16 Nov 2007

FUNDU MINARAI TIMOR-LESTE: TERSEIRU LUGAR IHA MUNDU

Komentariu: Maski instituisaun internasional ne'e foin maka rekoinese katak fundu ne'ebe governu FRETILIN, lideradu hosi Sr. Mari Alkatiri, hanesan fundu ida transparente liu iha mundu (numeru 3, tuir Nova Zelandia ho Noruega), buat ne'e la'os foun ida. Timor-Leste ohin loron iha sorte tanba vizaun, determinasaun ho matenek ne'ebe governu FRETILIN implementa ninia planu atu asegura futuru ida sustentavel no prosperu ba Timor-oan sira. Suseu iha Fundu Petroliferu ne'e hanesan susesu ida hosi susesu barak ne'ebe governu FRETILIN konsege lori mai iha rai Timor-Leste. Ita hein katak governu foun ne'e (governu ilejitimu CNRT nian), lejitimu ka lae, legal ka lae, bele hatutan buat ne'ebe governu FRETILIN harii tiha ona, maske la konsege lori to'o fin tanba krize artifisial ne'ebe ema halo hodi hamonu governu iha tinan 2006. Ita hein katak Dr. Jose Alexandre Gusmao bele iha vizaun, determinasaun, ho liuliu, intelijensia, atu bele hatutan buat ne'ebe governu lideradu hosi Sr. Mari Alkatiri ho ninia ekipa, hamosu tiha ona hosi ninia mandatu ikus liu.

Mau Kiak Lemorai

FRENTE REVOLUCIONÁRIA DO TIMOR-LESTE INDEPENDENTE

FRETILIN

Rua dos Mártires da Pátria, Comoro, Dili, Timor-Leste,

KOMUNIKADU IMPRENSA

15 Novembru 2007

FUNDU MINARAI TIMOR-LESTE: TERSEIRU LUGAR IHA MUNDU

Fundu Minarai Timor-Leste ne'ebé Governu FRETILIN lidera hosi Alkatiri hari'i iha 2005 no ema rekoñese diak tebes, hetan terseiru lugar iha mundu liu hosi avaliasaun ne'ebé " Peterson Institute for International Studies" halo ba fundu 32 estadu nian ne'ebé hari iha rai 28. . Timor-Leste hetan pontus barak liu rai barak ne'ebé independente kleur ona no dezenvolvidu liu hosi avaliasaun ne'ebé halo hosi "think tank" ida ne'e iha Washinton.

Dr. Mari Alkatiri, ex- Primeiru Ministru RDTL nian no Minsitru ne'ebé responsável ba dezenvolve minarai bainhira Fundu ne'e hari'i iha Timor-Leste, hatete " Avaliasaun ida ne'e halo Timor-Leste sai númeru 1 iha ASEAN ( Asosiasaun rai ne'ebé halo parte Sudeste Aziátiku). Timor-Leste iha pontus a'as liu Singapura, rai ne'ebé rekonesidu katak iha transparénsia a'as tebes no Timor-Leste hetan mo'os pontus internasional barak liu rai barak hanesan Austrália, Canadá no Amérika".

Institutu Petersen uza kritérius oi'oin ba halo avaliasaun ne'e hanesan Estrutura, Governasaun, Transparénsia no Prestasaun Kontas no mo'os Fundu ninia komportamnetu no sukat Fundu ida –idak ninia pozisaun tuir sistema ne'ebé fó pontuasaun máxima 25.

"Timor-Leste hetan 21.75 pontus. Nova Zelándia maka hetan primeiru lugar ho 24 pontus, tuir fali Noruega ho 23 pontus.Buat ne'ebé halo ita nia laran kmanek tebes maka kritériu importante kona ba transparénsia no prestsaun kontas tamba ita nia Fundu Minarai hetan segundu lugar ho11.75 pontus hosi pontuasaun máxima 12. Kona ba kritéiru ida ne'e , ita hetan pontus liu Fundu Minarai Noruega nian. Iha área estrutura nian, Fundu Minarai Timor-Leste nian hetan pontuasaun máxima (8 pontus)".

"Ida ne'e halo ita sinti orgullu tebes", " Dr Alkatiri hatete. "Ita konvida ema Noruega nian mai to Timor-Leste hodi hatudu dalan diak mai ita tamba sira halao Fundu Minarai tinan barak ona no hatudu katak sira halao ho transparénsia no halo prestasaun kontas diak tebes. Sira rasik hatete mai ami katak Fundu Minarai Timor Leste nian sai núdar "Norway plus" katak Timor-Leste tuir sira nia modelu, modelu ida ké diak tebes, maibé Timor-Leste nian diak liu sira nian, tamba adopta mo'os medidas foun balu ne'ebé kaer metin liu ita nia Fundu Minarai. Sira dehan mai ami katak sira hakarak mo'os haktuir medidas ne'ebé Timor-Leste adopta hodi hadia diak liu tan sira nia Fundu".

"Ita haklaken tebes katak avaliasaun ne'e halao ho dadus kona ba kapasidade operasional ne'ebé ita nia Fundu iha ohin loron hammutuk ho informasaun no dadus ne'ebé sai ona ba publiku. Ho ida ne'e sira hatudu katak sira halao avaliasaun ne'e ho transparénsia a'as. Ida ne'e signifika katak sira sukat lolós ho valor internasional ita nia dezeju politiku no determinasaun ne'ebé ita hatudu bainhira ita aprova lei Fundu Minarai atu proteje rikusoin ne'ebé iha valor a'as tebes ba ita nia povu nia futuru no ba jerasaun foun aban bai rua nian", Dr. Alkatiri hatete.

"Ita foin mak ukun tinan balu deit, hetan ona terseiru lugar iha mundu. Ne'e hahalok ida ke halo ema admira tebes ita. Prezidente Ramos Horta foin lalais ne'e hatete iha Assembleia Jeral Nasoens Unidas katak komunidade internasional tenke iha pasiénsia tamba Timor-Leste foin mak ukun a'an tinan lima. Atu harii deit restaurante China iha Manathan –Amerika, tenke lori liu tinan lima", Ramos Horta hatete.

"Lalika halimar ta'an. Ita timor oan hatudu duni ba mundu tomak no ita mo'os bele haré saída maka ita halo iha tinan lima nia laran tamba ita iha dedikasaun polítika no determinasaun ba halao jestaun diak ba ita nia riku soin minarai. Halao ho kuidadu, responsabilidade, trasnparénsia no prestasaun kontas hodi ita labele haktuir esperiénsia a'at rai barak hetan. Minarai sai fali "maldisaun" - rai barak uluk riku ho minarai, maibé, ikus mai, kiak rabat rai no tusan barak" Dr. Alkatiri hatutan.

"Iha kampaña ba eleisaun , no ohin loron mo'os, ema balu kontra nafatin FRETILIN bainhira ami koalia hasoru "mudansas" ba Fundu Minarai. Agora ami hatete : " Labele halo mudansa barak. Halo deit bainhira bainhira ita bele hadia Fundu ne'e atu hetan primeiru lugar, la'os atu hakiduk husi nº 3."

"Hau preokupa tebes katak ida ne'e akontese tiha ona, maibé, sei dauk tama iha avaliasaun ne'ebé Institutu Peterson foin halo. Hau refere ba osan tokum 40 (US$40 milloens) ne'ebé Parlamentu Nasional autoriza Governu foti hosi Fundu Minarai. Molok autoriza foti osan ne'e, sira la konsulta uluk Konsellu Konsultivu ba Fundu Minarai tuir lei Fundu Minarai nia ezijénsia. Bankada FRETILIN protesta makas kontra ida ne'e, maibé, deputadus sira seluk la simu".

"Hau hanoin katak bainhita Institutu Peterson halo fali avaliasaun, , Parlamentu ninia desizaun sei afekta pozisaun Fundu Minarain Timor-Leste nian kona ba transparénsia no prestsaun kontas. Ida ne'e halo ita nia laran taridu teb'tebes. Maibé FRETILIN sei la tu'ur nonók deit atu husik ema seluk sobu hahalok ne'ebé halao diak. Ami garante ida ne'e. Ami sei tuba rai metin hodi Fundu ne'e metin nafatin ho kualidade a'as,ne'ebé mundu rekoñese tiha ona, hodi bele fó benefísiu ba gerasaun ohin loron nian no ba aban bai rua nian".

"Sr. Gusmão no Sr. Horta koalia bei'beik katak ita tenke hasai ta'an osan hosi Fundu Minarai tamba ita presiza gasta osan ohin kedas, la'os atu rai ba aban bai rua. Sira nain rua hatutu katak sira la kompreende oinsá maka ita uza osan hosi Fundu Minarai. Ita gasta dadauk, mai bé, ita gasta ho sustentatibilidade, katak ita hanoin no haré mo'os ba nesesidade aban bai rua nian. Ita sei iha osan barak ba ita gasta sé ita la uza arbiru deit no la halo korupsaun iha tinan ida ne'e no tinan seluk", Dr. Alkatiri hatete.

"Sira la hatete mai ita katak ita iha limitasaun barak atu oinsá gasta lalais no osan hira maka ita bele gasta. Sira hanoin katak ita bolu deit konsultor internasional no kompañia estranjeiru mai Timor-Leste halo servisu ne'ebé ita nia negosiantes seidauk bele halo. Hau kontra hanoin ida ne'e no hau fiar katak maluk barak hanoin hanesan hau. Ita labele fui be'e liu litru ida, iha botir litru ida nian. Be'e sei suli sai no estraga deit."

"Ita nia povu sei la simu benefísius. Kompañia internasional bo'ot sira no ema balu mak sei habokur a'an ho ósan ne'ebé pertense ba ita nia povu.. Ne'e maka diferensa bo'ot entre sira ho ami. Tamba ne'e perigu bo'ot tebes bainhira sira loke Fundu Minarai atu kokir bei'beik osan hosi ne'ebá, tuir sira nia hakarak, " Dr. Alkatiri hatete.

Kréditu ohin loron Fundu Minarai Timor-Leste nian iha ona osan liu 1.8 billioens dólares amerikanus no konsegue ne'e iha tinan balu deit. Iha tinan 2010 bele liu US$10 billioens, ósan ne'ebé Fundu Nova Zelândia iha ohin loron, ne'ebé a'as liu iha mundu, maibé sira halao iha tinan barak nia laran. "Importante katak ita hetan terseiru lugar. Ita haktuir esperiénsia rai sira seluk nian no aprende ho sira nia esperiénsia. Sira lakon osan balu iha prosesu ne'e. Ita tenke proteje no haré oinsá maka halao Fundu ne'e", Dr. Alkatiri hakotu.

Hakarak hatene ta'an informasaun, bele dere arame ba: José Teixeira, deputadu FRETILIN, tel. +670 728 7080/(+61) 0407 293 365

No comments: