politika faktual iha rai laran maka hanesan tuir mai ne'e:
Tamba sa maka Politika Loro Monu Lorosae mosu?
Intelektuais lubuk hira maka fo ninia interpretasaun ba kontekstu ida ne'e husi aspektus oi-oin deit maibe la basea ba kontekstu faktual tamba sa maka isu ida ne'e fo amiasa bo'ot ba unidade nasional no atu hakotu relasaun familia ne'ebe iha duni tinan atus ba atus nia laran husi Loro Monu no Loro Sa'e . Faktus hatudu katak relasaun fetosan umane husi loromonu no lorosae forti duni kompara ho maneiras politika ne'ebe ukun nain sira aproveita atu hetan poder bainhira Politika Loromonu no Lorosa'e mosu atu straga relasaun ida ne'e.
Tuir informasaun informal ne'ebe hakerek nain hetan husi fontes ne'ebe iha katak Loro Monu no Loro Sa'e ne'e liu fuan ne'ebe dala barak usa duni husi komandante balun iha F-FDTL iha loron bain-bain alias "Lian fuan Informal" ne'ebe laiha intensaun politika atu deskredita Loro-Monu ou Loro Sa'e husi partisipasaun ba libertasaun rai doben ida ne'e. Maibe bainhira mosu hanoin ida husi Membrus F-FDTL balun husi parte Loro Monu atu expresa sira nian opinaun kona ba oinsa atu hadia vida Militer sira nian ba Governo ne'ebe Lidera husi Dr. Mari Alkatiri politika nain sira no Presidente da Republica aproveita kedas momentum ida ne'e buka isu politika saida maka nesesita duni atu provoka situasaun politika no Unidade nasional. Ita labele halai husi faktus katak bain hira inkontru entre petisionario no Presidente Republica iha Palacio da Cinsas iha tempo ne'eba Xanana Gusmao husu ba Petionarios sira konaba asuntus saida maka atu apresente ba Presidente da Republica no husu ba Gestao Salsinha, membru F-FDTL nain hira maka apoio ideas ida ne'e, maibe iha tempo ne'eba numerus membru F-FDTL la nato'on tuir visaun Prseidente da Republica no husu ba Gestao Salsinha para organiza liu tan depois maka bele mai hasoru Presidente da Republica, signifika katak "Presidente fo Apoio maka'as" ba assuntus ne'ebe maka Gestao Salsinha levanta hanesan isu Loro Monu no Loro Sa'e, no presidente mos fo apoio atu hakerek petisi ba embaisadas sira iha Dili laran no institusaun sel-seluk.
Depois ida ne'e Geastao Salsinha organiza membru F-FDTL iha numerus barak tan ho hanoin atu mos organiza membrus sira ne'ebe husi parte Leste maibe Gestao Salsinha laiha assuntus ne'ebe bele haforsa ninia rasaun atu fo konfiansa ba membrus seluk ne'ebe mai husi Parte Leste atu mai halo manifestasaun. Gestao Salsinha mos komesa buka hanoin atu fo konfiansa maka'as tan ba membrus sira husi parte Weste maka asuntus ne'ebe bele uja hanesan liafuan Loro Sa'e no Loro Monu ne'ebe konsidera bele produtivo halo provokasaun situasaun politika rai laran. Sa tan liafuan hanesan ne'e dala ruma Komandante balun iha F-FDTL uja hanesan lian fuan Informal, Pure-izemplo Imi Loro Monu la halo funu no sel-seluk tan ne'ebe nunka ekpresa formal iha publika hodi Komandante Forca F-FDTL nia naran no la signifika diskriminasaun tamba laiha lei organik F-FDTL ne'ebe temi mos Loro Monu no Loro Sa'e, semaka lahalo funu no semaka halo funu.
Liafuan ida ne'e sai politisado atu hamonu partidu ne'ebe kaer ukun tamba liufuan ida ne'e konsidera bele halo situasaun rai laran nakfera. Presedidente Republika hatene katak laiha liafuan "Loro-Monu lahalo funu no Loro Sa'e deit maka halo funu" hakerek iha konstitusaun RDTL, maibe Presidente da Republika iha tempo ne'eba Xanana Gusmao hatene katak ida ne'e bele uja atu lori nia ba hetan puder mesmo tengki ran nakfakar no povu terus tan laiha buat ida. Ita nia maun bo'ot Xanana ho matanben suli molok atu halo diskursu ou (Pidato Kenegeraan) ne'ebe atu klarifika katak husi Ponte Lalea to'o Oequsse ne'e Loro Monu mesak lahalo funu no Milisia nia oan deit! mesmo nia hatene katak Lorosa'e mos iha Milisia nia oan no Loromonu mos Lideransa Fretelin barak sakrifika nia moris ba Libertasaun Rai doben ida ne'e, no invasaun Indonesia tama uluk husi Oequsse, Maliana no Suai maka depois tama iha Dili e parte Leste Tama ikus liu.
Konstitusaun RDTL fo garantia ba Presidente da Repulica atu kaer nafatin stabilidade, no Unidade nasional, asuntus hirak ne'e tengki aplika liu husi diskursu nasional ou (Pidato Kenegaraan) siknifika katak bainhira Presidente atu halo Pidato Kenegaraan tengki ho konsepto ne'ebe atu asegura stabilidade no unidade nasional laos atu hamosu ras,suku no religiaun.
Se Los maka Responsabilisa ba Krisi ida ne'e?
Politiko nain no matenek barak maka fo ninia analisa katak Krisi ida ne'e mosu tamba inkapasidade partido Fretelin no lideransa governo ne'ebe lidera husi Fretelin, hases tiha Presidente da Repulika iha tempo ne'eba (Xanana Gusmao) atu toma mos responsabilidade ba Krisi ida ne'e. Hakerek nain sai konfusaun bo'ot tamba Presidente da Republika hanesan orgaun soberano ne'ebe iha mandato atu asegura stabilidade nasional no soberano teritorio hasai Politika Loro Monu no Loro Sae ne'ebe ninia impacto fo sofremento hanesan oho malu entre Loro Sa'e no Loro Monu, sunu uma no sai dislokadus iha fatin hotu-hotu maibe Xanana Gusmao sai fali salva gurda bo'ot. Hakerek nain mos komesa konfusaun liu tan bain hira ita nia maun bo'ot ida ne'e ho ambisaun bo'ot hari Partido CNRT no iha ambisaun hakarak manan absulata iha Elisaun Parlementar para ukun rai ne'e tamba durante sai Presedente da Republika laiha puder. Ikus mai ita nia maun bo'ot deklara ona ninia deskulpa ba maluk Timor – oan Sira husi Parte distrito tolu konaba ninia deklarasaun Loro-Monu no Loro-Sae, nomos konhese katak ne'e ninia ero bo'ot ida maibe nunka iha hakarak atu ba hatan iha tribunal konaba asuntu ida ne'e?
Xanana halo Introspeksaun Positivo deit ba nia an?
Ema ida labele nega katak Xanana maka Lidera duni Luta ne'e husi 1982 to iha 1999 maibe ita mos labele haluha katak luta ne'e laos komesa husi 1982 maibe komesa husi 1974 husi Loro Monu no Loro Sae partisipa luta ne'e husi tinan ne'eba duni, atus ba atus maka fo ninia sakrificio mesmo to'o mate. Ita mos labele nega katak lideransa Fretelin sira balun tengki haruka ba rai liur atu halo Diplomasia politika, hanesan Jose Ramos Horta, Mari Alkatiri, Roque Rodriques inclui Rogerio Lobato sira uluk laos tauk maka halai maibe iha "Orientasaun husi Presidente Francisco Xavier do Amaral no Nicolau Lobato" Ita la hare katak sira ne'e "halo luta iha rai liur ou lae" mas ita labele nega sira ne'e duni maka hahu oinsa hari Timor Leste indenpendente. Ita nia Luta, lori tinan barak nia laran ne'e duni difisil tebes atu identifika semaka halo luta barak liu no semaka halo oituan deit mas tengki reconhese katak Timor nia independencia liu husi front tolu: Gerilia, Clasdestina no Diplomasia, karik ita aumenta tan, liu husi Integrasaun ne'ebe"Mario Crascalao"maka lidera. Lideransa sira ne'e halo introspeksaun idak-idak balun kala senti durante tinan 24 nia laran hau'u halo buat balun sala no buat balun lao diak ne'ebe tempo to'o ona puder ita tengki entrega ba gerasaun foun ou gerasaun tuan maibe ita nia maun bo'ot Xanana Gusmao nunka halo introspeksaun katak nia halo buat ruma la diak husi tinan 1982 to'o 1999. Philosofia ida ne'e maka sai ninia biblia hodi nune sai Presidente Republika tun Fali mai sai Presidente Partido maka sae fali ba Primeiro Ministro. Ema barak dehan Xanana ne'e hanesan lulik ida ba Forcas Armadas (Falintil) ita nia maun bo'ot Matan Ruak mos deklara duni. Maibe iha tempo ne'eba iha situasaun ida isolado husi matenek nain sira ne'ebe iha experiences oi-oin, dala ruma ita nia maun bo'ot Xanana maka matenek liu iha ailaran (Iha tempo ne'ba) tamba ida ne'e los duni Falintil sira bele fiar nia hanesan lulik la signifika katak nia maka tengki ukun governo Timor-Leste to'o mate iha tempo ukun a'an. Maibe hakerek nain hakarak foti ida ne'e nudar matenek ida husi soldado Falintil ne'ebe hakarak kria simbolu ida para Falentil sira iha komando ida atu lori luta ne'e ba oin la signifika katak Xanana ne'e lulik duni ne'ebe ita tengki harohan nia tinan ba tinan, no labele iha ideas ida deferente ho nia, labele kritika nia mesmo nia hakarak lori povu ne'e ba rai kuak. Uluk iha ailaran Xanana Lidera gerilia, gerilerus sira iha prinsipio ida Timor hetan ukun a'an, laiha programa politiko , justica no oinsa economia Timor atu diak no oin sa Mina Tasi Timor bele explora ba nesesidade povu Timor duni.
Xanana sei terus depois la kaer puder
Ohin loron konfiansa povu komesa mihis ona ba Xanana tamba laos nia libertador ba Timor ukun an maibe funu nain iha tinan 24 nia laran sai traidor ba povu iha minutu hirak nia laran, no hakarak puder liu husi kriasaun sofremento ba povu. Hakerek nain sei hanoin liafuan ne'ebe dala barak nia temi hanesan " heroismo bele sai traidor no traidor bele sai heroismo" ema lubuk hira maka uluk hakarak Indonesia nomos Portugal atu ukun Timor maibe ohin loron sira fo sira nia sakrificio tomak ba desenvolvimento nasaun ida ne'e no lahalo Povu terus maibe hanoin atu hadia sira nian decisaun politika signifika sira bele sai heroismo ba desenvolvimento ba nasaun. Xanana nia puder loron ida sei hotu, nia sei lakaer PM to'o mate, tempo ida nia sei ba tribunal hodi hatan nia hahalok sira, dala ruma nia sei terus tamba decisaun tribunal sei condena nia.Tinan 1.5 nia laran ema hirak maka mate, uma hirak maka hetan sunu no stragus tamba nia, ema hira maka fahe malu tamba lian fuan Loro Monu no Loro Sa'e.
Obrigado
Lero Uatumissa
5 comments:
LERO
Iha MAMBAI, LERO = BULAK. Ita boot BULAK duni, halo analiza hanesan ema BULAK tanba konteudu hakerek ne'e hanesan ema BULAK los.
Haluhan alkunya naran tau sala tan LERO (BULAK). Memang ema bulak ne'e ulun la-los, halo sasan ulun-tun ain-sae, sai too HALUHAN TIHA NIA AAN RASIK, tanba hanoin nia laos ema-BULAK.
EHEHEHEHE 3x.
Entaun Xanana ne'e perigo, halo ema sira ne';e sai BULAK hotu hanesan sira hakerek iha leten ne'e, lui-liu joven Frustrado hosi FRETILIN.
Favor fo to'ok ita bo'ot nia perspektiva politika, ekonomia no socio-culturais labele kualia arbiru hanesan ema tau'uk ten!
Se karik ita bo'ot ne'e iha hanoin kontribui rai ida ne'e!
Lero Uatumissa
Maun Lero hau laos atu kontra teoria ne’e maibe halo kesimpulan husi teoria ne’e maibe hau sempre tauk tamba ema balu dehan ita kuandu fo tanggapan ne’e ita menjadi oposisi . ne’e mak hau kesimpulan oituan deit.
Povu mak loke matan ba, hare ba se lae ita mak terus nafatin, bot sira han sate hemu serveja hare ita tuku malu iha ring ka oho malu hanesan Gladiator.
ita Sai duni Gladiator ba oho malu. sira uza lia fuan nudar taruhan politik. Gladiator hanesan fatin oho malu entre ema ho ema ka ema ho animal nebe siak. Gladiator ne’e liurai sira mak hari.
Agora idea gladiator bele hare ba Timor Leste. Gladiator hanesan uma oho malu. Kuandu hari uma gladiator iha idea, ema nebe implementa dor ka halo, sira be apoiu, no sira nebe sei sai kelinci percobaan ba gladiator.
Krizi 2006 hanesan povo mak sai kelinci percobaan ba oho malu iha gladiator ne’e. idea hari Gladiator ne’e hanesan Maun Lero nia resposta/teoria karik .
implementa dor mak sira be hakarak ukun ( politik adalah cara merebut dan mempertahankan kekuasaan, iha konteks krizi 2006 kecendrungan dan keuntugan lebih banyak untuk merebut kekuasaan )
Padre sira balu bele apoiu iha hasil husi krizi ( iha deferensia ho apoiu halo krime ).
Timor agora iha ona Gladiator no nia rezultado mak:
-laos chega ba oho malu maibe continua oho malu
- Povu kontinua sai marginal iha klase ekonomi
Tamba samak povu sai kelinci percobaan iha 2006 iha Dili ?
Ita povu dikotak secara regional bazeia ba analiza teoria Lerro no dikotak secara politik iha partidu politik oi-oin. Dan keberlanjutan yang dikotakan dalam banyak partai dengan basis pendukung ba demokrasi la dun forte ( ekonomi la estabil,kuinesementu bele dihasut , seluk-seluk tan) sehingga dapat menimbulkan Gladiator sei iha nafatin.
Gladioator ne’e bele sobu se povu hamutuk hanoin ba interese nasional Timor nian atu la bele sai Tan Kelinci Percobaan.
Husi : Marlita
Artiqu kapaz parabens!. LERO = BULAK ba komentariu 1!
nice article..for the crisis 2006 hmm... i think u already describe it so far but nevertheless its already too late to realise..
I admit that timorense still gonna repeat that kind of the history again because there is still hatred and stubborn.
Post a Comment