20 Nov 2007

Ho “Biduk Fretilin” Alkatiri Hakat ba Oin Nafatin

Hosi STL...

Mari Bin Amude Alkatiri, nebee media lazim hakerek ho naran Mari Alkatiri bele dehan figura sentral ida iha Partido Fretilin.
Iha tempo pasadu, era 1974/75, Alkatiri hamutuk ho senor Jose Ramos Horta (oras nee Presidenti da Republika), Fransisco Xavier do Amaral (oras nee Presidenti Partido ASDT) no lider antigu nebee matebian oan, fundador Partido Fretilin. Nia parte fundamental ida husi historia Timor Leste.
Husi tempo pasadu too tempo ukun aan oras nee, senor Alkatiri ejista nafatin. Lakan nafatin. Hakilar nafatin ho bero (biduk) Fretilin. Nudar politikus, nia hatene saida mak nia koalia, objetivu saida mak nia hakarak baku no hetan. Dala ruma ninia statemen hamosu konflitu, hamosu kontrariu, hamosu tolok trata husi ema nebee la gosta, halo ema tilun mean, dala ruma mos hamenus konflitu, hamosu pujian. Loos, nia politika nain ida duni.
Iha mundu politika modernu, ita bele iha diferensia ideoloji politika, ita bele hakilar buat nebee la hanesan, buat nebee la tuir ita nia hakarak. Mas injustica, se ita dehan ema nebee ninia hanoin, ninia politika, lao lahanesan. Ita tenki uza espeilu nebee balance. Tenki hare proporsional. Hakarak ka lakohi, nee abut dinamika politika demokrasia nian.
Iha tempo resistensia, generasaun foun barak mak la hare senor Alkatiri nia oin. Mas kaer metin nia naran, nudar fundador Fretilin ida. Nia luta kontinua ba ukun an iha rai liur. Ita labele nega.
Pasca referendo, 1999, senor Alkatiri fila hikas mai Timor Leste (TL). Kaer nafatin biduk Fretilin hamutuk ho Lu-Olo no lideransa Fretilin sel-seluk. Nudar partido historiku, biduk Fretilin lori duni senor Alkatiri ba kadeira Premeiru Ministru (Maio 2002-Juinu 2006). Durante lori kargo nee, konflitu oioin mosu. Situasaun golpist makaas. Mas, situasaun konflitu hanesan nee bele dehan normal ba nasaun foun hanesan TL.
Nia hadomi duni nasaun no povu. Mentalidade nee ita hare husi atitude politiku nebee nia iha, wainhira tuun husi kargo PM. Nia simu konsekuensia hotu, nia suporta nafatin “Hali Demokrasia” too ohin loron.
Nia moris iha Dili, dia 26 Novembru 1949. Boot iha Dili hamutuk ho nia maun-alin nain sanolu. Nia entrega vida tomak, luta hasoru okupasaun Indonesia. Alkatiri dedika nia aan tomak ba nia nasaun no nia kompatriotas sira, fila fali ba buat nebee nia fiar katak justisa sei lao ba oin. Nia tau opinoens liders sira nian hamutuk ba komunidade internasional, tinan barak lobi makaas ba Nasoens Unidas no komunidade internais molok mundu hatene Timor-Leste. Uza nia matenek no eksperensia lei nebee nia iha, kontribui ba ideolojia politik Fretilin, hamutuk ho senor Horta kontinua aprezenta okupasaun ilegal Indonesia ba mundu internasional. Servisu hamutuk ho nia kamaradas sira iha rai laran no iha liur, Alkatiri hatudu momos nia devosaun hodi liberta rai TL.
Alkatiri remata nia eskola primaria no sekondaria iha Dili. Sai husi Dili iha 1970 hodi kontinua estudu universidade iha Angola no Mozambique. Nia graduado hanesan enjeneiro Geografo iha Eskola Jeografia Angola, depois graduado konaba Lei nian iha Universidade Eduardo Mondlane, Maputo, Mozambique (1992-1998). Depois hanorin iha universidade ida nee konaba Lei Internasional Publiku no Lei Konstitusional, no servisu nudar Konsultor Senior Legal nian iha Ofisiu Lei Privada iha Maputo, Mozambique (1992-1998).
Nia uluk konsultante kona ba Lei Internasional Publika no Lei Konstitusional ba Parlamentu Mozambique husi 1995 - 1998, no membru ba grupo nebee hakerek (draft) reforma lejislativa kona ba empresa privada iha Mozambique. Nia hahu estudu PhD konaba Lei Konsuetudinario nebee relasiona ho Lei Formal Pozitiva maibe nia kursu nee interrompe tamba fila hikas mai Timor, dia 13 Outubro 1999.
Molok sai ba Angola, Alkatiri aktivu iha luta ba independensia. Iha Janerio 1970 hari grupo klandestina ba sidadaun Timor-Leste ho naran ‘Movimento Libertasaun ba Timor-Leste’. So nia deit mak moris ba membru grupo ida nee. Liu tiha Revolusaun iha Portugal, 25 Abril 1974 nebee loke ambiente politika nebee livre no hamoris partidu politiku no organizasaun iha TL.
Dia 20 Maiu 1974, Alkatiri sai hanesan fundador ‘Assosiasaun Sosial Demokrata Timorense’ (ASDT). ASDT nia sai adjunto Sekretario Jeral. Dezenvolvimento politika desde 1974 mak determina hodi transforma ASDT (Assosiasaun Politika ida ) ba Fretilin (Frente Politika), dia 11 Setembru 1974. Nia sai membru fundador Fretilin, membru Komite Sentral no sai frente Adjunto Sekretario ba asuntus internasionais. Iha fulan Outubro 1975, Komite Sentral foti nia sai hanesan Komisariu Politika Nasional.
Aktividades forsa militar Indonesia nian iha tinan 1975 hodi determina dezevolvimentu politika barak iha TL, inklui mos hari Forsas Armadas da Libertasaun Nasional TL, Falintil, iha dia 20 Agusto 1975.
Molok Indonesia invazi no okupa TL, Fretilin foti Alkatiri atu partisipa ba kampanhe hodi mobiliza komunidade internasional kontra invazaun Indonesia. Nia vizita ba nasaoens walu iha Afrika hodi buka apoiu no fila mai hikas Timor-Leste iha 23 November 1975, hili Alkatiri sai sefi komisaun nebee hakerek Konstitusaun Timor-Leste nian molok atu halo deklarasaun independensia.
Fretilin deklara independensia iha 28 Novembru 1975, no proklama tiha ona formasaun Republika Demoktarika de Timor-Leste. Fretilin hili Alkatiri sai Ministru Estadu no Plenipotensiariu ba asuntus Politiku nian.
Konsekuensia direto invazaun no infiltrasaun militar Indonesia nebee besik dadauk ona atu invade rai ida nee, Vise-Prezidente no Premeiro Ministru Timor-Leste, Nicolau Lobato, husu ba Komite Sentral Fretilin nian hodi haruka delegasaun ida ba fatin hotu-hotu atu mobiliza komunidade internasional hodi nunee bele desvia planu invazaun nian. Alkatiri mos membru ba delegasaun ida nee, no husik TL iha 4 Dezembru 1975 (loron tolu molok Indonesian halo invazaun).
Lider Timor oan nain tolu inklui nia mak sai aviaun ikus liu nebee sai husi TL molok invazaun. Nia hanesan xefi delegasaun Fretilin nian iha liur nebee hela iha Mozambique too 1999.
Iha primeiru kongresu nasional partidu Fretilin, maioria hili nia sai Sekretariu Jeral hamutuk Prezidenti Fretilin Francisco Guterres ‘Lu-Olo’. Depois iha eleisaun lezislativa hetan votus maioria absoluta, partidu Fretilin hili Marii Alkatiri sai nudar xefi governu. No, nia simu posse iha primeiru selebrasaun loron independensia 20 de Maio 2002 hamutuk Ministru sira seluk inklui Prezidenti Republika no Parlamentu Nasional.
Tinan lima, husi (2001- 2006) depois assume kargu Sekretariu Jeral, iha segundu kongresu Nasional maioria hili nafatin Alkatiri atu tuur nafatin iha kargu importante paridu nian nee. Alkatiri tun husik ninia kargu nudar Premeiru Ministru iha loron 26 Junu 2006 tanba hetan presaun husi manifestante distritu (13) sanolu-resin tolu nebee hadaet husi probelma petisionariu.
Depois derota nee, Alkatiri kontinua nia kargu iha partidu nia laran nudar Sekretariu Jeral partidu Fretilin. Iha tinan 2007 Partidu Fretilin hamutuk ho partidu 13 seluk kompete iha eleisaun lezislativa. Iha eleisaun nee Fretilin konsege hetan votus maiorioa maibe tanba, labele akumula maioria iha Parlamentu, neduni Prezidenti Republika entrega governu ba grupu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) nebee, kompostu husi partidu CNRT, Partidu Demokratiku, Partidu Sosial Demkrata no Assosiasaun Sosial Demokrata Timorense hodi governa. Gaudensio Figueredo

No comments: