Companhia Três Amigos nebe "manán tender" atu sosa fos folin $4 jutas depois sai $14 ne se mak kaer?
1. Germano da Silva
Ema barak dehan nia mak secretario geral partidu CNRT maibe ne lalos. Germano militante deit. Maibe Germano ne belun bot Xanana nian, Xanana nia protége. Uluk Xanana sei presidente Germano da Silva "halo lakon" osan US$27.000 hosi gabinete Presidente nian. Depois durante komisiu partidu CNRT nian, Xanana rekonyese Germano nia sala ne. Xanana dehan osan lakon ne agora nia tau fali ona. Xanana ate buka meius para protege ninia protegido, Germano da Silva. Ne prova Xanana nia ligasaun ida makas ho Germano. Ligasaun ne mak to ikus buka tau matan ba malu molok iha governu ona: Xanana fo proyek ba Germano.
Xanana nia hahalok hodi taka falta osan nebe Germano da Silva halo lakon ne mos komik. Xanana emves buka rezolve problema iha hun, maibe buka taka falta fali. Problema nia hun mak hanusa mak Germano da Silva halo lakon osan $27.000 ne, sansaun saida mak Germano hetan tanba ninia irresponsabilidade, ou pior, ninia atrevimento atu nauk osan $27.000 ne. Maibe Xanana subar tiha fakto katak Germano halakon/nauk osan ne, nia dehan depois mak nia selu. Xanana mos osan barak pa!!! Hasai $27.000 hodi halimar deit atu taka falta ninia belun nia inkapasidade, inkompetensia, crime. Se Xanana taka falta ba criminoso ida, entaun Xanana mos komete crime, ne duni criminoso.
Maibe ohin loron ita hatene katak Xanana ate recompensa tan Germano apesar de ninia incompetensia ka crime nebe nia halo iha gabinete presidencia.
Ida ne tenke halo ita hotu kestiona Xanana nia integridade: povu ka bolsu?
2. Kathleen Gonçalves
Kathleen nia katuas oan mak João Gonçalves, Ministro de Economia e Dezenvolvimento iha governu AMP nebe Xanana lidera. Nota e hau sublinya "economia e dezenvolvimento", laos kultura ka desporto ka ministeriu ruma nebe la ligadu ho kontratu importasaun/exportasaun.
3. Frans Haliwono, nain ba kompanhia BTK. Uma nebe CNRT loke sede ba, Frans Haliwono ho Germano mak oferese sai CNRT nia kantor. Liu tiha AMP kaer governu, BTK hetan proyek oioin deit. Proyek ida liu hosi single source mak hadia estrada hosi Santana ba Presidente JRH nia uma iha Metiaut. Proyek ne kusta $3 jutas. Ikus mai mak Frans Haliwono mos manan kontratu $14 jutas hamutuk ho Germano ho Kathleen (Três Amigos).
Tuir buat nebe Antonio Ramos fo sai iha ninia blog, Xanana halo enkontru dala rua ho empresario sira. Iha 29/01/2008 enkontru halo ho:
- Julio Alfaro, People Food
- Lay Siu Hing, Star King
- Gerry Koul, Nabilan Food
- Germano da Silva, Oriental Food ho Três Amigos
- Julio Lo, Juxibel
- Frederico da S. Sam, Timorense
- James Jong, Timor Food
Iha enkontru ba dala rua halo iha 1/02/2008, Xanana konvida:
- Julio Alfaro, Kathleen Gonçalves, People Food
- Sr. Amir, Kuda Ulun
- James Jong, Timor Food
- Sr. Marsidi, Victoria Lda.
- Sr. Rully, Nabilan Food
- Frans Holiwono, Holiwono (BTK)
- Sr. Charles, Lay Shop
- Germano da Silva, Oriental Food and Três Amigos
- Julio Lo, Juxibel
- Lay Siu Hing, Star King
- Frederico da S. Sam
Iha loron 3 nia laran Xanana halibur empresa 11 (sanulu resin ida): People Food, Star King, Nabilan Food, Oriental Food/Três Amigos, Juxibel, Timorense, Timor Food, Kuda Ulun, Victoria Lda., BTK, Lay Shop. Se ita konta BTK ho Oriental Food/Três Amigos hanesan kompanhia ida deit, entau numeru ema nebe atu konkore ba tender sai 10 deit.
Talves Antonio Ramos hatene liu kona ba atividade komersial iha Timor-Leste, maibe Timor iha empresa 10 deit ka? Xanana la konsege explika bazeia ba kriteria saida mak nia konvida deit empresa nain 10 ne. Se ita koalia kona ba empresa ho experincia, ita bele dehan katak iha Timor sei iha empresario ho empresa sira ho experiensia no mos kapasidade as liu empresario sira nebe Xanana konvida. Depois, se kontratu ne kusta $4 jutas, ida ne obriga governu atu loke kontratu ne ba mundu tomak. Se kontratu kik ida atu sosa deit motor ba uso governo nian mos halo liu hosi international bidding, sa tan ida kusta $4 jutas? Ne katak sa? Katak lakohi transparensia. So nune mak Xanana bele konvida deit ninia maluk sira atu mai halo reuniaun oan ida, depois fahe kontratu ne ba malu. Afinal kontratu ne Xanana hatene tiha ona atu fo ba se. Nia somente halo reuniaun ne para taka falta deit.
Depois, kuandu Germano mai dehan fos folin sae dala rua, hodi sisi tan $10 jutas, Xanana foti kontratu asina deit, la husu nein A nein B. Ida ne mak transparensia? Karik Timor ema hotu atu mate hamlaha ona tamba fos laiha? Ka tamba hakarak despacha lalais $14 jutas ba Xanana nia belun diak Sr. Germano da Silva?
Foin daudauk iha kontratu sosa ro funu ne, nebe atu sosa hosi China ho kusta $28 jutas, Xanana dehan Timor sei kansela tiha. Razaun tanba China hasae bebeik nia folin. Tansa mak Xanana la toma atitude ida hanesan em relasaun ho kontratu sosa-fos? Afinal fos ne nia folin laos dobru, maibe triplika, katak sae dala tolu!!! Hosi $4 jutas sae ba $14 jutas. Maibe ikus mai Xanana ba tanis fali dehan, oh.... ro funu ne emerjensia bot tamba ema atu nauk hotu ona ita nia ikan. Agora Xanana atu sosa fali ona ro funu ne nem que China hasae bebeik presu!!! Se ida ne laos incompetencia, entaun ida ne para atu fo "kick backs" ba ema ruma. Balu-balu atu manan matak hosi contratu ne.
Buat hotu-hotu uza mak situasaun emergencia para taka falta. Sosa fos mos emergencia, fo kontratu ba ninia maluk rasik. Sosa ro mos emergencia. Hadia prizaun mos emergencia hodi fo fali kontratu ba Ministra Lobato nia lain rasik. Kaer ema mos emergencia tamba Xanana nia incompetencia ka involvimentu halo ema kuaze oho Presidente Ramos-Horta. Timor agora moris iha situasaun emergencia maibe iha kotuk ema sira hanesan Germano da Silva hatama osan juta ba juta iha bolsu laran.
Antonio Ramos tenta bebeik taka Xanana nia hahalok korrupto sira ne ho komparasaun entre fahe kilat ho fahe fos. Pelo menos Antonio Ramos rekonhese katak fahe fos ne hetok sala, maibe ladun sala bot kompara ho fahe kilat. Ita basa liman ba Antonio Ramos (ho Victor da Costa). Entaun diak. Husik Xanana kontinua nafatin ho hahalok korrupto sira ne tamba halo Germano da Silva ho Xanana nia kroni sira seluk sai riku ho povu nia kusta ladun at kompara ho fahe kilat. Povu kik sai kiak ba bebeik, Xanana ho ninia kroni sira mak sai riku ba bebeik lori osan povu nian. Lakleur petrodolar mos komesa tama tan...
Afinal ida ne mak Antonio Ramos hakarak.

No comments:
Post a Comment