29 Nov 2007

Presidente Ramos-Horta bosok povu dala ida tan! (Parte II)

Komentáriu ida hosi forum RENETIL (orijinál iha portugés):

Tuir Konstituisaun RD
TL (Artigu 85 to’o 89), Presidente da República laiha kompeténsia kona-ba Justisa. Justisa ne’e kompeténsia eskluzivu podér judisiáriu (tribunál) nian. Nune’e, orden ne’ebé Sr. Presidente hasai hodi husu ba ISF atu lalika tuir orden tribunál, ida ne’e abuzu de podér no interferénsia iha área ne’ebé kompeténsia órgaun soberania seluk nian.

Komunikadu ne’ebé Sr. Presidente hasai ne’e asesór estranjeiru ida maka hakerek no simu saláriu hasai hosi ema Timor-oan nia bolsu. Maibé ida ne’e la’ós “arrogante”, nein “koloniál”, keta tanba kumpre taka-matan orden hosi ninia patraun (Sr. Presidente Horta) karik? Portantu, ita iha ema-estranjeiru di’ak no ema-estranjeiru aat, tuir grau de servilismo (se sira serví duni patraun nia orden ka lae) ne’ebé sira hatudu ba ema ne’ebé sente katak nia iha podér absolutu (podér totál hanesan Pak Harto).

Juíz Ivo Rosa la’ós “arrogante” nem “colonial” kuandu nia kondena Sr. Rogério Lobato. Maibé Sr. Presidente Horta fó tan elojiu ba nia hodi dehan juíz portugés ne’e fó lisaun ida ba demokrasia. Maibé derrepente juíz ne’e sai “arrogante” no “colonial” bainhira nia kumpre ninia devér tuir Konstituisaun RDTL. Pak Horta dehan nia hatudu ninia “falta konsiderasaun ho respeitu (ba Sr. Pak Horta)”, ou katak la halo tuir saida maka Pak Horta hakarak.

Se Sr. Alkatiri foti ninia inspirasaun hosi Mosambique tinan 1975 nian, Pak Presiden Horta parese gosta liu Zimbabwe tinan 2007 nian. Pak Horta kala foin foti fali teoria maoista nian hosi tinan 1960, katak direitus humanus, demokrasia ho Estado de Direito hanesan buat induljénsia (buat ne’e ema gosta halo loron-loron) burgeses (ema hosi klase sosiedade aas, hanesan ema riku sira) hosi rai primeiru mundu nian. Iha Timor-Leste, “realidade istórika, polítika ho sosiál komunidade nian” tenke la’o tuir prinsípiu seluk, ka tuir ema Bunak sira dehan: ha’u hakarak, ha’u bele no ha’u manda!

Konstituisaun RDTL

"Artigu 85

(Kompeténsia rasik)

Prezidente-Repúblika de’it mak sei hala’o knaar hirak ne’e:

a) Promulga diploma legislativu [...]

b) Hala’o kompeténsia kona-ba knaar Komandante Supremu Forsas Armadas nian;

c) Hala’o direitu veto kona-ba diploma lejislativu nian [...]

d) Foti no fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár [...]

e) Husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu konstitusionalidade norma sira-nian [...]

f) Hato’o ba referendu problema boot interese nasionál nian [...]

g) Deklara estadu serku nian ka estadu emerjénsia [...]

h) Deklara funu ka halo dame, tuir proposta Governu nian [...]

i) Rona tuir Governu, atu fó perdaun [...]

j) Konfere, tuir lei, títulu onorífiku, kondekorasaun [...]

Artigu 86

(Kompeténsia kona-ba órgaun sira seluk)

Prezidente-Repúblika nia knaar kona-ba órgaun seluk:

a) Prezide Konsellu Superiór Defeza no Seguransa;

b) Prezide Konsellu-Estadu;

c) Marka, tuir lei, loron eleisaun ba Prezidente-Repúblika no ba Parlamentu Nasionál;

d) Halo konvokasaun extraordinária Parlamentu Nasionál nian, wainhira iha razaun

boot kona-ba interese nasionál;

e) Fó-sai lia-tatoli ba Parlamentu Nasionál no ba nasaun;

f) Hakotu Parlamentu Nasionál, iha kazu krize boot institusionál nian [...]

g) Hatún Governu no exonera Primeiru-Ministru nian [...]

h) Foti, fó pose no hasai membru Governu nian [...]

i) Foti membru rua ba Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian;

j) Foti Prezidente Tribunál Supremu Justisa no fó pose ba Prezidente Tribunál Superiór Administrativu, Fiskál no Kontas nian.

k) Foti Prokuradór-Jerál Repúblika nian hodi hala’o knaar [...]

l) Foti no hasai Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika [...]

m) Tuir proposta Governu nian, Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Vise-Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada no Xefe Estadu Maior Forsa Armada nian [...]

n) Foti membru lima ba Konsellu-Estadu;

o) Foti membru ida ba Konsellu Superiór Majistratura Judisiál no mós Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian.

Artigu 87

(Kompeténsia kona-ba relasaun internasionál)

[...]

Artigu 88

(Promulgasaun no Vetu)

[...]

Artigu 89

(Asaun Prezidente Interinu nian)

[...]"

No comments: