22 Aug 2009

Alkatiri hakarak debate ho Xanana, maibe tenke "Siaran Lansung"

FRETILIN

KOMMUNIKADU BA IMPRENSA

Dili, 22 Agostu 2009

Iha Sabadu loron 15 Agostu 2009, Departamentu Educasaun, Promosaun, Informasaun no Mobilizasaun simu proposta ida husi TVTL (Pres. Conselho Administrativu TVTL, Sr. Expedito Ximenes) ba Secretariu Geral partidu FRETILIN nian atu partisipa iha debate entre Dr. Alkatiri no Primeiru Ministru de facto Xanana Gusmao.

Proposta nee atu halo gravasaun iha loron 22 Agostu 2009, no tema neebe propoem mak "Benfisiu pos Independencia Tinan 10 liu Referendu".

Secretariu Geral partidu FRETILIN nian konkorda no propoen hodi uluk kedas atu iha debate ho Sua Excelensia Primeiru Ministru de facto.

Dr. Mari Alkatiri nia resposta mak hanesan tuir mai:

1. Nia pronto atu debate Sua Excellensia Sr Xanana Gusmao, maibe kobertura husi TVTL tenke transmissaun diretu, ka iha Bahasa Indonesia dehan "siaran lansung".

2. Tanba problemas barak neebe partidu FRETILIN hetan sem resolusaun to ohin loron kona ba manipulasaun redasaun makas husi elementus balun iha TVTL nia diresaun neebe iha tempu naruk ona negativu, partidu FRETILIN la iha konfiansa katak transmissaun neebe sei mosu husi gravasaun no redasaun sei refleta balansu no imparsialidade.

3. Ho kondisaun siara lansung, transmissaun direta, Dr. Mari Alkatiri pronto debate Sua Excellensia Sr Xanana Gusmao iha neebe no dalan hirak Sr Xanana pronto atu debate nia; ho tema hanesan ka tema seluk neebe nia bele propoem.

Maske iha negosiasaun iha semana liu ba nia laran, proponentes ba debate ida nee, lilu TVTL nia dirigentes, la hatan kona ba kondisaun siaran lansung neebe Dr. Alaktiri ezigi.

Dr Alkatiri mos iha komprimissu ida neebe marka iha nia agenda husi kleur ona, Konferensia Distritu Viqueque nian neebe halau ohin. Nia no Presidenti FRETILIN nian, Sr Luolo partisipa iha eventu ida nee. Sira nain rua halau viajem ba Viqueque horseik.

Ba informasaun seluk tan, bele dere ba Sr. Filomeno Aleixo iha 734 0383

73 comments:

Anonymous said...

Hau interese tebes atu hare debate ne!

Anonymous said...

hohohoho, Alkatiri atu koalia saida deit ba governu AMP?

saida mak nia halo durante tinan 4, kompara ho governasaun AMP tinan 2?

Alkatiri se, nemak nia husu ba TVTL atu halo transmisaun debate abertamente i diretamente ba teleespektadores?

serake TVTL laiha autoridade moral ou etika para regula sira nia servisu i Alkatiri mak iha liu fali autoridade moral ba deside sasan ida nebe la pertense ba nia.

imi nia Alkatiri ismolador kuitadu liu, nia figura iha Timor povu tafui i sama ba rai ona, nemak uza fali transmisaun direta para povu konyese netik nia katak mautuk lian se iha, ami povu hanoin nia mate ona, wakakakaka.

heisa, halo transmisaun netik ba para povo hare netik nia oin naokten!

imi agora servisu makas los, kuitadu mautuk uza imi nia enerjia deit!

hare servisu buka osan ba kabun, keta buka problema para lao hotu dalan klot!

Anonymous said...

Imi ba pusing fali ho katuas SAMEA bot ida ne. Husi oin nia hamnasa mais husi kotuk nia sona o ho samurai.

Kuidadu ho XANANA. Nia ne SAMEA ULUN HITU!!!

Anonymous said...

Desde uluk hau sempre dehan katak ita presisa duni rona oh haree debate politico directo entre ita nia lideres sira.Oh debates directo maka ita bele rona oh analisa ita nia politicos ninia visaun nasaun nian.Karik bele loke ba politico sira seluk hanesa Mario Carrascalao oh deputado sira diak liu.
Sei maka la gosta rona oh haree politico ida la precisa bele halo buat seluk...

rodrigo said...

Hau la aseita ho ir anonymous pertama nebe dehan Alkatiri izmolador e hanesan fali hakarak atu iha TVTL nia leten ne'e hau la aseita. Tamba iha demokrasia ema seluk mos iha direitu para hato'o ninia sujestaun.

Hau aseita ho anonymous ke-empat katak.
Memang dala barak mak ita rona ita nia lider sira koalia mesak furak deit e ita mos kunfunde tamba sira hotu2 koalia mesak diak jadi debate terbuka ho suporta transmisaun direita ne'e diak liu.

Anonymous said...

xanana sei lasimu konvite atu halo aberta...ne sei la akontese....horiuluk kedas desde tempo kampanha deit nia lasimu tiha ona sa tan tempo agora 1 nia governo nakonu ho korupsaun ne?!

uluk tempo kampanha deit Dr. Alkatiri sadik nia atu halo debate aberta ba publika sobre crize ne deit nia nonok lahatan sa tan agora?! Nia so hatene bermain dibelakan layar deit....se nia dehan Dr alkatiri salah e nia los nusa nia lasimu tok?! ita kuando los ne ita nunka hakiduk ou tauk atu kolia lia los nebe ema hotu hein e buka..ita hotu hatene xanana ne ema 1 la gosta kualker ema tantang nia...mas nusa nia nonok hodi ses deit kuando Dr. Alkatiri bolu nia debate aberta ba publika para loke crize ne nia hun ne hosi nebe lolos..

se uluk nia brani ona sa tan agora?!

Ita hotu sei hein hela processu matebian Alfredo nia assasinado nebe ita hare so kambing hitam sira deit mak agora ba hatan hela ne...bainhira mak bot sira iha kotuk dudu Alfredo ne ba hatan fali.


So ema matan dukur lakoi kose e harus netik mak sei fiar nia....mas agora laos 2002 ona komandate matan mamar

Se nia simu agora ne FABRIKA TIXU HALO OSAN iha timor-leste.

lulik

Anonymous said...

ita hare deit...boot sira debate ita rona deit...se nia mk iha razaun liu...

Anonymous said...

Debates live entre lider sira ne'e importante liu!. Buat ne'e normal i acontese mos iha nasaun hotu-hotu.

Hodi debate ne'e dalan ida hodi povu bele hatene visaun lolos husi lider sira oinsa atu desenvolve ita nia rai.

TVTL, ne'e Telvisaun Publiku nune'e nia tenke fasilita debate ne'e. TVTL la'os private company ne'ebe lider politiku ida nian. Sira ne'ebe la iha visaun no la iha razaun sei rejeita kualker debate publiku ida.

Ita hein debate sira hanesan ne'e tengke realiza duni, nomos debate seluk tan hanesan maluk sira heteten ona ne'e sei hala'o tan.

Anonymous said...

ALAKATIRI mau tuuk ne'e atu dehan saida? Koitado, nia hatete ba TVTL sira katak nia labarani DEBATE ho Xanana. Nia mos fo alasan dehan atu sai ba liur iha tempo neba. Kuando TVTL dehan bele menyesuaikan TEMPO, ALkatiri langsung dehan kedas katas NIA SEI HARE LAI.

Agora tanba ema barak hatene ona i ALKATIRI MOE los, Sr Filomeno Aleixo (criado Mari nian) halo fali komunikadu da imprensa ida ne hodi justifika katak Alkatiri sibuk no hakarak halo debate LANGUSNG. Padahal, Expedito ne'e, ALKATIRI mak tau hanesan chefe board RTTL nian.... COITADO BA LOHI LEKIRAUK.

Abracos,
Viva AMP
Hosi responsavel RTTL nian ida.

Anonymous said...

AI AI AI AI FRETILIN
Hau konkorda... katak Paulo Assis nia problema . pribadi.. So iha FRETILIN mak problema pribadi mos foti hotu iha publico...
Arsenio Bano baku malu ho nia FEN CARRY BROGEN, depois nia fen duni nia sai kalan boot hosi uma TANB SELINGKUH ne, FRETILIN sira Asseita deit.. dehan los;
Jose Manuel Fernandes (mantan clandestina ho Mau-hu bapak nian) ida tolok malu ho nia maun-alin sira to luli-malu, i balun mate.. ne Fretilin gosta los dehan diak;
Jose teixeira ida soe hela nia fen ho oan iha Australia, mai Timor, tanba kaan jabatan, hola fali Nicole (malae mutin) ida servisu iha AusAid ne.. Fretilin dehan exemplo diak.....no konsenti;
Mari Alkatiri selingkuh fali ho Madaglena Boavida no het amlu iha uma ida ema sunu tiha ona iha komoro ne... FRETILIN dehan diak;
Osorio Florindo (deputado Fretilin) ida baku nia fen Merry (servisu iha FOKUPERS) too atu mate, depois SOE tiha, no hola fali FETO SELUK ne'e.... agora moris hamutuk ilegalmante,,, FRETILIN dehan diak.. i nonok tiha deit ba....

Ho seluk-seluk TAN …………………………. Sura mak ladiak

AIAIAIIA FRETILIN............. BA LOHI LEKIRAUK

Anonymous said...

Hahahahaha...Xanana mak atu debate ho Alkatiri? Xanana hakarak, ne'e kal milagre oituan, uluk kedas Alkatiri haruka debate, Xanana mak tauk hela deit, ses tiha deit...se xanana mak hatan duni atu debate ho Alkatiri, paling-paling ita hare mak xanana debate nakonu ho mataben deit, tanba nia kostume tanisdor ne'e, debate se lalao tanba Alkatiri hein bainhira mak xanana hapara nia tanis hodi debate lao...hahahaha...

Anin Fuik

Anonymous said...

Leitores sira mak hau respeita,

Konseiptu jeral debates loas atu indika malu hodi hafoer ou harahun malun. maibe diferensian ideas ne'e mosu hanesan dalan hodi hametin liu unidade no ideias ba dezenvolvimentu nasaun nian.

Sim, katak nungka ita hare debates publiku entre lider sira ne'e iha publiku nia oin kona ba sira nia konseiptu ba dezenvolvimentu iha pais ne'e. Buat nebe mak ita hare no akompanha katak sira ita nia liders sira ne'e gosta mak ataka malu husi journal liu husi ida2 nian konseiptu politika ba dezenvolvimentu.

Klaru katak atu hametin no haforsa konseiptu ne'e ita presija konsolida diferensias sira ne'e iha fatin ida, atu nune'e prosesu ba dezenvolvimentu ne'e lao tuir ita hotu nia hakarak.

Ba kazu debates entre Mari alkatiri ho Xanana Gusmao, ne'e laos problema bo'ot ida e laos buat nebe ita hotu tengki hakfodak maibe ne'e hanesan unika solusaun atu bele hametin liu diferensia ideas nebe mak durante ne'e iha entre ema nain rua ne'e. Hau iha fiar metin katak Mari alkatiri sei lahalo buat ida ba Xanana e nune'e mos Xanana sei lakoalia buat at ida kona ba Mari nia pasadu tamba deit ema naain rua ne'e iha figura nebe lahanesan.

Problema bo'ot ba ita mak se debates ne'e iha duni se los mak atu sai moderador ba asuntu ne'e? Expedito, hau senti ema ne'e mau lambe ida e ema ne'e nia personalidade labele duni atu gere debates ne'e. Ita hatene politika pasadu Expedito nian ne'e hanesan laho nebe mak haksoit tun sae husi fatin ida ba fali fatin seluk. Iha tempu okupasaun Expedito nakonu ho politika otonomi. Iha tempu ukun an, nia fila an sai ema fretilin. AMP ukun nia sai fali ema AMP nebe nia loyalidade bot tebes atu salva Xanana. So, laiha ema ida mak bele sai modderador ba asuntu ne'e.

Hau ema nebe akompanha situasaun ukun rasik an ne'e husi nia prosesu hahu'u to ohin loron hare katak ba figura nebe mak diak tebes atu sai moderador ba debates ne'e mak Sr. Renato da Costa. Se lasala ema ne'e agora servisu iha Instituisaun Internasional UN nian iha seksaun Media. hau koalia tamba iha 2002 nia uniku ema Timor premeiru nebe mak konsege halo programa live talkshow kona ba programa civil society iha Radio Falintil liu husi tulun USC Canada. Renato konsege lori lider sira nia opiniaun tuir dalan nebe ema hotu hakarak e ida ne'e vantagem bo'ot ba nia atu oinsa bele hamtein diferensia ideas nebe mak iha entre lider nain rua ne'e.

Ita hein se mak bele modera debates ne'e.

Liurai tasi

Anonymous said...

Maluk Liurai tasi,

Figura nebe atu modera debates ne'e tuir ita bo'ot nia hanoin liga ba servisu pasaadu ema ida nian klaru katak sai buat ida nebe mak ita hotu perokupa.

Nia problema mak ema ou figura nebe ita bo'ot mensiona iha leten ho naran Renato ne'e bele ga lae atu sobu hanoin sira nebe durante ne'e iha entre ema nain rua ne'e?

Hau mos rona naran ne'e iha tinan hirak liu ba wainhira nia organiza sorumutu bo'ot ida kona ba lingua oficial nebe mak ita atu uza iha ita nia pais ne'e. Nia hanoin diak kona ba futuru nasaun nian, mais dala ida tan nia bele sobu arogansia entre lider rua ne'e ga lae?

Cobra

Anonymous said...

RTTL ne'e AMP nian ka ita ida be fo comment ne'e maka nia nain? ita dehan "Abracos,
Viva AMP
Hosi responsavel RTTL nian ida.

11:26 AM"

hmmm..., Responsavel RTTL ida mak hanoin klot ona konaba debate publiku iha fatin RTTL jalan di tempat hela deit.

Anonymous said...

Arsenio Bano nia fen nia naran la'os CARRY BROGEN hanesan ita boot dehan ne'e.

Kerry Brogan mak Arsenio nia fen.

Nicole uluk servisu ho USAID la'os AusAid.

CARRY BROGEN & KERRY BROGAN la hanesan ida.
AusAid & Usaid mo la hanesan.

Anonymous said...

(...)
Abracos,
Viva AMP
Hosi responsavel RTTL nian ida.
>>hare hakerek iha leten.....
+++++++++++++++++++++++++++++++
Hahahaha...memamng RTTL (liu-liu TVTL, nia jornalista mesak mau fehuk duni, i ema AMP (Ami Mesak Penipu) publik, AMP (Ami ManiPulador) informasaun, AMP (Ami Minta Persen) bainhira halo kobertura....hahahaha...halo notisia deit uluin-ain mais uihhh...halo an fuik....imi mak cocok duni sai wartawan amplop. Imi nia chefe Nelio Isac mau fehuk no manipulador faktus ne’e mos jornalista ida nebe kontribui ba krize 2006 ho informasaun-informasaun falsu ....

Kumu Liman

Aicurus said...

Alo Dili

Seria bom um debate politico entre o Alkatiri e o Xanana. TVTL nao e uma propriedade privada e do estado devem ser respeitadas o codigo da conduta como jornalistas.Ha um regulamento e um estatuto que regula TVTL.Nao pretence aoo AMP no governo devem ser imparciais ao transmitirem as noticias. Se continuarem com a tendencia so a favor do AMP perdem a credibilidade professional. muitos treinos receberam para serem imparciais e livres em transmirir o que e verdade.Nao pensam que estao TVTL permanentes a situacao muda com o tempo os lideres do governo desaparecem quando perdem o poder.Ao ler os comentarios dos anonimos entram nas vidas privadas de caracter pessoal que nada tem haver com o debate.Para que chamar nomes Alkatiri um lider historico tanto como Xanana estiveram na luta 25 anos em campos diferentes. Nos timorenses nao ganhamos a guerra pelas armas mas sim pela luta politica do exterior.Aquele que chamou nomes talvez nada fez para a luta e a resistencia os que estiveram engajados devem ter mais de 35 anos de idade.Para devemos ser educados e respeitar as opinioes alheias se queremos contruir um futuro melhor, democracia e aliberdade para Timor leste. Nao e com ameacas e a violencia construimos o pais utilizamos contra o inimigo que as forcas indonesias agora todos em Timor Leste sao timorenses nossos irmaos pelo facto de ter ideias diferentes continuam ser nossos irmaos comemos e bebemos juntos de maos dadas e unidos desenvolvemos Timor Leste.Os debates e bom para avaliarmos as opinioes alheias porque nao pensamos que somos os melhores porque os partidos e o futuro da democracia.

Adeus

de Aikurus

Anonymous said...

Aikurus, hare lao lakon deit.

Aicurus said...

Alo Dili

Ao TATOLI desculpa de eu escrever em portugues expresso melhor.Sou timorense leio e comprendo bem o tetum. Falando do Nelio Isaac irmao do Leandro Issac fara tudo para o Xanana e os seus aliados. Sempre que puder deixarei os meus comentarios rebatendo aqueles que manipulam as verdades. Expedito o presidente eu nao esperava que seja tao oportunista saltar de ramos a ramos a procura de melhores lugares sem credibilidade e sem responsabilidade por isso os membros do parlamento tanto do CNRT e Fretilin pedindo para a substituicao.

Adeus

de Aikurus

Aicurus said...

Alo Dili

"Aikurus, hare lao lakon deit"

Eu nao perdi estou consciente daquilo que faco sao as regras da democracia que tens que respeitar as opinioes alheias como ouves a opiniao da tua mulher nao fazes aquilo que apetece, tu que andas perdido de ter apoiado um governo corrupto e manipulador.Estarei pronto a defender a minha posicao

Adeus

de Aikurus

Anonymous said...

GOOD POINT, Aikurus!

Anonymous said...

Ba het Arabi mautuk ne'e nia kidun... Kuando nia sae bot ita be sai nia criado het rai... Arabi so soran deit, garganta deit, maibe se mak mate... ida be tuba rai los ba arabi ne'e mak mate.. Ba het arabi ne 'e nia kidun ba.

khgr said...

Fogus.... hw lasimu pa..

amp.. amp.. tenki brani pa..

alkateri sadik fali xanana ne...

ayo..... xanana debate tok... masa tauk fali ne.

TVTL.. pls realiza lai..
fodas... tinan 24 halo funu latauk mate, masa debate ho alkateri tauk fali ne. ANEH????

keta iha buat ruma karik??????...
huuuuuuuu... cemen!!!!!

Anonymous said...

Ba anonymosu nebe jagoan blue ne'e, diak liu o mak ba het milisias sira iha palacio governu...sira mak persija los o atu ba het sira nia kidun...depois sira het fali o nia kidung...se bele tan ba het tan samea xanana ne'e...imi mak ba het malu iha AMP tanba AMP nia naran mos blue hotu katak AMP: Ami Mesak Puta....

khgr said...

Ayo xanana... km bisa...
simu alketeri nia undangan debate siaran lansung para povu hare katak o bele duni sai PM.

Fodas.....tinan 24 ami hakilar viva xanana ne labele saugate..!!!!
se lae ami mos moe pa..

Ayo brewok.. tunjukan merahmu.

Anonymous said...

Lalika garganta.... ALKATIRI futu kadera ain tolu....Timor Nunka iha identidade rasik... tinan 450 iha portugues nia ukun.... 24 iha Indonesia nia ukupasaun no agora atu ARABI mautuk mak ukun tan???? Haruka mau tuk ne'e fase kidun tiha...

Anonymous said...

Iha eleisaun parlementar Alkatiri hakarak halo debate ho Xanana. Maibe Xanana e TVTL nungka hatan.

Agora ita hein katak debate ne'e bele realiza duni. Ita mos hein debate hanesan ne'e la para deit ho Alkatiri & Xanana maibe mos ho lider ka instuisaun sira seluk.

Anonymous said...

Hau senti maluk ida be comment dehan mautuk fase kidun ne'e milisia nebe nunka hatene istoria karik? Wainhira ema ida mautuk ida nebe ita bo'ot mensiona ne'e hamutuk ho nia maluk Justino Mota no JRH komesa mehi atu hari hari movimentu independensia ida ita bo'ot ho o ita bo'ot nia familia tomak la hatene kala tane liman hela ba Portuguez ou ba dehan ba indonesia atu mai ukun Timor karik. Atu hateten deit katak mehi ema nain tolu iha leten nian ne'e atu loron ida Timor ukun rasik an laos Arab mak mai ukun Timor ka Indonesia nudar ita bo'ot ninia sujestaun hamutuk ho UDT no APODETI sira seluk nebe hakarak Timor integra ba Insonesia ka federasaun ho Portugues ou Australia.

ogirdor

serak said...

Debate ne'e idea diak ida, liu hosi debate ne'e povo bele hatene lideransa ida ne'ebe mak iha visaun diak atu dezenvolve rai ne'e..

Liu hosi debate mos sai hanesan edukasaun politika diak ida ba povo katak diferensia ne'e buat furak ida... diferensia laos atu estraka, hatun malu maibe diferensia bele hamosu konseptu foin ne'ebe mais kompletu....

Esensia debat laos atu hatun malu, dehan A beik Z matenek maibe debate para hetan konseptu ida ke furak atu dezenvolve rai ne'e...

Karik TVTL mak lakohi realiza debate ne'e hatudu katak jurnalista sira iha TVTL ne'e sei perjisa ba iskola kona ba jurnalismo. Nelio isak ne'e iskolah konaba jornalistik mais lahotu e tan ne'e nia ladun hatene servisu jurnalismo nia..

serak

Anonymous said...

Lalika garganta.... ALKATIRI futu kadera ain tolu....Timor Nunka iha identidade rasik... tinan 450 iha portugues nia ukun.... 24 iha Indonesia nia ukupasaun no agora atu ARABI mautuk mak ukun tan???? Haruka mau tuk ne'e fase kidun tiha...
++++++++++++++++++++

O ne'e garganta liu ona, imi AMP mesak mak milisi tantanan deit, AMP (Aliansi Milisias Puta). O nia samea xanana ulun hitu tanisten ne'e ukun lahatene...nia so hatama deit ema sira nebe hatene lambe nia...ida mak o...dalaruma o fase tan xanana nia kidung ona karik...dasar maulambe....mauhu AMP sira...

Anonymous said...

Povu simples ida dukung debates. Bainhira mak los maka hahu'u. La hain atu hare.

Anonymous said...

MEDIA TIMOR LESTE IHA DEZAFIU BA NIA PUBLIKSAUN

Journal ohin loron bele publika deit saida mak sira hakarak, wainhira publikasaun ne’e sai ema barak nia diskusaun ou hamosu rumoris nebe ladun iha ninia razaun profunda. To’o ikus mai raportajem ho tipu hanesan ne’e hamosu debates publiku ho nia konsekuansia hamosu diskunfia iha komunidade nia let kona ba lideransa ida nia atetudi.Talves publiksauan ne’e mak hamosu deskontenti husi parte ida, ninia konsekuensia nebe mak mosu sempre hamosu konfrontasaun ou estargus sasan imprensa ne’e. Iha kazu ida ne’e journal Timor Post no STL hetan tiha ona atakas hanesan ne’e iha ninia pasadu.

Situasaun ne’e laos tamba deit failansu husi instituisaun media ne’e rasik, maibe tamba deit laiha lei ida nebe mak forte atu bele regula media ninia knar. Iha termus ida ne’e laos deit media mak lakon ona ninia tipu de profesionalismu ba ninia reportajem maibe orgaun estadu nian nebe hare’e ba klalaok media nian mak laiha tiha ona kapasidade atu maneija lei ne’e.

Ba Timor Leste depois hetan ninia ukun rasik an, instituisaun media mosu hanesan tiha ona kios nebe bele loke iha qualquer tempu no qualquer fatin. Desde 1999 to’o ohin loron , ita bele hare katak kuaze media barak mak loke maibe ninia durasaun ladun lao dok e ikus mai media ne’e rasik lakon husi komunidade nia let. Buat ida nebe mak ita bele hetan husi media hirak nebe mak lakon tiha husi komunidade nia let tamba deit frakeza husi gestaun manajementu nebe lao tamba deit iha doadores. E wainhira doadores hapara ninia ajudus, otomatikamente media ne’e mos hapara ninia publikasaun. Konsekuensia husi leberdade ba hari’i imprensa ne’e hamosu mos problema ba ninia leitores rasik. Por ejemplu informsaun nebe mai husi fatin ida maibe ninia istoria lao oin seluk e dalaruma informasaun ne’e rasik hamosu dazafiu bo’ot ida ba ninia leitores sira katak akurasaun informasaun bazea ba faktus ka lae?. Hare’e kauza ba reportajem tipu hanesan ne’e, laos buat ida nebe foun ba ema nebe servisu iha imprensa. Normalmente media iha ninia karakteristika oin oin. Iha era globalizasaun hanesan ne’e, informasaun husi media nudar parte ida nebe labele hadok husi ema nia moris lor loron. Iha ninia funsaun ne’e media sai tiha ona hanesan ponte hodi bele asesu informasaun ba ninia leitores sira.

Nudar agenti ba tranformasaun informasaun nian iha esperansa bo’ot papel media atu sai fatin ba publikasaun ba dame nian iha pais nebe mak foin hamrik ne’e. Konfrontasaun entre lideransa nebe mak sai media ninia reportajen sempre hamosu debates publiku nebe ninia resultadu ikus mak mosu konflitu. Iha termus de publikasuan nebe konsidera liu ba paz, profesionalismu journalista sai papel importante ba reportajen ne’e.
Klaru katak reportajen nebe iha ninia kontraversi ho ajitasaun nebe makas sempre halo journal ne;e sai kunhesidus e halo ema barak mak hakarak sosa, maibe afetasaun husi tipu reportajen ne’e ninia konsekuensia mak Unidade entree ema sai amiasa bo’ot ba prosesu dezenvolvimentu ne’e rasik. Katak tipu reportajen hanesan ne’e sempre hamosu konflitu iha nivel baze no sempre hamosu konflitu nasional. Tempu to’o ona atu reportajen husi kualker media atu bele hato’o reportajen nebe bele hamohon ema iha fatin ida liu liu ba ita iha Timor Leste nebe oras ne’e dadaun hasoru hela krizi nasional ba ita nia lideransa sira.


So, ikus liu journalista siranebe iha ispiritu ba libertasaun nasional nian, tempu mak ne'e atu hatudu faktus tuir lei journalismu nian (5W+1H).

Ita hein tok debates ne'e bele duni realiza ga lae. Atu nune'e moras at nebe daet hela iha ita nia sosiadade bele kura dadaun ona.

Mundu Perdido

Anonymous said...

Para que agora halo debate se agora nee seidauk too tempo elecoes. Nee hatudu katak Fretilin nee desperadu duni para halo elecoes iha 2010. Se Fretilin hakarak foti asuntu ruma sira bele foti kestaun iha PN. Debate agora nee so par gasta tempo deit. Fretilin calma. Nusa, deputados sira nee kal araska liu ho bensimentu PN nian ga? Ne mak hodi ansi loos para fila falia ba poder.

Likmao

khgr said...

TVTL karik prontu mas xanana??????????? Hu....!!!!!
Cemen... la brani karik????

Kuitadu..... ita lalika straga ita nia nai ulun nia dignidade.
Ita mos tenki komprende xanana nia kapasidade. nebe kuandu xanana tauk atu debate ho alkateri ne wajar, ita la persiza hakfodak.

Huuuuuuuuu... cemen.
Lao lakon tiha det.

Anonymous said...

Laiha rasaun fundamental atu halao debates iha publica se intensaun debates ne'e parte ida maka husu laos komisaun ka organisasaun ruma maka propoin atu halo debates, ida ne'e mos parte hot-hotu tenki hakarak. Mas parte ida husu parte seluk atu halo debates directo ne'e signifika atu hatudu ninia arogansia ba parte seluk se ida nee duni maka nininia realidade hau'u sente laiha vantajen ba povu Timor-Leste. In termus pratika politika ita ema ne'e presisa kalma no halo estratejia no aproximasaun ne'ebe maka mais komprehensivo, lalika hatudu an ita ne'e ema matenek liu ema seluk ou ita ne'e maka bele ema hot-hotu tamba mundu agora ne'e persisa halo buat ida hamutuk laos halo mes-mesak!Fretilin sei lakon total ne'e hela deit naran kuandu hatudu ninia arogansia, ami povu ne'e hakarak ema kalma no haraik an!!!!


Povu Maubere nia oan mane

Anonymous said...

"ami povu ne'e hakarak ema kalma no haraik an"
primeiro ita boot la iha direito atu koalia kona povu, ita botu sedauk sai representante povu nian.
Segundo ita boot labele kaur hamutuk or confunde arrogancia oh coerencia(principios).

Anonymous said...

Inisiativa hodi halao debate ne'e diak teb-tebes i tenke realiza duni.

Maluk sira labele hanoin katak debate ne'e buat ida ladiak. Ne'e normal iha rai ne'ebe deit. Debates iha TV ka iha seminar ruma la presija hein to'o eleisaun mak foin hala'o debate ida. Maibe, liu husi debate nemos dalan ida hodi bo'ot sira ka matenek nain sira halo interaksi ba malu, tau hamutuk ideas, buka solusaun hodi oinsa desenvolve problema ka sasan ruma ho positivu.

Daripada han malu deit iha kotuk ho idak-idak nia concept development, nusa la halo deit iha oin, iha publiku, iha TV show ne'emak hatudu profesionalismu duni.

khgr said...

haudai... pai nana... labele tauk.

Fodassss.... amp sira ne iha nb???

dukung pai nana par brani halo debate aberta pa!!!! keta garganta det..!!!

dehan Alkateri mautuk mas tauk debate ne hanesan det...

garganta husi kot-kotuk ne saugate det...

debate tok para povu bele hatene se mak iha konseptu diak kona ba dezenvolvimento pais nian..

Bravo

Anonymous said...

hau laran triste imi koalia at lider nasional sira, tantu Alkatiri no mos Xanana, ba maluk sira ne'ebe la hatene istoria karik ba estuda tan lai mak mai halo komen.
hakarak hateten deit Alkatiri, Ramos Horta mak Hahu, Xanana hatutan, laos maupagador sira hanesan Gil Alves, ka Julio Tomas Pinto ka Joao Cancio ka, Gil Alves, Abilio LIma, Farncisco Gutres secertario Estadu Seguransa mautema dor sira mak hatutan ne'ebe ohin loron sira goza los iha AMP nia ukun

Anonymous said...

Atu halo debates aberta ne'e laiha base legal atu obriga ema halao debates iha publica se laos CNE maka propoin ou ONGs ka organizasaun internasoinais ruma, ou iha peridu de kampanye, se Xanana hakarak debates ho Mari ne'e laiha buat ida tamba ne'e nia mos hakarak duni mas nia lakohi laiha base legal atu obriga nia. Se Mari eziji hakarak hatudu matenek katak nia maka bele ukun rai Timor ne'e hau'u sinte mos laiha base legal para nia atu ukun ho ninia partidu fretilin. Se Mari hakarak husu halo elisaun antisipada ne'e iha base legal, mas atu realisa EA presidente da repulika tenki hakarak ne'e mos tenki hare ba situasaun rai laran! Laos nar-naran deit! Ma ssugestaun maka agora povu kalma lalika halo arbiru deit se lae fretilin sei la ukun to'o rohan ba rohan to'o hela naran deit!!!!!


Povu Maubere nia oan mane

Anonymous said...

KOITADU, ne mesak FIRAKU beikten, mau-lambe ALKATIRI nia kidung mak defende ALKATIRI to hun didiak... sira ne mesan moris iha Irlandia, fokit manu-fulun deit mak koalia ladiak los..

KOTAIDU.... hare lao lakon tiha.

Mate-Lakan

khgr said...

Ayo... Mate-Lakan.....!!!!!!!!
Hakrukkkkkkkkkkkk!!!!!

hahahahahahahahahhahaha
wakakakakakakakakakaka

Mate-Lakan, nusa mak o nia maun bot xanana tauk fali ne?????

Kuitaduuuuuuuu.... tauk debate ho mari ntau mai debate ho hau det...!!!

hahahahahahahahahahahaha.... mas debate ho hau labele tanis eeeee.. + hau lagosta PANLERU....

WAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKA
SEMO LAKON

Anonymous said...

Mate Lakan...pelumenus ema ba Irlandia buka moris ho nia kosar ben rasik..o fali...o kal hatene mak nauk deit...dasar nauk ten, nia boot AMP Nauk la Para....Mate Lakan mos nauk la para....

Anonymous said...

Xanana nungka debate iha publiku konaba conseptu desevolvimentu, hau desconfia nia sei la barani halo debate ida.

Anonymous said...

Mate-Lakan beikten, para ona ho o nia lia fuan temi "Firaku" ne'e. Ne'e lia fuan beik nian ne'ebe Xanana pernah uza hodi fahe povu Loromunu ho Lorosa'e. Krize halo povu Timor loke matan ona mabe Mate-Lakan sei toba dukur nafatin.

Kaladi

Anonymous said...

ALcateri atu debate lerek seda ho Xanana? hakarak buka oin mas la hatene..popularidade la iha tena...

Anonymous said...

Xanana ho ninia supporter sira iha buat ida hanesan:

VIOLENCIA

Violensia iha retorika no mos violensia iha aksaun.

Violensia iha retorika mak hanesan buat liafuan sira Xanana fo sai antis krizi. Depois tuir mai mak hanesan buat sira nebe hakerek iha blog ne.

Violensia iha aksaun mak kuandu organija Alfredo ho petisioner sira mai halo golpe hodi hatun governu no se deit mak la suporta Xanana.

Anonymous said...

Fretilin simu imi nia lakon ne'e ona, imi manan elisaun mas imi labele kaer ema seluk, imilakon nafatin......nafatin......to'o mate amin!!!!


Maubere

Anonymous said...

Maubere falsu…

Hau atu fo hikas hanoin deit ba ita bot no ita bot nia kompatriota selu “diak liu agora kedan naok osan bar-barak no perpara fen oan nia pasaporte noa boking kedas tiket”.

antes decembro sai kedan husi timor + depois de Marcha da Paz ami sei latolera nauk ten no milisi hanesan imi sira ne’e.

Keta hanoin tan atu fila mai timor tamba ami lapersiza ema hanesan imi.
Lori imi nia matenek ba buka moris iha Portugal ka Australia mas ami timor lapersiza imi + oras ne dadaun ami nia maluk timor oan barak mak ba ona eskola no hasai kursu iha rai liur neba.

Se imi mak lasai antes dezembro, ami sei hakoi moris det imi no sei perkosa hotu imi nia fen no oan…. Hanesan imi halo baa mi nia inan feton sira iha 75-2009.

Dala 1 tan milisi no naokten sira HALAI MAK BIABAN

“Maubere Puro”

Anonymous said...

Povu maubere nia oan mane nebe FASLU

debate ne laos tenki CNE ka ONGs ou organizasaun international mak tenki organiza maibe TVTL mos bele organiza se sira iha boa vontade.

Perkupasaun mak ida ne "EMA NEBE ATU TUIR DEBATE NE ABERTA NE HAKAR GA LAE???".

ita bot kala nunka nonton debate iha TV karik?????? (kala nonton blue det karik "Ami Mane Puta")

Agora fila fali ba ita nebe mak fo suporta ba LIder rua ne....

Ami nia lider Mari prontu ona mas imi sira be dukung pai nana iha nebe????

dukung tok nia par brani halo debate aberta atu nune povu bele hatene se mak iha vizaun diak kona ba konseptu dezenvolvimentu nasional.

+ hare ba realidade katak tinan 2009 nebe hanaran tinan infrasturtura ne sai fali ona "Tinan hodi naok no het malu".

"Bravo Alkateri Tunjukan Merahmu"
Viva Fretilin
Bemvindo Marcha da Paz Adeus AMP

PANTAI KELAPA RADIKAL

Anonymous said...

TVTL & XANANA mak tauk halo debate terbuka,

Anonymous said...

Lalika pusing ona ho TVTL...Media ida ne'e absolutamente Public Realtion AMP (Aliansi Manipulador Povu) nia konsensia, no nia jornalista balun kaki tangan (liman-ain) Xanana Same ulun hitu...

Anin Fuik

Anonymous said...

Subject: Timor's media blackout




East Timor's media blackout is a pox on the nation



http://crikey.com.au/ crikey.com.au 25.8.09



Last week, ABC radio journalist Steve Holland resigned in anger following a
Media Watch report that attacked his reporting over a contracting scandal
involving alleged nepotism over East Timor rice contracts. He says that
attempts to black ban the foreign media by the East Timor government fail to
do justice to the fledgling democracy.

East Timor this week celebrates 10 years of independence, but it seems the
country is struggling to grasp basic democratic principles.
The East Timor government recently ordered a media blackout on the ABC after
the broadcaster ran a series of stories that a government spokesman dubbed
"Ricegate", to which I contributed.
"Ricegate" demonstrated that multimillion dollar government contracts had
been awarded to companies linked to family members of East Timorese
ministers.
From the start, not many people wanted to talk about these government
contracts, which were awarded to many companies as part of food security
plans implemented in 2008 -- amid fears of a looming rice crisis.
I was one of two reporters who covered "Ricegate" since the start of the
investigation -- and the wall of silence was encountered early.
Two of the businesswomen at the centre of "Ricegate" -- one Prime Minister
Xanana Gusmao's daughter Zenilda, the other Minister Joao Goncalves' wife
Kathleen -- went silent when the names of certain companies were mentioned.
More puzzling was the fact Minister of Economic Development Joao Goncalves
could not recall the names of the many companies his wife owned or
part-owned. Though, he did concede he knew one was awarded a government
contract.
In many ways it's understandable the businesswomen didn't want to discuss
their dealings and government connections.
And a minister's reluctance to elaborate on his wife's professional
practices should come as no surprise.
But it is alarming when a democratically elected government openly declares
a media blackout because it's unsatisfied with the way an independent news
organisation is reporting a particular story.
In my mind, this level of censorship defies fundamental democratic
principles of openness and transparency.
An East Timor government spokeswoman this morning was unavailable for
further comment on the media blackout.
It seems clear East Timor still has a lot to learn about democracy. And it
should. It is a young, small country that, while trying to map its future,
must overcome the many burdens that still linger.
East Timor is one of poorest countries in the Asia-Pacific region, the
nation was forged on a battlefield and violence can soon erupt and reignite
tensions of the past.
Prime Minister Gusmao fought for the freedom of his people when he led East
Timor to independence 10 years ago.
In an unofficial translation issued in a press release by East Timor's
opposition, and carried by Australian media, Prime Minister Gusmao was
quoted saying: "So I warn Australian journalists that they should not tamper
with my government, during 24 years, they signed to steal East Timor's oil,
now they come with a lot of talk, continuing to say that we are a
good-for-nothing people.
"No, you don't play with me, sometimes we smile with one another, but don't
play with Xanana."
Perhaps, on this anniversary, it's time for East Timor's government to look
at itself, to remember all those lives that were lost in the country's
battle for freedom, and think about what that freedom really means.

--

Anonymous said...

Alkatiri ho Xanana debate nudar trik 1 para sai famosu no buka simpatisante, tanba sira nain 2 hadau malu kadeira ba militantes nai 2 nian istori malu hadau dollar $, hare imi hotu ba fase kidun halo mos tiha.

Anonymous said...

Hare o mak ba fase kidun tiha...tanba naokten sira iha AMP ne'e het lisuk hela o nia kidun be ba fase tiha....puta ida mos hakarak koment iha blog ne'e...puihhhh...dois....

Anonymous said...

ALKATIRI TAUK XANANA GUSMAO ... Nia mak lakohi debate tanba TVTL ba bolu nia nia lakohi.

tanba berita tesebar tiha ona, nia kriado meno Aleixo halo fali press release dehan, nia hakarak mais siaran langsung... koitado...

Imi bandido timor sira vadiu iha eropa (Inggris, Irlandia, Portugal) ne mak hkarak dehan atu mai lambe Mari nia kidung.. mai deit ona ba.

Fretilin manaan ita han malu fali...

Mate-Lakan

Anonymous said...

Hei Mate-Lakan,

Ita nia maluk ba iha liur (Inglaterra, Irlandia, Protugal, Australia ka seluk tan) pelemenus halo servisu ruma hodi supporta sira nia familia iha Timor, hamenus mos unemployment iha Timor. Ita bo'ot tenki hanoin luan uituan.

Ita han malu fali ba saida nian? Ne'e ita hotu sei lakon hotu. Karik aban bainrua mak Fretilin manan ita tenki simu tamba povu mak determina, la'os ema ida mak determina. Ita tenki gentle no simu ita nia lakon. Ne'ebe hau husu ba ita bo'ot hanoin ida hakarak han malu hela deit ne'e tamba sei la fo benfesio ba ita bot ho nia familia, ita nia sosiade no Timor tomak.

BM

Anonymous said...

AMP radikal sira agora strees hotu ona. Tamba la bele ona menahan kritikan husi sira nia maluk AMP moderadu rasik, Povu tomak, Internasional, Oposisi.

Maibe, sira toba dukur tiha. Ita nia AMP nia bo'ot agora nauk to'o mate an didiak halo sira nia familia sai riku matak. Kiak sira to'o kiak rabat rai.

Uluk ita hakilar dehan halo mudansa ka halo reforma maibe iha ne'ebe?. Ita halo a'at liu fali. Povu Timor kecewa ho ita nia hahalok.

Ita tenki halo reforma duni, ita tenki tau ita nia promesa iha realidade. Ita halo halo nune mak aban bain rua kuandu ita lakon karik ita sei nungka manan fali iha futuru, tamba ita nia beik radikal liu no suporta nafatin nauk ten sira ne'e.

Povu kiik

Anonymous said...

Husu deit ba Mate-Lakan ne'e, uma hirak mak iha krize 2006 o sunu? Imi hirak ne'e ho avo xanana ne'e mesak autor sunu uma no naok sasan iha krize 2006

Moris Piska-piska

Anonymous said...

Segunda-feira, 31 de Agosto de 2009
Num país mais do que viável

Díli, Timor-Leste.

Os pessimistas estão sempre em vantagem. Se as coisas correm mal, ganham porque tiveram razão. Se as coisas correm bem, ninguém se lembra que eles erraram; todos sentem que ganharam, e eles ganham também. Os optimistas estão sempre em desvantagem. Se as coisas correm mal, perdem mais ainda por terem tido a imprevidência de ser optimista. Se as coisas correm bem - bem, então nesse caso toda a gente se esquece que eles acertaram, ninguém pensa mais no assunto, toda a gente sente que ganhou - e os optimistas, no máximo, empatam.

Aqui em Timor-Leste, as pessoas dão-se ao luxo de estar optimistas, dos yuppies engravatados das embaixadas aos hippies desgrenhados das ONG, todos me dizem que "Timor-Leste não está nem sequer perto de ser um Estado falhado". Acima de tudo, são os próprios timorenses de todos os tipos, do Governo à oposição e da universidade ao campo, que nos fazem pensar que Timor-Leste esta bastante melhor do que simplesmente não ser um Estado falhado.

A cada momento, contudo, a gente dá por nós a pensar: como é que explico isto em Portugal? É esta a perversidade da relação bipolar que os portugueses têm com Timor; as más notícias são aceites à partida e as boas parece que têm de se provar constantemente. Façamos então todas as reservas - sim, o desemprego é muito alto, principalmente entre os jovens, o que é perigoso; talvez esta calma dominante esconda uma violência latente à espera de uma oportunidade; a estrutura de ensino é voluntariosa mas incipiente, e a precisar de mais ambição - para dizer que há de facto uma calma dominante a partir do momento em que os veteranos da resistência ou as suas viúvas passaram a receber modestas mas justíssimas pensões; que o Orçamento do Estado, de défice zero, aumentou seis vezes nos últimos anos; que a própria economia cresceu doze por cento, claro que a partir de uma base baixíssima; que o Governo e a oposição têm os seus defeitos mas, enfim, que aqui há um governo e uma oposição que desempenham os respectivos papéis. Reparem: já ninguém aqui se pergunta se Timor-Leste é viável; o que as pessoas aqui se perguntam, dando respostas diferentes, é qual é a forma mais interessante de Timor-Leste ser viável.

A sobrecarga informativa que levo de uma semana em Timor-Leste, com viagens de Díli ao enclave de Oecussi-Ambeno, e de Díli a Baucau e ao monte Venilale, é impossível de resumir nas duas crónicas que tenho esta semana. O que se aprende aqui leva tempo a sedimentar, e pede talvez explicações mais longas e narrações mais detalhadas noutro texto.

Mas no culminar desta semana, vejo milhares de pessoas festejar nas ruas. Os timorenses têm um justificado orgulho na sua diversidade cultural, nas suas 36 línguas, nos grupos dos vários distritos que representam os rituais deste país pequeno - mas não tão pequeno quanto se imagina aí em Portugal. Têm também orgulho no que fizeram durante a resistência e, com grande elevação, têm conseguido fechar o ciclo às coisas de que sabem não poder orgulhar-se. Outros tentam fazer o mesmo; até a estrela pop indonésia, que vem abrilhantar a festa, aprendeu a cantar em tétum e português, e dá os parabéns pela libertação com um "Viva Timor-Leste".

A questão é mesmo onde estão os portugueses; souberam angustiar-se e sofrer com Timor-Leste. Mas parece que não sabem o que fazer agora.

Rui Tavares
Historiador. Deputado eleito para o Parlamento Europeu pelo Bloco de Esquerda (http://www.ruitavares.net/)

Anonymous said...

ai maluk radikal alkatiri sira ne hanoin katak marcha da paz ne gampang los ka???keta mehi atu halo marcha da paz ba kaer fali guvernu ne sa imi beik ona,ba halo marcha da paz mak pntl ho fdtl la baku mate imi mak hare ou laos pntl ho fdtl mak baku imi mas povu sira iha dili laran ne mak sei hamrik hotu par duni imi ne sa halai mak biban.fila baer fali guvernu ne imi senti fasil karik ou timor ne hanesa o nia aman nian ne mak hakarak kaer tuir imi nia hakarak.hare imi sira radikal alkatiri ne prepara imi nia an ba 2012,agora sa lalika mehi atu fila ba kaer guvernu tanba povu hatene ona alkatiri nia laran metan ne.alkatiri ho nia ema radikal sira ne hare lao lakon tia deit.povu baruk hare imi nia oin,buat 1 marcha da paz ne diak liu haluha tia deit.i,i sira ne ba bosok puvu no atu lori sira mai halo marcha da paz mos povu lafiaa imi sa,tanba povu hatene katak imi nia alkatiri mak naok osan barak liu.povu agora contenti ho AMP tanba amp halo buat barak ona imajina foin mak tinan 2 deit hnesa ne ona sa tan to 2012?amp gasta osan barak ne laos naok ne gasta ba povu no nasaun nia persija,agora imi dehan amp naok imi sira ne laran moras liu pa.hare keta laran moras no s3 demais tanba amp gasta osan barak ne.ne la los ona,hare didiak mak kolia labele kolia arbiru hanesa ema bulak.ita hakarak ita nia nasaun ne hakat ba oin ita tenke gasta osan barak par bele desenvolve ita nia rain,laos hanesa radikal alkatiri sira kolia deit,bosok deit mas hasil la iha.povu timor laos beik no matan at nebe halo tuir imi nia hakrak.la hetan boy....

Anonymous said...

Maubere beik ten sira
lalika fo komentario hodi hatudu imi nia beik iha ne

Imi mak atu halo tun halo sae mos AMP sei lamonu tamba sadere ba Maun Bo'ot Xanana.

Uluk tempo ema studa par sai matenek ne'e imi ba fali halo funu

agora han imi nia funu nain ne.
garganta dehan atu marcha da paz.
marcha tok mak ita hare
xanana la haruka FDTL tiru imi nia kalsa tok nakles mak foin hatene.

Atu dehan fali ami ne milisi g otonomi mos, ami la pusing idas
yang penting ukun lai.

Selagi ada Xanana sampai kapanpun kami akan selalu tertawa menikmati kemerdekaan yang sebenarnya dulu sangat bertentangan dengan kehendak kami.

Viva Xanana
Viva CNRT
Viva AMP
Viva Fretilin Mudanca

Oho hotu tiha Alfredo panlero no Mari maulambe nia elementos sira

Oho...!!!!...
Alfredo Drogado
Mari Arogante

Anonymous said...

FRETILIN (FATIN RESEDIVIS, TABELEDOR, IKUNARUK, LAMBEDOR, ISINKASKADU, ho NAOKTEN)

Anonymous said...

MARI ALKATIRI: ARABI SEM PATRIA;

JOSE TEIXEIRA: MESTISU SEM PATRIA;

JOSE MANUEL FERNANDES: NAOKTEN OSSAN 12 DE NOVEMBRO NIAN;

JOSE REIS: TABELE IHA MAUN SAHE NIA LALATAK, KOLABORADOR PRABOWO SUBIANTO NIAN);

ARSENIO BANO: ANAK MANTAN KETUA DPRD OECUSSI - PAHLAWAN INTEGRASI OECUSSI;

ROGERIO LOBATO: NAOKTEN DIAMANTE BOOT IHA MOCAMBIQUE:

FRETILIN NIA LIDER SIRA MESAK - NAOKTEN, ANAK MANTAN PRO-OTONOMI, COLABORADOR HO PRABOWO.

SIra ne mak FRETILIN beikten sira iha net ida ne'e gava liu fali maun XANANA.

VIVA XANANA
VIVA CNRT
VIVA AMP
VIVA POVU TIMOR-LESTE

Eddy said...

1 : :O iha leten ne kolia ho provas ka .. aumenta husi nia ferik nia HUIN nee.... kasian los.. ck ck ck ... hatene mak hatun ema tamba supa Xanana nia lasan to mos mak hansa ne ck ck ck ..

2 : ida fo singkatan ba fretilin ne.. kasian .. obriga to lasan mamar.. kasian atu balas singkatan ka .. tamba AMP nia singkatan ne barak ona.... AMP (aman mesak PUTA)


udah deh terima kenyataan deh...dari pada kalian yg malu sendiri

Anonymous said...

hehehe.. lalika hirus, ema hanesan o ida iha leten ne mak MAK KALA BIASA HET O NIAN INAN.

Anonymous said...

Ba loyalis buta Xanana, le didiak (resume) idane’e;

Eks Tentara mengaku: Konspirasi Xanana Gusmao dan Mahidin Simbolon
Sisi Gelap Sang Presiden Timor Leste

JM…membeberkan segala dokumen operasi ABRI ketika itu terhadap kaum Front Clandestin dan Armed Force Timor-Timur. Sasaran utama dari operasi tersebut adalah pemimpin dari organisasi Front Clandestin yang waktu itu dipimpin oleh comandannya Keri Laran Sabalae.
(…)
Oleh karena itu, Xanana Gusmao menyatakan bersedia bekerjasama dengan Kol.M Simbolon untuk membasmi kaum-kaum radikal di tubuh “GPK Fretilin" yang antara lain terdiri dari beberapa komandan gerakan Fretilin dan anak buahnya dengan nama Rodak Timur, Keri Laran Sabalae, David Alex, Konis Santana dan Eli Fohorai Boot.
… Inti dari “kerjasama” antara kubu Xanana dan M Simbolon dalah prinsip mutualisme; Simbolon dapat sukses di karir militernya dan Xanana pun menjadi lebih fleksibel dalam mengontrol gerakan perlawanan yang dikomandai olehnya dari LP Cipinang. Terlihat jelas bahwsanya sang Presiden dari negara baru Timor Leste ini telah sangat lihai sekali untuk mempertahankan kepentingan kelompoknya dengan membasmi para komandanya sendiri yang dianggap tidak loyal…
…Ini adalah versi tersembunyi dan sisi gelap “karisma” seorang Xanana yang begitu diagung-agungkan oleh rakyatnya sendiri. Bekerjasama dengan “musuh” untuk membasmi kaumnya sendiri.
(…)
Eks Serka. JM…Dia sangat menyayangkan mengapa Presiden Timor Leste ini begitu liciknya untuk mengorbankan sebagian dari anggota masyarakatnya hanya untuk kepentingan dari strategi politiknya.

Imung Yuniardi (Semarang)
Gatra Nomor 42, beredar Jumat, 7 September 2004

Anonymous said...

ami loyal duni tan maun heroi xanana ne halo buat diak ba ami povu timor.laos hanesa imi nia alkatiri ho luolo ne.ahora imi sira radikal ne laran moras no S3 tan amp halo buat diak ne mak imi comesa laran moras no tauk na.ami povu sei dukung amp tan nia bele hasai osan barak mas ba kepentingan povu timor leste duni.amp atu naok osan ne ami senti membru 1 ga 2 deit mak naok mas ita hare ba guvernu alkatiri sa kolia hotu ladiak.alkatiri ho nia membru sira sa isin foer hotu ona tan naok makas los tia ona.tan ne mak sira hakarak hamonu amp para sira bele taka hotu problema sira ne mas keta mehi,amp sei ke sai hotu buat sira ne.povu sei fo fiar tomak ba maun xanana ho nia membru amp sira atu lori timor ba oin no hasai povu timor lorosae husi kuak no nakukun laran.adeus alkatiri,adeus maluk radikal sira be mehi marcha da paz ne.....maluk sira mehi los marcha da paz no alkatiri sei ba ukun fali ne kal bulak hotu ona karik.viva frente moderat,viva amp,viva desemvolvimento,adeus alkatiri ho nia maluk radikal sira.....

Anonymous said...

Hey Maluk sira.....
Lalika garganta demais iha ne'e
atu gosta k lagosta mos agora ne ami nebe uluk hakarak otonomi mak goja.

Tamba ami nia matenek ne ema sempre persiza ami (karik Fretilin mak lapersiza)

nedudi ba belun sira diak liu buka osan 1$ par bele aguenta hola hahan duke fera ulun par hatun AMP

Oras ne politika lao oinseluk ona, ema nebe matenek mak nasaun persiza laos persiza fali FUNU NAIN KAKUTAK MAMUK.

NEDUNI HEIN DEIT TO 2012 MAK ITA HARE, POVU ATU FO NIA FIAR BA SE HODI UKUN??

MAIBE HAU FIAR KATAK POVU SEI FIAR NAFATIN XANANA NO XANANA MOS SEI FIAR NAFATIN AMI

"ADUES FRETILIN"
"ADEUS FUNU NAIN"
"BEMVINDO AMP"
"BEMVINDO KORUPSAUN"

"VIVA XANANA
"VIVA AMP"

"UKUN TO'O ROHAN"

Anonymous said...

FATIN NE FIRAKU BEIKTEN HO MAU LAMBE ARABI ALKATIRI mak hakerek deit iha ne.

Imi sira mau lambe Alkatiri ne mak MILISI.... massa Maun Xanana ida luta ba ukun aan ho guerrileiros sira ne mak... aat fali, Alkatiri ida vadiu deit iha Mocambique ne mak diak.. Koitado.

depois mak ita hare.

Matan-Lakan

Anonymous said...

MATAN LAKAN TAMBA HARE HUIN NURAK KARIK?????

WAKAKAKAKAKAKKAKAKAKAKKAKA
KETA TIJAUN DEMAIS BRO..

SELAE EMA BELE TESI O NIA LASAN

HAHAHAHAHAHAHHAHAHA

"PANTAI KELAPA RADIKAL"

Anonymous said...

colega Sira oinsa ita nia Nasaun bele lao ba oin se foinsae Timor seidauk bele kontrola nia liafuan. Bele sai pendukung maibe labele sai pengikut.Oras ne buka atu mempengaruhi jangan dipengaruhi trus.Ita fanatik los ba ita nia Lider sira to ita la interesa ba buat be sira halo diak k ladiak ita tuir deit.Fanatisme ne ok maibe tenque SPORTIF.


PEACE

Anonymous said...

liguazen hanesan neé laos foin mak mosu iha rai lulik neé,mais uluk kedas mosu iha traidor sira hanoin, i oinsa timor bele rahun par traidor sira aprofeita,realidade hatudu ona katak sira komesa trata Partidu FRETILIN,ba hau imi bele trata Mari Alkatiri neé normal tanba nia halo ohin loron P.FRETILIN derota,mais traidor sira labele haluhan katak Maun boót Xanana atu haluhan Partidu FRETILIN,tanba FRETILIN mak halo Maun baót sai konhesidu iha livel Internasional