
Gil Alves, eis-portavós BRTT iha 1999 (haree iha ne'e) halo buat hotu-hotu atu hamoos ninia passadu nu'udár pro-autonomista hodi asume imajen foun, nu'udár heroi ba nasaun independente Timor-Leste.
Tama subar husi partidu ASDT hodi ikus mai sai ministru iha governu AMP. Agora helik iha ministru MTCI nia kotuk hodi sai heroi ba independénsia iha nivel José Ramos-Horta ho Xanana Gusmão nia sorin.
Ida ne'e mak Gil Alves nia propaganda iha Timor-Leste laran:
Ikus mai, tanba pressaun husi komunidade no polítiku AMP balu, Gil Alves sai moe no propaganda sira ne'e sira dada fali husi Dili laran.Timor-Leste ho AMP halo traidór hotu-hotu sai heroi!!!
44 comments:
Ita atu dehan saida fali, merah putih duni alias AMP: Aliansi Merah Putih. Hau hare foto nain tolu ne’e hanesan atu saingan fali ho artista indonesia TRIO MACAN nebe foin mai halo konsertu musica doko-an la para iha stadiun municipal Dili . Cuman “artista” nain tolu iha foto ne’e artista politika nain nebe hari grupo “musica” AMP ( Ami Mesak Penyanyi) politika nebe loron-loron halo konsertu musica politika iha palacio. Artista foto karuk liu; TBLP (Tanis Bosok La Para) klaran; RLP (Rega La Para) kuana NLP (Naok La Para).
El Diabo
karik modelo ukun an hanesan ne'e mak xanana ho horta hakarak. Uluk luta ba ukun rasik Gil cs ne'e defende integrasaun to mate, sira nia semboyang mak" mati hidup integrasi" no agora iha tempu ukun an mai koalia barak kona ba futuru timor leste.
model hari'i nasaun hanesan fo oportunidae ba opportunista no otonimista sira mai fali ukun hno hanehan no supa rikun soi timor oan nia ne'e mak " KONSEP PEMBANGUNAN Mr. XANANA nian...
serak
Viva rekonsiliasaun politika!
GIL ALVES, TOLONG BERKACA DULU DONG!
Rekosiliasaun politika ne'e konsep otonomista plus oportunista sira nian. Timor oan ne'ebe mak sei koalia kona ba konseptu ne'e klaru katak mos ema ida ne'ebe uluk keta defende integrasaun karik.
Rasaun mestisu sira ne'e hakarak koalia konaba rekonsiliasaun ne'e tanba sira nia maluk barak mak sai otonomista-oportunista. Konseptu rekonsiliasaun ne'e sei laiha vantajen ba timor oan rasik, maibe ninia desvantajen mak barak liu.
serak
Imi nebe deklara an dehan ema luta nain ne'e mesak ema bosokten deit. lahetan projeitu komesa koalia tun sae mais hetan tok projeto, imi ne'e mak sei hateten katak Gil ne'e luta nain hotu.
Husu tok ba Xanana tamba sa mak nia lakohi hili imi sira nebe dehan luta nain ne'e? Tamba sa mak nia hakarak liu hili ema otonomista sira tur iha nia kabinete?.
Tamba Xanana hatene imi nia beik ne'e e nia hatene katak imi ne'e ema dehan loyalitas buta alias laiha kakutak ba futuru nian. E at liu mak gosta tabele tun sae deit no laiha prinsipiu.
Hau senti maluk otonomista sira ne'e ema nebe mak iha kapasidade liu ho ita sira nebe dehan ema fununain, libertadores nain, terus nain no seluk tan. Los ga lae??????
Nebe hare diak liu ba eskola hodi iha kapasidade atu koalia molok hateten at ema seluk sen justifikasaun. lalika halo boatus tun sae hodi desfama ema nia naran!
se o senti o nia an matenek nusa mak to'o ohin loron gosta deit insulta ema? Nusa lafo opiniaun nebe atu dezenvolve o nia rain? Ida ne'e hatudu mai ita katak ema sira ne'e laiha mentalidade atu ema ukun sira e sira gosta liu moris hanesan animal nebe laiha kakutak.
favor ida hare ba vizaun futuru nian. Labele hare ba pasadu ema ida nian. Atu dehan Timor ne'e laiha ida mak puro ba luta libertasaun ne'e. hotu2 mesak ema traidor deit, hotu2 mesak maulambe deit, hotu2 mesak buka diak deit e ikus liu hotu2 mesak laiha prinsipiu ba dezenvolvimentu nian e gosta mak hateten at ema.
Timor nia jeitu no mentalidade ne'e mak to ohin loron sei buras nafatin iha ita nia sosiadade.
Nebe hapara ona ho informasoens atu destroy unidade ne'e. Se imi mak kuntinua nafatin ho boatus sira ne'e, klaru katak imi mak otonomista puro imi mak ema nebe lakohi hare rai ne'e lao ho paz, imi mak lakohi hare dezenvolvimentu nasaun ne'e e imi duni ema nebe mak uluk hakarak rai lulik ne'e iha nafatin inimigu sira nia liman.
Adeus Konflitu benvindo dezenvolvimentu
Lafaek
Maluk le nain sira, atu kualia dezenvolvimentu ba futuru Timor Purio maka ne'e: Presidente da Repulica maka tenki Sr. Lu-OLO, premeiru Ministru maka Sr. Matan Ruak, presidente do parlementu maka Sr. Lere Anan Timur, Ministru defesa maka Filomeno Paixao,Minstro negocio estranjeriu maka Constancio Pintu, Comandante geral F-FDTL maka Falur Rate laek, Comandante Geral Policia Nasional maka Alfonso agora deputy comandante geral. se imi hakarak komposisaun atu ukun rai timor ida ne'e bele ga lae?
Tamba sira ne'e duni maka fo an ba libertasaun!!!
Lero Uatumissa
Lu Olo ne'e uluk ema Apodeti, klaru ninia pertidu ne'e lakohi Timor ukun an, tamba hetan ameasa nia halai ba Fretilin iha 1981. Nune'e mos ho matan ruak nia mos ema apodeti nian hotu nebe lakohi rai ne'e hetan ukun an, tamba hetan presaun nia fila an ba Falintil e nia naran sai bo'ot iha tinan 1980an liu ba. Lere Anan Timor mos iha ninia luta ba. libertasaun ne'e ladun iha konsistensia. Nia ba ailaran depois nia hetan ameasa tamba filalia ba inimigu sira.Filomeno Paixao ne'e ema nebe ema hotu hatene iha masacre santa crus fo joven hira ba inimigu nia liman. Tamba deit ameasas nia mos halai ba ailaran.Constancio Pinto mos hanesan invovimentu iha politika tamba deit hakarak tuir ema maibe nia lahatene ninia prinsipiu ne'e saida. Nia halai ba liur depois masacre santa crus. Maibe antes masacre santa crus nia ema nebe ransu mos ho inimigu sira hotu.
Falur Rate Laek halai ba ailaran iha 1981. molok nia halai ba ailaran nia halao servisu hanesan hansip. E iha nia servisu hanesan Hansip mos fo informasaun barak ba inimigu sira hodi asaltu nia maluk Falintil sira. Afonso tan ne'e kasian liu, nia ema nebe nungka involve duni iaha luta ba ukun rasik an ne'e, ninia tempu hotu ba eskola iha UNTL e to agora nia koalia mos lahun ladikin ida.
Nebe lalika mai hal azneiras iha ne'e fali. Timor ne'e laiha ida mak puro ba luta libertasaun rai ne'e husi okupasaun inimigu sira. Horu2 hakarak buka diak deit e wainhira hetan presaun mak foin halai buka salva vida.
Adeus Konflitu Benvido Dezenvolvimentu
lafaek
Maluk Lafaek, Hau'u respetia tebes ita bo'ot nia observasaun konaba involvimentu pesoalidade ba ita nia lideres futuru oin mai, mas hau'u laran tiristi tebes atu hanoin Timor nia futuru desenvolvimentu tamba afinal ita Timor ne'e que laiha ida maka serve atu ukun rai ne'e se ita hare maka lideransa futuru nia pasadu kuaze hot-hotu nakunu ho komitmentu no hahalok la diak! Se bele maluk lafaek fo to'ok hanoin konaba komposisaun lederansa nasional ba Timor iha Futuru atu reflekta duni Timor Nia hakarak!
Lero Uatumissa
Hahaha…lafaek nia hakerek ne’e atu hanesan fali statementu husi “panglima” Joao Tavares no panglima” milisi Eurico Guterres nomos portavoz BRTT, Gil Alves nebe agora sai fali “ministru turismu” AMP no anak emas Xanana.
Anin Fuik
Lero, devia tau tan o nia avo para kaer pasta ida!!!
Imi lorosa'e mak importante hotu, imi koalia barak liu!!!
Hare ba iskola i suporta governu AMP!!!
O nia governu sombra mesak kaer kaneta liman nakdedar hotu.....hahahahahahha!!!
Maun -alin sira,
Ohin Loron, Independencia Timor oan tomak nian.
..Mai ita hotu hanoin hari no habot ita nia rain oan ne,..Ita Labele sikut no Labele soran malu ba be-beik,.tamba buat ida naran intenet ne ema hotu iha Mundu Le hela,...se ita hakerek nar-naran deit ema sei hanoin katak ita iha TL ne MESAK FIU KOTU hotu, alias Mau beik hotu,..hatene maka trata malu, tolok malu, hatun malu,.La hatene respeita malu, hadomi malu..ne ita hotu sei moe,..La Lori vantagem positivu ruma ba ita nia rai... Buat be ukun ne ..ampapa sira dihan sementara aja bung,..katak opozisaun ne Laos buat at ida ba paiz independente..ne halo parte husi Demokrasia...maibe hanoin maka tenki ida unidade no kontribuisaun haburas rai ne sai nasaun dezenvolvidu..se lae mauleki sira iha sorin..tur hodi hamnasa hela ita hotu..
parabens povo TL,,,viva TL,..30 de Agosto de 2009
Matan DOOOOK
Ita hotu tenki haree ba visaun futuro nian maibe visaun ida nee baseia ba ita nia memoria oh passado. Ita hakarak fasi ita nia memoria entaun diak liu entrega rai ida nee ba Australia. Ema hanesa Gil alves nia passado triste tebes ,nia iha direito oh obrigasaun atu participa processo democratico ida nee maibe buat ida iAMP halo hanesa (FOTO) ida nee hanesa desreipeito oh falta de considerasaun ba libertadores nasaun nian. Aban by rua nian sei hetan medalha karik...
Maluk lafaek, ita boot kala Gil alves nia kompatriot ida uluk harik milisi sira karik... so ema otonomista-oportunista sira mak lakohi rekonese prosesu luta ba libertasaun ne'e.
ita boot temi konaba dezenvolwimentu ba timor leste maibe ita boot laiha nasionalismo ba ba rai ne'e tanba uluk imi mak trai rai ne'e no agora mai koalia buat mesak furak deit...
Timor oan ne'ebe uluk partisipa iha luta ba libertasaun ne'e nunka buka projectu, nunka hanoin atu sai boot, atu sai riku... maibe hakarak duni atu liberta timor leste no povo hosi kolonialisme.., iha ne'e diferensia ema ne'ebe iha nasionalismo no ema ne'ebe traidor.
Maluk lafaek ninia koinesementu ba historia luta ba libertasaun ne'ebe minimu liu, ne'e provas ida katak ita boot uluk milisia duni. Milisia hanesan eurico ho tavares sei iha dignidade duke hanesan maluk lafaek ho kompatriot Gil.
Lu Olo, Falur, Lere merese dunik para ukun timor leste tanba sira fo sira nia moris ne'e ba luta libertasaun timor leste nia. Lalika koalia konaba lorosae-loromonu tanba konseptu mai hosi traidor-otonomista no oportunista sira, sorte xanana hateten sai ne'ebe oras ne'e timor oan matan moris no neon nain ona.
serak
Serak mak hau respeita,
Uluk nanain hau kontenti ita bo'ot halo ita nia spekulasaun sobre hau. E onra bo'ot ida mai hau wainhira ita hateten katak hau nia konhesemintu sobre luta ba libertasaun ne'e minimu tebes.
Hau nia palavra nebe hau hatene katak ita nia hanesan ema loyalitas buta kala ema ida mak ita bo'ot ona. Ne'e hau firme katak ita laiha duni kapasidade atu debates ho hau tamba hau hare ita hanesan labarik inosente oan ida nebe presiza rona historia barak husi fatin hotu labele husi parte ida deit. tamba deit istoria ita bo'ot rona husi fatin ida deit ne'e mak ohin halo ita sai tiha ona kambing hitam politika murahan ida ne'e. Iha politika ita bo'ot ne'e tama iha grupu nebe ema dehan adopata budaya latah, hau espera ita bo'ot bele hatene saida mak politika budaya latah ne'e?. Duke halo ita halo analiza arbiru deit diak liu hau isplika ba ita atu bele loke ita bo'ot nia neon. Budaya latah ne'e dehan katak ema ida koalia dehan ema nebe ema heroi bo'ot ida, ita bo'ot mos hatutan informasaun hodi hateten katak ita bo'ot hatene mos ema sira ne'e maske ita bo'ot dalaruma ema nebe ita bo'ot gaba ne'e lahatene tan ita.
Tantu iha termus ne'e ita bo'ot ema nebe tama tiha ona kategoria ema hipokrit nebe lahatene istoria lolos maibe gaba an katak hatene ema ne'e mos. Nebe hau lakohi lakon tempu ba ema nebe laiha AQ hodi debates ho logika nebe iha duke koalia muturabu deit mai. hau husu ita bo'ot nia kumprensaun.
klaru katak uluk ita luta ne'e ninia objetivu final mak hakarak buka ita nia identidade rasik nudar rai independenti ida. Ne'e luta absoluta no laiha bargainning ida. Ita bo'ot kala tama hotu ona iha grupu barisan sakit hati mak ohin loron koalia katak luta uluk laos buka projeitu maibe hakarak buka identidade ita nia an.
Hau lahatene ema hanesan ita ne'e mak barak iha Timor kala timor ne'e ema mesak rai liur mak tamba depois ukun an tiha ona mos lakohi hadia moris hakarak mak insulta, trata koalia liafuan mamuk sobre ema ida.
Wanihira koalia sobre palavra nasionalismu no traidor ita bo'ot han tiha ona palavra ne'e matmatak ne'e iha justifikasaun. Dalaida tan hau dehan Timor laiha ida mak hamrik ho nasionalismu puro no laiha ida mak traidor puro. Hotu 2 halo buat sira ne'e tamba kondisaun no situasaun nebe mak lahanesan. Hau lafiar ita bo'ot ne'e uluk ema nebe luta total ba ukun an ida ne'e. Parese ita bo'ot mos tama hotu iha grupu nebe iha situasaun defisil wainhira hasoru obstaklu sira ne'e. Bele traidor e laos nasionalismu pura hanesan saida mak ita bo'ot koalia.
Belun serak mak hau respeita,
Timor iha ninia luta ba ukunrasik an ne'e laos milagre ida husi luta nain deit. Ninia istoria atu hetan liberdade ne'e liu husi dalan nebe naruk no ida ne'e ita nungka bele konta hotu ohin kedas tamba ita presiza evidensia, testamunha no livru atu bele reforsa ita nia istoria ne'e. Ho liafuan simplis hau hakarak dehan deit katak konsekunsia husi funu naruk ne'e e konsekuensia husi sofrementu povu maubere ne'e mak ohin loron halo ita hare malu matan lamos hanesan busa ho laho.
Ita bo'ot kala lasenti terus tamba ita bo'ot laiha duni kunhesementu nebe klean kona ba involvimentu ema lider sira nebe ita bo'ot temi iha ita nia artigu ne'e. Hau husu ba ita se bele karik hakbesik an ba sira husu ba sira tamba sa mak halai ba ailaran e depois lori sira nia informasaun ne'e apresenta iha ne'e. Se ita bo'ot hetan duni hau sei fo liafuan los ba ita kona ba involvimentu sira nia iha prosesu ukun rasik an ne'e
Ikus liu ho haraik an hau atu hakarak dehan deit ba ita" se laiha Xanana ita bo'ot duni sei sai ema nebe at liu Eurico, Gil Alves no grupu otonomista sira" Tamba ukunn tiha ona ita bo'ot komesa nega istoria ba ukun rasik an ne'e
Haroha para ita bo'ot bele akapta hau nia liafuan sira ne'e
Adeus Konflitu Bemvido Dezenvolvimentu
Lafaek
Serak dehan: Lu Olo, Falur, Lere merese dunik para ukun timor leste tanba sira fo sira nia moris ne'e ba luta libertasaun timor leste nia.
Los ona, o nia guvernu sombra furak los, diak liu Timor ukun an ona fo ba ema sira kaer kaneta liman nakdedar mak ukun maski laiha visaun ou konsep ba desenvolvimentu.
Nain 3 be o temi naran ne'e hare ba halo tuir funu nain loromonu nian nebe hatene an katak funu hotu ona husik ba matenek Timor-Oan sira prinsipalmente joven sira mak kaer ukun laos ita be uluk liman buti kartus ba ambisaun kaer kargu importante nasaun maski laiha estudu!
maluk, Timor ukun an ona la hanesan ho prosesu resistensia. Iha resistensia ema beik i matenek kontribui hotu, agora ukun an ona presiza ema matenek mak ukun!!!
Haruka o nia figura nain 3 ba aprende tan ho ex-kombatentes loromonu para hatene haraik an i rekonyese an!!!
Viva politika rekonsiliasaun!
Ba maluk lafaek, ita boot temi katak hau loyalis buta no laiha kapasidade para atu debate, ne'e hatudu katak hau nia belun lafaek nee' afinal ema arogante ida.., ema ho karakteristiku arogante dala barak ne'e menus kapasidade atu komprende sasan barak..
Maluk lafaek, faktu historis ne'e buat ida ke real no ema barak hatene no rekonyese.., faktu ke Gil cs ne'e otonomista, traidor -oportunista. Faktu historis ke Taur, Falur, Lu Olo, Lere, Sabica, Ular,Mau Nana, Alu, Dudu, Samba.. ema hotu rekonyese kata sira funu nain dunik, maluk lafaek keta haluha karik sira be luta nain ne'e hetan ona medalha condekorasau.
Maluk lafaek, ero boot ida bainhira ita boot dehan luta ba libertasaun ne'e laiha ida ke hamrik ho nasionalismo puro no laiha ida mak traidor puro..., ho ita boot nia steitmento ne'e ba hau hanesan afirmasaun klaru katak ita boot ladun komprende prosesu luta ba libertasau ne'e no pior liutan ita boot lahatene ho spiritu saida mak timor oan luta hasoru okupasaun ilegal indonesia nia.
Maluk lafaek, ita boot nia steitmentu ikus dehan se laos xanana karik hau sei at liu Gil cs, ne'e provas forte katak ita boot mak loyalis, loyalis xanana nia. Maluk lafaek, kala foin koinese xanana karik?
Maluk lafaek, timor oan luta nain ho spiritu nasionalis-patriotismo luta atu foti dignidade timor leste nian nunka e nunka buka projectu, kadeira no osan.
Maluk lafaek, temi mos dehan lideransa luta nia nia involvimentu.., ho steitmentu ida ne'e atu atu buka argumentu hodi dehan katak Taur, Falur halai ba hamutuk ho FALINTIL ne'e tanba halo salan, ne'e ero boot ida, atu hatene tanba saida mak Taur ho falur halai ba hamutuk ho FALINTIL ita boot bele buka informasaun ruma konaba trajedia cararas.
Ba maluk anonymous, ita boot ne'e ispelo origin ema otonomista puro, ne'ebe halo manobra oin -oin atu halakon historia resistensia nian.
Lian fuan dezenvolvimentu furak ne'ebe ita ema hotu bele koalia.., dala barak ema koalia barak kona ba dezenvolvimentu maibe nia rasik lahaten sentidu dezenvolvimentu ne'e- ida ne'e mak origin ema ne'ebe moris iha budaya latah.
Lahatene historia prosesu libertasaun timor leste nian mais hakfodak koalia dezenvolvimentu.
serak
Maluk lafaek no Ida ne'ebe fo nia komentariu ikus, ita bo'ot sira nia komentarius ne'e nakunu ho arogante no tendensiu ba sukusisme tamba sempre temi Loro Monu no Loro Sae iha termus politika desenvolvimentu, hau'u aprecia tebes konaba ita bo'ot nain rua nia visaun dezenvolvimentu ba Timor-Leste maibe hau'u teriste oituan tamba visaun ne'e la ho sistematika tamba kuelker teoria desenvolvimentu nia nunka kualia sobre sukuisme no arogante no hakarak hatudu ninia dominasaun perpespektiva, ida ne,e totalmente la aplika ona iha paises demokratiku no sistema kolektividade. Hau'u mos hakarak fo hau'u nia opiniaun konaba termus politika no puder iha nasaun soberanu katak lideransa nasaun lao'o hare ba formalidade estudu ou kunhesemente maibe dala barak hare liu-liu influensa politika ne'ebe ema balu-balun deit maka hetan hanesan: Komitmentu, sakrifisu ba nasaun no talenta atu ukun rai duni. Hau'u hakarak reforsa tan katak sira ne'ebe naran temi iha leten ne'e sira iha sasan sira ne'e duni no iha duni experiensia atu uza sira puder pesoalidade ne'ebe sira hetan liu husi sakrifisu ba nasaun. Dala ida tan hau'u mos hakarak husu ita bo'ot nain rua katak laiha teoria politika ou ekonomia ida ne'ebe dehan atu ukun rai ne'e tenki matenek en termus iha formalidade, ijemplu hatudu katak kuase ukun nain sira iha mundu tomak laiha matenek formalidade maibe sira bele kaer nasaun to tinan ba tinan hanesan: Mahatma gandhi, Soeharto, Nelson Mandela, Adolf Hitler, Xanana Gusmao, Mega Wati, karik SBY nia halo hotu nia doktoral depois sai presidente. Hau'u mos hakarak aumenta tan katak eme ne'ebe kuandu matenek iha eskola hanesan hetan clacifikasaun primeiru ne'e nunka sai ukun nain!!!!
Lero Uatumissa
AGORA TEMPU ATU HADIAK ITA NIAN RAIN,,,SOER KAKUTAK PORKARIA SIRA NEE...
"SUATU SAAT PAHALAWAN MENJADI PENGHIANAT, DAN PENGHIANAT MENJADI PAHALAWAN"
Realidade mak nee......
VIVA DESENVOLIMENTO
Serak,
Atu koalia Craras ita bo'ot koalia duni ho hau nebe mak hanesan mos vitima husi tragedia 1981 ne'e. Dala ida tan lalika mai halo boatus oin2 iha ne'e hodi hateten sira ne'e halai tamba tragedia Craras. Ita bo'ot hatene lolos saida mak akontese iha Craras ga lae?.
Se hatene ninia kuntiudu lalika mai bosok ema tun sae iha ne'e.
Iha prosesu luta ba ukun rasik an ne'e hau nungka rona ita nia naran "SERAK" ne'e ou saida tan hau lahatene. Ita bo'ot hanesan ema nebe foin mak hader husi toba mai. Derepenti deit koalia hanesan heroi bo'ot ida ba nasaun ne'e hodi lakohi simu ema otonomista, traidor nebe iha duni kapasidade hodi gere nasaun ne'e nia dezenvolvimentu. Ema hanesan ita bo'ot ne'e iha bahasa karik dehan Pahlawan Kesiangan.
Buat ida nebe agora ita tengki hare ba oin ne'e mak futuru nasaun ne'e atu lori ba nebe, laos koalia fali istoria ema ida nian iha ne'e hanesan saida mak ita bo'ot halo ne'e.
Nasaun kuandu lao baoin klaru katak tengki iha konsiderasaun maximu ba ninia heroi sira, maibe ne'e laos sinal atu tau sira sai hanesan liurai bo'ot ida neba mak ita tengki adora iha leten as ba.
Sira nia terus no sira nia ssofrementu, ne'e nudar prosesu luta ida nebe akontese iha mundu hotu hotu.
Nebe lalika mai fali koalia hanesan ita bo'ot ne'e luta nain ida nebe hau tengki rona. deskulpa hau tengki koalia liafuan hanesan ne'e.
Hau lahatene se Xanana hatene ita tamba samak agora ita bo'ot sai ema nebe frustradu tebes ba nia hodi hateten nia at. Ne'e hatudu momos katak ita bo'ot ne'e duni ema anti ukun an tamba hare Xanana konsege lori libertasaun ba rai ne'e e ita bo'ot sai ema beik no atan nafatin. hau iha fiar metin ema nebe mak Xanana hatene momos nia agora hetan fatin hotu e barak mak hetan projeitu tun sae hodi hadia sira nia moris. So, uniku ita bo'ot mak lae karik. Parese Xanana hatene ita momos hanesan ita bo'ot mos hatene nia ho diak. Los ga lae primu?
Koalia konaba faktus involvimentu ema nian ba luta ukun rasik nia ne'e klaru saida mak ita bo'ot hateten ne'e los. Maibe ne'e laos justifikasaun forte atu tau ema sira nebe ita bot temi hanesan funu nain sira ne'e deit mak luta.
Favor bo'ot ida e dala ida tan labele koalia hanesan ema matan dukur. Hau sei dehan nafatin katak laiha ema ida mak iha nasionalismu puro no laiha ema ida mak sai traidor puro. Buat sira ne'e hotu akontese tamba situasaun politika nebe mak obriga ema tengkiser sai nune'e duni.
Ida tan mak ita bo'ot tengki tau iha konsiderasaun funu naruk ne'e tamba iha komando da luta hodi orienta funu ne;e nia klalaok. Ita parese hatene se mak komando da luta ba libertasaun ne'e hau la presiza fo hateten ita, tamba ita bo'ot hatene liu Xanana duke hau.
Husu tok ba ema sira nebe ita bot konsidera hanesan funu nain sira ne'e, uluk iha ailaran semak fo orientasaun funu nian ba sira e to ohin loron sira sai hanesan ne'e.
Iha kestaun ne'e ita bo'ot atu temi se nia naran? Atu temi SERAK ka? Kala lae karik. Los ga lae kolega?
Maske ita halo kritika ba malun, hau fiar katak ne'e sei la sobu ita nia unidade. tamba liu husi diferensias ideas hanesan ne'e mak sei haburas liu ita nia unidade
Hakuak bot ba ita Serak
Ba fali maluk Lero,
Ita bo'ot matan dukur karik ou ema dehan Herman Ngantuk. Hatudu tok hau nia palavra nebe indika forte atu koalia sobre termus lorosae no Loromonu.
Hau laiha intensaun ida atu koalia liafuan ne'e, tamba hau hatene katak ne'e liafuan sagradu ida nebe labele temi arbiru.
Ita bo'ot ne'e gosta liu koalia demokratiku maibe ita bo'ot rasik ema nebe aplika sistema anti demokratiku. Oinsa ita bo'ot labele simu diferensia ideas nudar matadalan haburas demokrasia?
Lero Uatumissa, hari no maneija nasaun ne'e laos hanesan membalikan telapak tangan ne'e. So, laos hare ba ema nia kapasidade entaun atu hare ba saida?
favor bo'ot ida labele halo moe o nia funu nain sira ne'e iha publiku nia oin. Respeita sira, no tau sira iha ninia fatin hodi nune'e debates sira hanesan ne'e nungka involve sira nia naran
Adeus Konflitu Bemvindo Dezenvolvimentu
Lafaek
Dodok
Ina-uin..et nia aman
tau pali sila nain tolu nia poto ne ..et nia aman
atu hanesan puta sira buka mane katar
pipiu katar..lalau mos katar..buka kuak tesik iha surabaya neba..
Dili nia kuak sira ne ..lakatraun taka hotu ona,.et imi aman
dodok/...
Belun Lafaek...
H agradece tebes ba ita bot nia komentario nebe intelektual..
So ke h hakarak atu hateten buat ida det. durante tempo funu ita bot parece la partisipa + iskola iha malae nia rain.
ami iha ne terus..ita bot iha liur neba goja.. agora matenek ona fila mai hakuak maluk milisi sira hodi goja iha ami nia terus leten..
maibe keta haluha se krize mak mosu dala 1 tan. ita bot ema permeiro nebe nia kakutak sei nakfera ho bala musan..
Viva kombatentes libertasaun nasional..
O merece para atu ukun nasaun ida ne.. duni sai milisia sira husi governo laran no soe ba ponte okos.
Belun lafaek,
Belun lafaek kala iha versaun seluk konaba trajedia cararas, versaun ne'ebe ke iha direfensia kontiudu ho autor sira be planeia trajedia ne'e...
Belun diak, partisipa iha luta tanba consciousness (konsensia, nasionalismo-patriotismo la persija naran no la persija-iha loron ikus hetan kadeira ou lae. iha fase komprensaun ida ne'e mak halo timor oan barak mak la ba xanana hodi husu buat ne'ebe mak uluk nia promesa hela. Tanba consciousnes(konsensia) atu liberta rai ne'e no liberta povo ne'e mak sai objectivo prinsipal. Dala ida tan hau tenke dehan katak ero boot bainhira belun diak dehan katak laiha nasionalismo puro no laiha traidor puro, iha parte ne'e belun diak nia matan sei dukur to agora.
Belun diak, hau la sei frustradu, hau hetan dunik objectivo ne'ebe mak hau buka durante luta tinan naruk. objectivo mak liberta patria no liberta povo maubere.
Hau nia belun ne'e loyalis dunik, klaru e xanana comando da luta, comandante en chefe FALINTIL ne'e nein ema ida bele nega, ne'e faktu historis-xanana funu nain e hakerek ona iha povo maubere nia fuan no laran. Karik belun diak, hasoru xanana karik husu tok ho spiritu saida mak nia bele tuba rai metin luta hasoru indonesia?
Belun diak koalia kona futuru rai ne'e nia, laos foin mak atu hanoin. desde inisio luta ba libertasaun ne'e luta nain sira hatene ona oinsa no atu lori rai ne'e ba nebe. So ema traidor -otonomista sira mak lahatene sasan sira ne'e tanba sira desde inisio la hola parte.
Kuitadu dunik, ita luta ba ita nia dignidade no to fin la fiar an e hakruk no tane liman ba fali ema traidor no otonomista sira. Belun diak timor oan be luta nain ne'e barak mak iha kualifikasaun intelektual para gere rai ne'e. Gil, Abilio lima nia kapasidade mos bele dehan mukit karik...
serak
bele, fo komentario mais lalika indika ou tau ema seluk nia naran liuliu ita nia funu nain sira atu ita legalisa deit ita nia hanoin ida klot ne!!!
importante ba ita nebe moris iha rai Timor mak kontribui ba desemvolve ita nia rain laos mai ho ideia atu hatun malu no insulta malu deit.
contiudo lolos ita hare se ita simu k lae Gil Alves ne nia foto tau hamutuk ho ita nia Heroi nebe lori ita to ba Referendum (Horta Xanana)... hau la satisfeito se Gil Alves ne atu tau nia foto nivel hanesan fali ho ita nian maun boot rua neé. tan nia ita bele simu mais realoidade nia uluk vota duni otonomi..... tan ne nia la merese atu tau nia foto iha neba, mais agora nia kala sente aan duni ona tan foto ita la hare tan nia oin ona.
ba Sr. Gil hau hanoin ita tenki sente aan uituan lalika aproveita demais opotunidade agora, ita sorte ona liu husi ASDT ita ba to iha Ministro, tan ne tenki SADAR!!
"Hau lahatene ema hanesan ita ne'e mak barak iha Timor kala timor ne'e ema mesak rai liur mak tamba depois ukun an tiha ona mos lakohi hadia moris hakarak mak insulta, trata koalia liafuan mamuk sobre ema ida."
Ba LAFAEK, Tau Gil Alves pro Otonimi (Pro Indonesia) sejajar ho Xanana ho Horta ne'e mak lolos ita bolu INSULTA BO'OT BA POVU MAUBERE!!! Hanesan ita nia lian, ema hanesan imi ne'e mak barak iha Timor kala Timor sai ona nasaun maulambe.
Imi hatene Lafaek ne'e gaya kualia hanesan Joao Mariano Saldanha. Imi heree deit bainhira nia temi dehan sai vitima iha Cararas depois kualia hanesan ema Pro Otonomi lolos.
Lafaek mak vitima craras hahahaaa....nia bosok ona. Hare husi jeitu lafaek hakerek ne'e hau senti nia laos vitima, maibe autor nebe kontribui akontese massacre. Otonomista oportunista sira, ida mak lafaek ne'e subar nia ikun mais ita hetan hela husi nia hakerek ne'e...dasar prinsipiu laiha, maulambe aat...
ASU LOROSAE SIRA NE hanoin sira mak luta mesak ba Timor ukun aan. Het imi nia aman hotu... Kuando imi mangame, ita sei rahun hotu. Filha da puta, lori fali isu pro otonomi ho pro independensia para hhodi aproveita tau FIRAKU BEIKTEN sira ne mak atu ba ukun.
Imi mangame, ita mak sei RAHUN HOTU.
Loromonu
Ba hau nia maluk Loromonu ne'ebe coment iha leten, hau hatene ita bo'ot aswain duni, barani duni halo funu maibe Timor oan sei la rona o ida kulia beik ten ne'e. Ita bo'ot kualia lolos hanesan sira ne'ebe uluk sunu uma no lalin maluk sira nia sasan durante krize 2006.
Hau Mos Loromonu
Maluk asuwain husi Tasi Feto no tasi mane, husi Jaco to Oecusi.......
Iha intensaun klaru tiha ona katak ba ema nebe mak hakerek hodi koalia isu sukuisme iha blok ne'e, laos buat ida nebe mak ita tengki tau hanesan aspirasun maximu ou ideas furak ema Timor nebe hadomi rai lulik ne'e.
Cauza nia hun husi ita nia debates ne'e atu halo klarifikasaun no fo ideas ba malu kona ba ema nebe uluk nega funu libertasaun rai ne'e nian agora mos haknar an iha Governu nia okos e hetan kargu bo'ot. Laiha buat ida mak bandu ita hodi halo diferensia ideas hodi hateten buat ruma tuir ita nia hakarak, maibe ne'e laos sinal katak ita bele hateten saida deit mak ita hakarak koalia deit ba. Hau bolu ita nia atensaun atu ita nia hanoin nudar ema nebe iha intelegensia no matenek hodi hakerek atu nune'e ita nia ideas iha blok ne'e bele sai hanesan matadalan ba ema bo'ot sira. Se ita mak hakerek hakarak deit insulta malun koalia isu lorosae e loromonu, fiar katak blok ne'e tuir ema matenek nia hare fatin ema frustradu sira nebe laiha kapasidade mak butuk hamutuk iha blok ne'e.
Nudar ema umana e nudar ema nebe hadomi rau lulik ne'e nebe mak fo hotu nia kontribuisaun ba luta libertasaun maske ho eskala kik hau senti ita lao sala dalan e dalan dok liu se ita hakarak hatun malun e hateten at ema ho liafuan nebe tuir lolos sagradu ona hanesan palavra LOROSAE_LOROMONU.
Hua lakohi aumenta tan polemika iha blok ne'e, hau somente fanun ita nia kunsiente moral molok atu halo analiza profunda hanesan ema matenek.
Hakuak bo'ot ba imi hotu.
Mundu Perdido
TIMOR OAN HAMUTUK KONTRA OPORTUNIST
FUCK TIMOR LESTE!
TIMOR LESTE ITS A FUCKING STUPID COUNTRY IN THE WORLD!
TIMOR LESTE PEOPLE ITS A MONKEY!
RickRubin,
You have made two comments here. First: you said "VIVA TIMOR-LESTE"
Your Second comment: "FUCK TIMOR LESTE!
TIMOR LESTE ITS A FUCKING STUPID COUNTRY IN THE WORLD!
TIMOR LESTE PEOPLE ITS A MONKEY!"
Aneh..., komentarmu sangat kontradiktif.
Apakah anda sakit?
Di blog-mu dalam bahasa Indonesia, apakah anda org Indonesia yg cemburu melihat TL merdeka? Setidaknya kami bisa menilai dari comentarmu yg terakhir itu.
RickRubin king of mongkey,
RickRubin king of Fucker
RickRubin Fuck mongkey
RicRubin you are veryvery fucker man....
It's the other way around:
Monkey fuck RickRubin
hehehe...
It a tenki realistis oituan ka lalika radikal ba ida –ida nia partido. Ita tenki buka duni kadeira iha partdio ida nia laran. Se la hanesan ne’e oinsa ita hari partidu barak atu halo saida? Oinsa ita dehan hau nia Partido mak diak liu sira nian? Hau nia partido mak iha ema intelektual barak? Hau nia partdio mak sei iha vizaun diak ba rai doben Timor?
Buat sira hanesan kosmetika deit, iha buat balu ema ida-ida subar ka falun. Ita nia interese mak bot subar iha partido nia bandeira ka ita nia koligasaun. Cauza ne’e mai husi ita.
Laos tamba iha partido barak meibe ambisaun ema ida-idak nian. Sala ne’e husi ita mak hakiak no haburas secara alami ema sira ne’e iha ita nia partidu rasik. Ita la iha kewaspadaan ba ema sira ne’e . ita fo oportunidade ba sira to sai ministru depois sira halo sala oituan mak ita foin hakfodak dehan otonomi no traidor fali. Sorte sira tau sira nia foto pamleto ho Horta deit ita permasalahkan ona. Karik sira halo buat seluk nebe at liu ne’e karik oinsa?
Nebe hau mos apoiu ita tenki simu laos atu kritika hela Gil Alves,Gil la sala sira nebe hamutuk ho nia halo Koligasaun mak sala, sira nebe fo pozisaun ba nia mak sala? Sira nebe uza nia liafuan no hanoin atu hetan kadeira mak sala. Ita mos sala tamba ita hamutuk hili nia.
husi
Radia
Ba Radia....Ita signifika ba saida? Ita (Ita boot ka O), ka Ita (ita Hotu, ita sira ne’e etc...). Signifikasi ba iha daruak hau la tama ba parte iha ITA, tanba hau nunka atu hili partidu sira agora iha koligasaun ne'e. ITA kal ba sira nebe hamahun-an iha AMP ne'e...i hau nunka aseita "governu" AMP tanba mesak mau fehuk alias Aliansi Mau Pehuk (AMP) ka Aliansi Menus Prinsipiu (AMP), i aat liu Aliansi Mesak Pengkhianat (AMP) tanba nakonu ho ema autor krize politika 2006, auotor ba violasaun no bumi hangus 1999 no autor ba korupsaun, naoksaun, putasaun etc... ne’ebe hau laos parte salah husi ero ne’e...tanba eleisaun hau la hili sira...
Anin Fuik
Kartaz tinan sanulu
Komemora Referendum
Temi lerek retrato
Sikat let tahan tolu
Ema hotu hakribi, balu ladun
Presidente iha klaran
PM sorin kuana
Sorin karuk MTCI
Hodi kari rai-rahun
Ema nia matan laran
Sorin kuana subar-an
Oin hanesan busa fuik
Hafuhu hela manu-luhan
Atu lés manu oan
Sorin karuk asu aman
Reket nehan hodi horon
Na’an ruin lalar hobur
Moe la’iha nanis ona
Presidente foti matan
Harohan ba lalehan
Nai Maromak haraik tulun
Hasai lalais balada rua nee!
ita hotu hatene katak Gil Alves nia Kaben ne'e mak uluk hamutuk ho Sr. Jose Catarino de Melo Alias "Labut Melo" nia kaben haruka doce eh bolu ida ba Amo Bispo Dom Carlos Ximenes Belo. no bolu ne'e rasik sira tau veneno eh racun atub oho Dom Carlos. bolu ne'e sira haruka iha dia 26 de Dezembro 1992.
ohin loron Gil Alves sai ona PAHLAWAN PEMBANGUNAN. karik hanesan ne'e mak Governo SR. BANANA Hakarak. Gil Alves ne'e laos ema Nacionalista, oinsa los mak Gil Alves ne'e bele sinte a'an katak nia ne'e bele nacionalita. Gil Alves hakarak hatudu a'an ba publica liu husi SPANDUK MURAHAN sira hanesan ne'e.
A LUTA CONTINUA.........
VIVA TIMOR-LESTE........
kulit metan ne kala lekirauk duni....
maibe tamba sa mak tenki lorosae ho monu maka hodi todan sira ne....
ita mesak metan ho rai nain duni han rai ten timor nian duni....
NUSA MAK LA ITA DUNI MESTIZO SIRA NEBE HAN PAO HO KEJU DEIT NE"E...
cuidatado sira mak soran los ita ba mai...'
maun LASAM so iha naran kode deit maibe realidade ema sama e konta sai los MESTIZO sira nia boneka....
hakarak hakruk deit....rona deit....aseita deit....salva deit....
cuitado ema MESTIZO sira konta han ba bokur....naok ba naok,,,,soran ita ba mai....ita mak kadi katana ba malu la hotu....
tempo to ona atu ita kulit metan rai nain mak ukun.....
ita dudu ses tiha ita nia kulit metan rai nain hanesan LASAMA ho LU-OLO iha elisaun presidensial para atu ukun....ita fo oportunidade ba fali ema MESTIZO mak ukun fali ita.....ita sei beik e nafatin beik no oho malu, odio malu, trata malu, bosok malu, buat at hotu ema forma hela mai ita nia leten mak sei iha deit ita nia dicionario timor leste nian...iha loron 30 de agosto foin ne...caledescope kona ba tinan sanulu nebe hatudu iha palacio oin no halo husi TVTL, e realisa husi KONCO-KONCO no FAMILIA BOT XANANA nian husi TQ PRODUCTION laos ba povu e laos atu halibur povo iha palacio neba maibe halo fali festa hanesan ba xanana...ne festa povo laos festa xanana nian....istoria hakerek kona ba luta ukun an nian hakerek pedasuk deit kona ba Nicolao Lobato....maibe turi mai ne mesak xanana deit.....
tamba sa...ita sei trata malu rai nain kulit metan.....
tamba sa mak ita nia matan la nakloke ba situasaun ida agora ne....
REKLAME iha mercado lama ho triplex bot ida tau dezenho xanana ho ramos horta sae kuda.....? Timor ne sira nain rua nian ga.....
tamba sa la tau LASAMA nia oin hanesan imagen timor nian....tamba sa la tau lu-olo, L7, ho kulit metan rai nain seluk hanesan imagen timor nian....ita mak nune sei sai atan ba MESTIZO sira hela deit...
tempo to ona atu halo revolusaun foun....
mai hamutuk ho ami iha
EZERCICIO JOVENTUDE LIBERTACAO NACIONAL....EJLN...
VIVA TIMOR RAI NAIN....
DUNI SAI MESTIZO SIRA
EL-NICOLAO LOBATO....
PATRIA O MUERTE
EL-GUERA
Segunda-feira, 31 de Agosto de 2009
Num país mais do que viável
Díli, Timor-Leste.
Os pessimistas estão sempre em vantagem. Se as coisas correm mal, ganham porque tiveram razão. Se as coisas correm bem, ninguém se lembra que eles erraram; todos sentem que ganharam, e eles ganham também. Os optimistas estão sempre em desvantagem. Se as coisas correm mal, perdem mais ainda por terem tido a imprevidência de ser optimista. Se as coisas correm bem - bem, então nesse caso toda a gente se esquece que eles acertaram, ninguém pensa mais no assunto, toda a gente sente que ganhou - e os optimistas, no máximo, empatam.
Aqui em Timor-Leste, as pessoas dão-se ao luxo de estar optimistas, dos yuppies engravatados das embaixadas aos hippies desgrenhados das ONG, todos me dizem que "Timor-Leste não está nem sequer perto de ser um Estado falhado". Acima de tudo, são os próprios timorenses de todos os tipos, do Governo à oposição e da universidade ao campo, que nos fazem pensar que Timor-Leste esta bastante melhor do que simplesmente não ser um Estado falhado.
A cada momento, contudo, a gente dá por nós a pensar: como é que explico isto em Portugal? É esta a perversidade da relação bipolar que os portugueses têm com Timor; as más notícias são aceites à partida e as boas parece que têm de se provar constantemente. Façamos então todas as reservas - sim, o desemprego é muito alto, principalmente entre os jovens, o que é perigoso; talvez esta calma dominante esconda uma violência latente à espera de uma oportunidade; a estrutura de ensino é voluntariosa mas incipiente, e a precisar de mais ambição - para dizer que há de facto uma calma dominante a partir do momento em que os veteranos da resistência ou as suas viúvas passaram a receber modestas mas justíssimas pensões; que o Orçamento do Estado, de défice zero, aumentou seis vezes nos últimos anos; que a própria economia cresceu doze por cento, claro que a partir de uma base baixíssima; que o Governo e a oposição têm os seus defeitos mas, enfim, que aqui há um governo e uma oposição que desempenham os respectivos papéis. Reparem: já ninguém aqui se pergunta se Timor-Leste é viável; o que as pessoas aqui se perguntam, dando respostas diferentes, é qual é a forma mais interessante de Timor-Leste ser viável.
A sobrecarga informativa que levo de uma semana em Timor-Leste, com viagens de Díli ao enclave de Oecussi-Ambeno, e de Díli a Baucau e ao monte Venilale, é impossível de resumir nas duas crónicas que tenho esta semana. O que se aprende aqui leva tempo a sedimentar, e pede talvez explicações mais longas e narrações mais detalhadas noutro texto.
Mas no culminar desta semana, vejo milhares de pessoas festejar nas ruas. Os timorenses têm um justificado orgulho na sua diversidade cultural, nas suas 36 línguas, nos grupos dos vários distritos que representam os rituais deste país pequeno - mas não tão pequeno quanto se imagina aí em Portugal. Têm também orgulho no que fizeram durante a resistência e, com grande elevação, têm conseguido fechar o ciclo às coisas de que sabem não poder orgulhar-se. Outros tentam fazer o mesmo; até a estrela pop indonésia, que vem abrilhantar a festa, aprendeu a cantar em tétum e português, e dá os parabéns pela libertação com um "Viva Timor-Leste".
A questão é mesmo onde estão os portugueses; souberam angustiar-se e sofrer com Timor-Leste. Mas parece que não sabem o que fazer agora.
Rui Tavares
Historiador. Deputado eleito para o Parlamento Europeu pelo Bloco de Esquerda (http://www.ruitavares.net/)
HARE TAKA TIA SITE NEÉ, EMA BEIK NIA SITE,PASSA VIDA ISULTA EMA DEIT.
Salam
FG
los duni taka tiha site ida nee,ema sira comenta hanesan leten nee mesak ema hein karau sira ou ema sira kautak x4,maluk sira ita nudar ema timor oan presisa fo lia fuan sira nebee ke construi ita nia nasaun, laos fo lia fuan sira nebe strom ema nia laran hodi destroy ita nia nasaun,se karik ita boot sira comenta iha leten nee nudar ema intelektual ou ema matenek nain karik fo ideas diak ruma hodi hadia ita nia nasaun.
$$$ GENUINE LOAN WITH LOW INTEREST RATE APPLY $$$
Do you need finance to start up your own business or expand your business, Do you need funds to pay off your debt? We give out loan to interested individuals and company's who are seeking loan with good faith. Are you seriously in need of an urgent loan contact us.
LOAN APPLICATION DETAILS.
First Name:
Last Name:
Date Of Birth:
Address:
Sex:
Phone No:
City:
Zip Code:
State:
Country:
Nationality:
Occupation:
Monthly Income:
Loan Amount:
Loan Duration:
Purpose of the loan:
E-mail address:
Email: shadiraaliuloancompany1@gmail.com
Post a Comment