Bainudan iha Timor-Leste
Alfredo Reinado akuzadu ho artigu Kódigu Penál Indonázia-nian ne'ebé uluk kondena mós José Alexandre Gusmão "Xanana" iha Cipinang.
Hosi Pedro Rosa Mendes
1. Timor-Leste hanesan ho ninia meteorolojia rasik. Temperatura aas ho loron ne'ebé ita la konsege dada iis.
Ohin, 3 Dezembru, julgamentu ba Alfredo Reinado komesa. Krime ida ne'ebé Alfredo tenke hatán, krime grave liu hotu-hotu, maka rebeliaun. Krime seluk maka kaer material funu (kilat) ilegál. Nia mós akuzadu ba krime homisídiu (oho-ema).
Alfredo Reinado sei hetan julgamentu tuir lei hosi nasaun ida no rejime ida – Indonézia Suharto nian – ne'ebé valoriza (no proteje) liu Estadu duké ema-nia vida. La'ós de'it orden jurídika antes 1999 nian maka sobrevive independénsia Timor-oan nian. Iha Timor-Leste ohin "vigora" nafatin orden morál ida ulun-tun, ain-sa'e, típiku tuir kontestu rezisténsia nian, ne'ebé disidénsia (la tuir orden) maka hanesan fali aktu patriótiku no obediénsia maka, afinál, hanesan fali forma kobardia (ta'uk-teen) ida.
"Xanana" hatene tanba ida ne'e maka reziliénsia Timor-oan nian.
Distopia morál ida ne'e reprezenta buat ida de'it: sabotajen ida hasoru sidadania no, portantu, desprezu (hakribi) ba buat ne'ebé públiku.
Jerasaun "Xanana" nian insiste hatudu dalan ba jerasaun Renado-nian. Jerasaun Reinado-nian la'ós rejeita de'it tuir dalan ida ne'e; sira nein hakarak hatais sapatu hosi jerasaun "Xanana" nian. Sapatu sira ne'e luan liu ba sira.
Jerasaun luta-nian ho jerasaun integrada ohin loron fahe valór forte ida de'it entre sira: sasidik (dezafiu), insolénsia (falta de respeitu), nervozu-aat, em suma, rebeldia (hanoin kontra buat hotuhotu). Iha detalle ida maka perigozu: rebeldia ida foun ne'e hein hela kauza ida. Reinado rekoñese buat ida ne'e.
2. Iha ditadura, rebeldia hahoris asua'in (herói) foun. Iha demokrasia hahoris ema-halai-hosi-lei. Ohin ida-idak haksesuk hasoru malu ba lejitimidade ida de'it.
Ho parada militár iha semana kotuk, Alfredo Reinado halo ninia primeiru xeke (skak) ba liurai: nia preenxe, iha Ermera, ho petisionáriu atus hirak resin hosi Forsas Armadas, vaga (fatin-mamuk) ne'ebé própriu Alexandre Gusmão kria, iha semana ida antes, iha Aileu.
Primeiru-mininstru (de facto) hakarak konvoka petisionáriu na'in 592 ne'e iha reuniaun ida. Na'in 20 de'it maka mosu.
Hanesan mós akontese iha eskola-laran, vaga ne'e nakloke tan. Primeiru iha retórika. Iha semana ne'e, Reinado ho Gastão Salsinha hakerek ba sekretáriu-jerál ONU-nian hodi husu atu halo netik mediasaun ida ba "akantonamentu" hodi hetan solusaun ba "konflitu militár Timor-oan nian."
"Zona" ida ne'e, maski mosu iha ulun-fatuk laran de'it, sai boot tan – iha reseiu (ta'uk) laran.
Dili, entretantu, hanesan favela (fatin ho uma barak no sa'e malu de'it) ida fahe tun-sa'e ba kampu 53 ho ema IDP rihun 30, ne'ebé situasaun humanitária aat tan ba beibeik to'o pontu atu sai preokupasaun boot ba seguransa.
Ko'alia subasubar hosi kotuk – iha ajénsia internasionál sira, iha Governu, iha populasaun laran, até iha Igreja –, ema komesa baruk ona, no iha ressentimentu (bainhira ema hatudu katak sira sente ofendidu) ida inkrível (luar biasa) hasoru grupu dezlokadu balu. No mós ho ema sira ne'ebé fa'an tun-sa'e momoos de'it ba buat ne'ebé maka ema-seluk oferese ba sira. Ou ema sira ne'ebé tama iha kampu laran para fó-aluga sira nia uma ba ema estranjeiru sira. Ne'e maka ressentimentu ida ho intoleránsia no desgrasa.
Kampu dezlokadu oioin maka boot tan de'it, iha Dili, iha "zona" sira seluk, mosu tan leet-oan sira, ne'ebé laiha ema ida bele governa. Magnetizmu hosi kampu sira ne'e hasoru kamada juventude laiha servisu, iha sidade ida ne'ebé fahe malu ba bairru artes marsiais oioin, kompleta bomba-relójiu (bom waktu) ida ne'e.
Iha buat sira ne'e tomak, sistema ne'e hatudu inkapasidade mortál iha ninia resposta. Sinál preokupante liu mai hosi Prezidénsia da Repúblika, ne'ebé, ba "negosiasaun" ho Reinado nia di'ak, hatete-aat fali juíz portugés ida (juíz ne'e insiste tenke tuir dalan lei nian) liu hosi komunikadu ida violentu no zenófobu (ema ne'ebé ta'uk ema ka sasán hosi li'ur).
Ba Nasoins Unidas, ikus liu, lalika hein milagre. Delegasaun hosi Konsellu de Seguransa ne'ebé vizita Dili hatudu sira-nia ignoránsia ida, ne'ebé irrita (xateia) até xefe misaun internasionál ne'e nian iha Dili.
3. Iha primeira keixa iha Forsas Armadas nia laran, iha Janeiru 2006, ema ne'ebé assina petisaun ne'e iha 159 de'it. Loron hirak tuir mai, durante manifestasaun uluk liu, sira iha ona 418. Lalais de'it sa'e ba 592. Alexandre Gusmão uluk hatete katak "Alfredo, Alfredo. Petisionáriu sira, petisionáriu sira". Liafuan ne'e sei loos hela. Maibé iha ai-laran, ohin hanesan mós hori uluk, ema sempre hamoris solidaridade foun.
No comments:
Post a Comment