
JORNAL DIARIO NACIONAL
PM Xanana Gusmao: Australia Naok Mina Labele Hakilar Kurupsaun iha TL
Dili, 10 Agostu 2009
Timor Leste (TL) sei la rende hadau malu petroliu ho Australia, tamba ne’e, Australia labele hakilar korupsaun iha Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) lideradu Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão.
“Australia, Jornalista nain nen mate iha ne’e hakarak bosok tan, tamba sa?, tamba hakarak naok ita nia petroliu, ida ne’e mak Jornalista Australia hare mos ida ne’e, labele mai kritika no hakilar hau nia Governu, hau Xanana, hau dehan ona, labele hanoin katak, hau tauk, Jenerais Indonesia sira, sira funu ho hau mak sira sai hotu Jenerais, ami iha difikuldade makas iha tinan 24 nia laran, hau la rende, ne’ebe ho hadau malu petroliu mai hakilar hau nia Governu, ne’e hau dehan lalika boy, la hetan boy,”koalia ho lia siak, Xefi Governu Xanana Gusmão, Sesta (7/8) foin lalais ne’e, iha Bairo Sentral, Dili, relasiona ho media Australia balun ne’ebe publika PM Xanana fo projektu ba nia oan feto, ba sosa fos ninian.
Sublinha PM Xanana, ida ne’e (Xanana-Red) funu iha ailaran, Jenerais Indonesia sira sae hotu ona Jenerais, nia (Xanana-Red) mak nafatin.
“Tamba ne’e, hau aviza ba Jornalista Australiano sira labele bok hau nia Governu, iha tinan 24 nia laran, sira asina naok petroliu iha Timor Leste nian, e agora mai mak koalia bar-barak, hakarak dehan ita ne’e sai nafatin ema ne’ebe la serve, lae, ho hau lahalimar, dala ruma ita hamnasa ba malu, maibe ho Xanana lalika halimar, buat sira ne’e ba hau, ami mak ukun liu tiha,”dehan Xefi Governu AMP ne’e.
Xanana Gusmão haklaken, parte hotu bele koalia, nia sei la liga, tamba ninia objektivu ne’e ba povu no rai ida ne’e nia diak no futuru.
Nune’e, mos PM Xanana deklara liu tan, parte opozisaun FRETILIN mos bele hakilar nia Governu, hodi husu PM Xanana hasai Ministra Justisa Lucia Lobato no Ministra Finansas Emilia Pires tamba servisu ladun los ka iha indikasaun korupsaun, ida ne’e nia (Xanana-Red) la hakfodak ho akuzasaun.
“Hau rasik mos iha akuzasaun, hau favorese ida ne’e no ida ne’eba, hau la hakfodak, sese deit mak ponta hau nia membru Governu, hau tenki defende, hau dehan bebeik ona, se iha ona kazu konkretu ida tau iha Tribunal, e Tribunal aviza hanesan ne’e mai hau, o nia membru Governu ida iha problema hanesan ne’e mai hatan iha Tribunal, hau ba kaer Ministerio ida ne’e, ita bot ba responde hau mak kaer Ministeriu ida ne’e, prova dehan nia sala, hau bolu fali ema seluk, se prova dehan nia los, nia mai fali, e hau fila fali, e ida ne’e mak responsabilidade obrigasaun Xefi de ekipa, se pose hau rona ne’e korupsaun hau hasae, e ida ne’eba korupsaun, mais korupsaun saida, se ba hau rasik mos hau ba,”koalia PM Xanana Gusmão. J-2
45 comments:
Mr. lahetan boy
Xanana ne’e superman duni...! Uniku luta nain iha timor-leste mak xanana deit ona. Nia mesak mak funu ho jenerais sira mak jenerais sira sai hotu ne’e. Entaun sira be mate iha ailaran ne’e kal laos tanba funu karik. Hau mos la kompriende ho rezultadu referendum ne’e, votu ida deit bele duni sai jenerais sira? Los duni..nia (xanana) mesak mak hasoru jenerais sira...i nia mesak mos bainhira sai prezidente RDTL mak tuir-tuir jeneral wiranto (kriminozu funu) too ba iha jakarta hodi hakuak no rei malu...hein uituan deit lambe malu ona karik....Uniku leader iha mundu kal xanana deit mak privatiza luta ukun rasik an ba nia an rasik, katak nia mesak deit mak luta...Lalika rona tan katak povu mak luta ba ukun an...ba xanana sa la hetan boy...
El diabo
Hahahah..., agora nia naran Mr. La Het'an Boy. Luta ba ukun an ne'e nia milik pribadi. Be nia familia sira balun mate iha funu ka lae?
Hau'u hanesan sidadaun ida husi nasaun soberania ida sente moe teb-tebes no hakarak husu desculpa ba nasaun vizinu Australia tamba ita nia PM nia linguagen no asaun iha televisaun hanesan ema la dun hatene etika oin sa atu respeita ema nia estadu de demokratiko, no oinsa halo diferensia hanesan PM husi estadu ida no hanesan ONG ida. Nia hatudu hanesan ema preman ida kualia iha televisaun dehan australia nauk ten, lia fuan ida ne'e bele hamosu konflitu entre Australia no Timor-Leste tamba ita ataka ema nia nasaun laos ataka rezime ida ou governu ida! Hanesan PM nia la serve hasai lia fuan hanesan ne'e no hatudu body language hanesan ne'e ba ema nia nasaun ida mesmu que ita hirus los mas ida ne'e oin! Hau'u lahatene oin sa Kevin Rud PM australia nia asaun konaba ita nia PM ida ne'ebe lahatene etika komunikasaun iha publika! Se kevin rud mos resposta ho nervosu karik Xanana kala besik husik ona nia kadeira ona karik tamba intelijen australia sira komesa fo tau matan ba atitude Xanana nian!!
Lero Uatumissa
Maluk sira,
Ita lalika senti an demais ba liafuan nebe mak ita nia PM Xanana hasai hodi hasoru Australia. Mais buat nebe mak ita tengki tau iha neon katak ita nia PM Xanana hatudu duni ninia jeitu ou maneira katak tempu to'o ona atu ita bele hamrik mesak hodi lalika fiar tan boatus nebe journalista Australai sira halo.
Piadas nebe ita nia PM hasai foin dadauk liu ba ne'e atu hateten mai ita hotu katak Timor ne'e laos nasaun nebe moris iha Australia nia okos. Sira, Australia naok demais ona Timor nia riku husi tinan hirak liu ba wainhira ita iha hela dalan luta ba ukun rasik an nian. Agora sira mai halo propoganda tun sae atu kria tan problema ba rai liur katak ita labele duni atu maneija ita nia rain.
Tuir lolos ita rai nain husi rai lulik ne'e moe ba ita nia an no ba ita nia luta nain sira nebe uluk tiha ona ba ita. Buat nebe mak ita hakilar hodi ukunrasik an ninia sentidu hanorin mai ita katak buat nebe mak Timor nian tengkiser sai duni ona ita nia ona laiha tan razaun tun sae atu sai fali sira nian.
Hau, nudar timor oan senti orgulhu tebes wainhira PM hasai nia liafuan ne'e e hau hein katak sei iha tan liafuan nebe mak todan liu hasoru sira atu nune'e sira(AUSTRALIA) labele istilus demais ona ba nasaun nebe vizinhu iha sira nia sorin hanesan buat nebe sira halo ba PNG, SAMOA, FIJI no sira seluk tan.
Ita hanoin Australia ne'e diak ? lae, sira duni mak uluk dudu ita ba hotu raikuak hodi moris iha terus nia laran durante tinan 24 e sira duni mak oras ne'e dudu maluk origin rai nain Australia sira (ABORIGIN) iha linha terus nafatin.
So, saida mak ita tengki laranmetin husi Australia?. Alfredo mate wanhira responsabilidade siguransa iha sira nia liman, Mina Timor hira tiha ona mak sira naok desde tinan 24 nialaran liu ba?
Tambasa mak agora ita tengki kuidadu nafatin ba Australia wainhira atu hasai deklarasaun ruma?.
Hau senti kontenti tebes wainhira PM ita nian ho jeitu nebe firme hodi hateten katak latauk Australia. Liafuan ida duni mak ita hein atu nune'e sira labele naok bebeik ita nia rikusoin. se ida ne'e mak akontese ita sei sai hanesan aborigin Australai iha TIMOR. Iha riku mais ninia ema moris iha linha pobreza nia okos.
Kuntinua nafatin Maun Bo'ot Xanana, ami hetan onra bo'ot husi ita nia liafuan ne'e hodi fakar sai hotu Australai nia kontribuisaun ba haterus povu rai lulik ne'e.
SOBERANU NASAUN NIAN TENGKI ITA SALVA HUSI HAHALOK EMA RAI LIUR. AGORA OU LAE KEDAS
Mundu Perdido
Ba ema nebe la hatene metode ou cara komunikasaun diak mak sei suporta Xanana dehan ita mos bele hanesan nasaun soberania e ita laos iha nasaun ida nia okos inkluindu Australia.
Media koalia kona ba korupsaun iha ninia (XG) governasaun nia laran ne'e wajar-wajar aja e ida ne'e akontese iha nasaun hotu-hotu, ba lider hotu-hotu.
Foin mak pertama kali iha mundu karik Governasaun XG mak fo balasan ba pernyaataan media internasional (Australia) hakat liu ba fali fo serangan ba ema nia estadu e ida ne'e la masuk akal.
Tuir hau nia hanoin atu iha nafatin komunikasaun nebe diak entre ita nia lideransa sira no nasaun sira iha mundu tomak liu-liu nasaun vizinhu hanesan Indonesia no Australia ita presiza iha Portavoz espsial ida ba PM (laos governo tomak) hodi nune'e bele menghindari buat sira nebe mak bele sai intendimentu entre ita nia nasaun ho nasaun seluk no entre ita nia PM no lideransa sira seluk.
Tauk deit mak ne'e tan deit laiha portavoz khusus ba XG akhrinya kejadian 2006 terulang fali e ba futuru oin mai (se sei nafatin iha ninia lideransa nudar PM) ita laos deit hamosu tan LS vs LM maibe PM Xanana ho ninia governasaun (laos povo tomak) hasoru estadu ka nasaun Australia.
Ita mos la hatene dala ruma Kevin Ruud sei tun tan iha tinan 4 ka 5 oin mai atan deit XG e XG mesak hanesan nia rasik dehan nia sei hamerik metin hodi hasoru povu Australiano hanesan buat nebe nia halo hasoru forsa Indonesia to'o ikus Timor tomak hetan ukun a'an e iha tempu neba laiha tan ema ida nebe bele hasoru nia so hein deit ona Amerika tamba nia hatun ona Portugal tuir mai Indonesia e ikus liu mak Australia.
Timor Leste nasaun ida katak labele moris mesak, taka metin oh usa politica protecionista. Australia nunka mais sai husi Timor, ita hakarak ou lakoi ita tenki simu realidade ida nee. Atu governa nasaun ida nee ita tenki usa ita nia matenek oh iha capacidade negocial. Labele hakruk ba Austalia maibe labe tan meter-se em bicos dos pes.
Iha teoria komunikasaun liu2 iha media nian iha buat ida neba mak ema hanaran Headline Bombastic. Ne'e ninia sentidu dehan buat nebe sira tau iha headline news nian ne'e pelo kontariu ho buat nebe mak iha ninia leitura ba nutisia nian. Tantu, buat ida nebe mak ita hare husi parte publikasaun Journal Australai nian dehan katak kazu korupsaun iha Governu agora ne'e mos parte husi headline Bombastic ne'e. Ninia intensaun klaru katak headline bombastic ne'e nia objetivu mak hakarak deit kria debates ou iha bahasa karik dehan mempengaruhi opini publik. Ninia frakeza husi headline ne'e mak laiha responsabilidade ba ninia leitores sira ba atuasaun tuir mai. Iha kazu hanesan ne'e ita bele hetan mos katak iha intensaun journal rai liur nian balun hakarak duni kria polemika ou debates publiku hodi harahun fiar ba lider nebe mak oras ne'e kaer hela ukun.
Liga ba kazu liafuan nebe todan husi PM Xanana hasoru Australia foin dadauk liuba ne'e mos hanesan parte husi politika balas budi ba buat nebe mak australia halo tiha ona ba Timor iha tempu nebe liu tiha ona.
Hau pesoalmente fo applaus ba ita nia PM Xanana hodi hakilar duni saida mak sira tengki hetan.
LariMata
Xanana tenki hatene diferensa entre reportagem jornalista sira husi instituisaun media independente no Relasaun Publika Governo Australia nian. Nia mos tenke hatene katak nia nudar PM la'os Director NGO ruma ka jornalista ruma.
Karik, Governo Australia hasai Press Release ruma hodi dehan katak Xanana nia governo AMP korupsaun antaun nudar PM TL bele hasai statement ruma hodi hodi counter ida ne'e. Maibe la'e, foin Media deit mak hasai berita Xanana kebakarak jenggot tiha ona.
Oinsa se PM Australia hasai statement ruma haruka Xanana resigna an hanesan Howard hateten ba Alkatiri hodi tu'un? Parese nia tu'ur la metin ona karik.
Nia mos tenke moe ba Timor oan hotu katak luta la'os nia mesak deit mak holo to'o Timor ukun an!
Hau nia sugestaun ba Xanana bainhira hasai statement ruma tenke hatene an la'os kualia hanesan ema istori malu iha mercado.
Xanana nia steitment sira ne Sr. Antonio Ramos ho Sr. Vicente Maubusi mak hakerek. LOL.
Xanana hatene diferensia??? La heta boy! Xanana ate la hatene diferensia entre kuda lakeru ho kaer nasaun!!!
Hahhaaaeee loi,,,,,, se mak haruka imi vota ba Xanana?? Agora fasi matan! Halo moe deit!!!
nebe hakarak vota ba o nia arabi Alkatiri??? o haluha ona saida mak arabi koalia durante nia governnasaun??? diferensa entre Xanana mak defende rikusoi Timor, i Alkatiri fan rikusoi Timor i insulta nia povu rasik, kumpreende???!!!
Ba lohi likrauk!!!
Los duni. Diak liu vota ba mestisu Xanana ho mestisu Horta hodi sira hariku no habokur sira nia familia!!!
Hatun Arabi sira. Hasae Mestisu sira. Timor oan sira mak lekirauk hotu.
Amen.
Comentarios husi timor-oan nain rua iha leten hatudu katak dalan ba dezenvolvimento ho progresso iha Timor Lorosae sei naruk tebtebes. Kuitadu Timor Lorosae. Kuitadu Timor oan Maubere sira. Funu ho terus to tinan 24 para ikus mai beik ten sira hanesan imi rua neé mak goja.
o temi mistisu, agora husi tok Alkatiri iha ran Timor ka lae? I Xanana i Horta iha ran Timor ka lae? Koalia labele membabi buta demais!!!
tantu alkatiri tantu mestisu portuges sira hothotu hanesan deit boy. sira ne halo parte elit timor nian. elit timor nian sempre buka diak deit. husi sorin sira dehan sira timor kuandu konviniente ba sira. husi kotuk sira dehan sira ema portuges e laos iha klase ida hanesan ho timor nativos sira. sira hakribi sira nia ran timor. sira koalia deit malae nia lian. sira hari sira nia komunidade ketak iha timor laran. sira buka hola mak malae deit para bele tama iha komunidade malae nia let, e para fasi sira nia ran timor ba jerasaun futura. sira pertense ba komunidade esklusivu ida iha timor. komunidade ne ba malae sira ho sira deit.
malae sira kontinua esplora timor e mestisu ka elit sira ne mak malae sira nia intermediario ba esplorasaun ne.
ikus mai ita bele hare katak timor sei kontinua nafatin iha kolonialismo nia okos. ida ne mak kolonialismo gaya baru ka neo-colonialism.
tuir lolos, timor ba timor oan sira!!!
hau fo aplausa ba komentariu ikus! se nune'e duni hasai Alkatiri husi CCF para tau Timor-Oan puru maka kaer volante. Hahu husi CCF mak limpa selu, ok. Se adora nafatin Arabi entaun, lalika koalia kona-ba reformasaun!!!
hahaha, koalia kaben dois sulin ba sulin kona-ba mistisu maibe adora nafatin arabe. mistisu se iha ran timor. i arabi??? hahahaha....hau sadik deit imi tebe sai arabi husi CCF, Timor loran tomak kontenti i Fretilin eleisaun 2012 bele manan!!! se hakiak arabi halo bokur nafatin sa, tur fulan mak Fretilin manan 2012, hare ba hatama museum!!!
ba apoiu arabi nebe laiha ran timor i odiu mistisu maibe iha ran timor...nemak hatudu katak ita se beik i apoiu taka matan hanesan karau baka tama ema nia tos ba sasurut deit, hahaha.
CCF halo reformasaun uluk antes hatudu liman ba liur!!!
hahaha, koalia kaben dois sulin ba sulin kona-ba mistisu maibe adora nafatin arabe. mistisu se iha ran timor. i arabi??? hahahaha....hau sadik deit imi tebe sai arabi husi CCF, Timor loran tomak kontenti i Fretilin eleisaun 2012 bele manan!!! se hakiak arabi halo bokur nafatin sa, tur fulan mak Fretilin manan 2012, hare ba hatama museum!!!
ba apoiu arabi nebe laiha ran timor i odiu mistisu maibe iha ran timor...nemak hatudu katak ita se beik i apoiu taka matan hanesan karau baka tama ema nia tos ba sasurut deit, hahaha.
CCF halo reformasaun uluk antes hatudu liman ba liur!!!
hau sadik o, Arsenio!!!
Husi Lifau!!!
Maluk sira, Tau dok Tia ba kakutak ida, ne'ebe mak iha hanoin katak Mistisu, Arabi, Rai nain Bainaka. ida ne'e ladiak.
Maibe Ita Hotu Timor Oan, iha Ran Timor, maski Turuk balun deit.ita hotu boot tamba han hahan Timor nian, ita hotu hatene politika Tamba, Aprende politika Halo politika tamba Atu Defende Soberania rai Timor nian. Xanana ema Mista, mas nia Ofrese nia an Durante Tianan Barak iha Ahi laran No mos Fo nia an atu kastigo iha Cipinan. Ramos horta Ofrese nai an halo Diplomasia barak iha Rai Liur, Hodi husu suportasaun ba nasaun seluk hanesan Ema PENGEMIS ida. Nune'e mos Mariee Alkatiri.
Jadi buat ne'ebe ita HAkarak MAK BELE IHA DIFERENCIA POLITIKA, Maibe LABELE IHA DIFERENCIA RAS. ITA MESAK TIMOR OAN. Temi ras Sei SEnsitivo liu ba probleme, destroisaun, odio malu, Funu, fakar ran, Sei lahetan beneficio diak ruma husi ne'eba.
N4K4L1
Nemak hau hakarak sadik Fretilin sira be koalia temi mistisu, i haluha tiha arabi ida sira hakiak hanesan fahi para bokur ba beibeik iha CCF laran.
Diak liu lalika temi tan liafuan mistisu i muda ideia dehan ita mesak timor-oan hotu. se temi mistisu mos sira iha ran timor i iha uma lulik, i arabi ida imi hakiak iha CCF iha uma lulik iha timor ka lae?
Neduni, lalika mai ungkit tan liafuan mistisu selae imi CCF mos halai la biban i kalsa monu kedas alias tiru ema maibe kilat musan kona fali an rasik.
Politika tengki ekilibra sasan mak diak laos membabi buta.
Lifau!
Sira nebe komesa hamosu isu ras mestisu dehan ida neba Arabi, Portugues, Xina, India etc...ita bele deskonfia sira hirak ne’e maka iha krize 2006 mak sunu uma, naok sasan nomos autor lapangan ba violensia karik...i hau deskonfia sira ho mentalidade ida hanesan ne’e mak lalais monu (terjebak) ba politika rasismu ka isu ras (rejionalismu) Lorosae – loromonu nebe huu husi Xanana bainhira nia sei sai prezidente. Ita nunka hare ba kotuk, i nunka estuda istoria...ita sempre hakiak buat aat nebe nasaun barak komesa hakribi, ida mak hanesan Rasismu.
Iha tempu rezistensia ita nunka hakilar “O Ramos Horta (Mestisu Timor-Portugues), O Mari Alkatiri (mestisu Timor – Yaman) labele luta ba Timor leste no labele funda Fretilin tamba O laiha ran Timor. Iha dekada 1980 ba leten, ita nunka hatete ba Xanana, ...”hei , O Xanana, O mistisu Timor-Portugues, tun deit mai kota ona, lalika funu tan iha ailaran tanba O ran laos timor puru...” ka ba “O Hamis Basarewan la presija funu no mate iha ailaran tanba o Arabi ida”. “O Juvinal Inacio (Sera Kei) O ema Portugal puru labele funu ba Timor no la persija halai ba foho matebian nufim mate iha bapa nia liman, tanba O laos ema Timor”. Iha mos luta nain barak tan mak sei iha ran Timor-Xina, Timor-India no seluk-seluk tan no sira hirak ne’e mos balun mate ona tanba funu.
Hau dalaruma moe hare ita nia maluk hirak nebe deklara-an Timor puru, ka ran asli, ka ran original hanesan Ciko Lopes agora sai embasador Indonesia ba Portugal, Euriku Guterres 1001 persen ema Indonesia, Tomas Goncalves integrasionista radikal, nomos ema timor (dehan ran asli ka original) nebe sai milisi Besi Merah Putih, Aitarak etc...nebe oho dasak nia maluk rasik....
Seidauk kole ho sasan pezadu sira ne’e...halo deit ba...hakilar too O nia kakorok maran, ema sei dehan O beik duni, O scrizofenia duni...
Timor ida deit. Se mak halo sala, nia rasik mak responsabiliza ba nia hahalok, mesmu ke nia uluk luta nain ida...lalika lori problema ninia ka hahalok at nebe nia komete halai fali ba isu ras...Viva Timor Leste !
El Diabo
Sira koalia ras, arabi v mestisu v timor oan puro, etc., sira ne mesak pau mandado AMP nian. Sira buka desvia atensaun husi KKN nebe buras iha AMP laran. Isu ras la revelante iha ne no la lori hahan ba povu mabe so buka atu kria deit instabilidade hanesan uluk sira hamosu isu LS/LM. Problema KKN sim. Ida ne mak sei determina se ema hotu-hotu bele hetan hahan loroloron nian ou se ministru ho sira nia familia sira mak sei han tomak e povu han deit mak restu.
Lalika monu ba pau mandadu AMP/JAG nian atu desvia atensaun.
Problema Timor nian laos isu ras. Problema Timor nian mak AMP haburas KKN atu hariku sira nia familia ho kroni sira.
Los duni kolega El Diabo!
Timor oan sira hare iskolah didiak ba....manfaatkan kesempatan agora nian hodi kontinua luta hasuru itan nia an rasik ho fo an tomak ba istuda....edapois mak ita koalia kona ba ras...selae bainhira los mak ita timor oan origin rasik ukun, ok ita bele dehan katak sira agora imi temi iha leten nee mesak arabia e mistisu mais sira halo buat barak ona ba ita nia rain labele nega sira nia hahalok mak diak....mais iha level hanesan ministro mos ita timor oan origin mak agora dominan ona tan nee mai ita hamutuk hodi hasoru nacaun sira neba mak hakarak atu sobu ita nia nasinalidade e ita nia riko soi....salam samfrus
AMP ukun KKN BURAS LIU ona ne'e FAKTA e ne'e isu bo'ot ne'ebe agora ita hotu luta kontra!! Isu RAS ne'e ema beikten sira mak kria hodi fahe bebeik povu.
mestisu ho arabi nain hirak oan deit mak hola funu parte iha funu ba ukun an nian, xanana-ramos horta ho mari alkatiri ne'e exception/pengecualian.
Mestisu hanesan mario carrascalao ne'e hanesan contoh ida ne'e ne'ebe buka diak deit. Uluk nia mak defende integrasaun ba indonesia no agora mai koalia barak iha timor. Ema timor puro koalia mestisu no la gosta mestisu ne'e hanesan carrascalao sira ne'e...
hau atu dehan deit katak ema sira temi nia an la gosta FRETILIN ne'e uluk kala apoiante integrasau ida karik! tanba se timor oan ne'ebe mak uluk pastisipa iha funu ne'e nia konsidera FRETILIN mak nia mata dalan. Javanes uluk kuando kaer no baku timor aon sempre hateten " kamu anak FRETILIN -kepala dua".
Hau aseita balun saida maka kolega Serak hatete, liu-liu kona-ba FRETILIN. Maibe hau mos ladun konkorda bainhira Serak sei hatama “gelar” mestisu no timor oan puru atu defini nia opinioens kona-ba saida deit mak entidade Timor oan halo ba rai ne’e, liu-liu relasaun ho rezistensia. Iha termu idane’e Serak seidauk hases-an lolos kona-ba nia hanoin nebe iha “kecenderungan” rasis (mesmu ke uituan deit), ka “terjebak” hela iha politika rasialismu.
Tansa Serak la hatete deit ema hanesan Mario Carrascalao sira ne’e uluk defende integrasaun ba Indonesia agora mai koalia barak iha Timor... la presija halo difinisaun ba nia ran mestisu. Hanesan mos ita la persija temi timor oan puru barak-barak mak sai integrasionista hanesan Ciko Lopes, Euricu Gutterres, Cansio (komandan milisia) no milisias Timor oan puru sira husi BMP, Aitarak nst...la persija ida. Hanesan mos ita la persija hatama gelar funu nain libertador Timor oan Puru ba Nicolau Lobato ka Vicente, Sahe Reis, David Alex, Conis Santana nst...la persija ida...
Se ita “nakdulas” nafatin iha ita nia opinioens kona-ba definisaun mestisu no timor puru ita nunka mais atu ses an husi problema rasialismu—i nasaun ne’e nunka atu dezenvolve an ho diak. Diak liu ita hare Mario Carascalao ka oportunista sira seluk nudar klas elit nebe hakarak moris diak hela deit iha tempu saida deit, no ita bele difini sira nia pozisaun politika katak sira hirak ne’e laiha prinsipu politika, no baihira sira determina sira nia politika, ne’e ba sira nia interese deit laos ba ema barak ka povu kiak sira. Sira muda pozisaun politika hanesan muda uma ka “Pindah Rumah” gampang deit.
El Diabo
El Diabo mak hau respeita,
Iha verdade ita hateten katak nasaun mai ho nia origin no kultura rasik. Ne'e signifika katak iha nasaun ida iha nebe deit sempre iha ninia ema puro ou orang pribumi asli. Ba kontekstu Timor Leste ne'e klaru katak Timor puro mak Maubere no Buibire nia oan sira nebe moris iha otas nebe mai duni husi ras origin ema Timor nian.
Ezemplu kikkoan ida wainhira ita koalia sobre naran ema Timor nian. Timor puro nia naran mak Maukoli, mauleki, sikuloi, Lu Olo, nahagamu, watumisa, Watudere no naran seluk tan. Iha asuntu ne'e debates kona ba ema puro no la puro hakarak deit atu dehan katak ema arabi, mistisu no china nebe oras ne'e barak iha Timor Leste, ema sira ne'e klaru mai husi gerasaun ida nebe mak iha linguasem sosiologi ema dehan klase mistura. Klase mistura ne'e ninia karateristiku iha diferensia nebe bo'ot tebes ho ema ema puro sira. Iha rai nebe deit ema ho klase mistura ne'e sempre tau nia an hanesan liurai nia oan, rikasu nia oan no etc.
Tipu de moris ema klase mistura iha Timor Leste to ohin loron eziste nafatin e sira sempre iha kompresaun katak ema puro ne'e ema beikten e ema nebe laiha moral edukasaun nebe diak.
Razaun ne'e bele ita kabe ba statmentu Mari Alkatiri nebe uluk labele duni fa volar ba ema puro sira e nia prefere liu ema klase mistura sira hanesan klase VIP.
Ninia konklusaun mak ne'e, se ita la atau atensaun didiak ba kazu sira ne'e, Timor tinan 50 mai tan ema klase mistura mak sei domina hanesan aborigin iha Australia, Indiana iha USA, Maori iha Nova Zelandia. Rai nain sira nebe mak iha privilege bo'ot so sira nebe mai duni husi jerasaun liurai no ema ne'e iha rikusoin duni.
Ne'e duni hau senti tempu to ona atu Timor Puro nia oan sira hamrik ona hodi kaer nia kuda talin rasik laos fo fali ba ema klase mistura mak kaer.Tamna ema sira ho klase mistura ne'e iha rai nebe deit ninia intensaun hakarak deit buka diak hodi tabele tun sae.
Ba CCF rasik uniku solusaun atu hari'i fali konfiansa husi ninia militante sira iha nebe deit mak laiha tan dalan seluk' Mari Alkatiri sai ou CCF lakon ninia konfiansa tan husi ninia militantes sira".
Membrus CCF husi Timor Puro sira tengki tuba metin selae CCF laos Comite Central Fretilin, maibe sai tiha fali CCF-Cara Cara Frustasi
Parabens
Lari Mata
Maluk Lari Mata no El Diabo maka hau'u respeita, Opiniaun no perspektiva kolega nain rua nian iha leten ne'e hau'u bele kategoriza iha sosio kultural no politika katak politikamente Timor hanesan pais demokratiku maka foin ukun a'an liu husi konsulta popular no hetan intervensaun nasoins unidas: ignora ras no gerasaun ne'e grave ba dezenvolvimentu demokrasia absulutamente destroi institusaun estadu no lei ne'ebe vigora katak sei sai hanesan obstaklus ba dezenvolvimentu komun ba povu Timor-Leste, nune'e mos bele hamosu spritu revolusaun ras no gerasaun ba ema ne'ebe maka apoiu hanoin ida ne'e.Totalmente hau'u la apoiu ida ne'e tamba finalmente hamosu konflitu horizontal no povu labele hakmatek atu kontribui ba dezenvolvimentu!! Mas en termus sosio-kultural iha aspektus positivu ba rekonhesementu gerasaun originais ba kada sidadania hau'u aseita maluk Lari Mata nia opiniaun!!! Mas involvimentu iha aspektus politika ba kada sidadaun ida ne'e mos direitu fundamental ba kualker sidadaun iha pais demokratiku hanesan Timor-Leste. Tamba ida ne'e hau'u la aseita bain hira Maluk Lari Mata iha hanoin no esforsus atu ignora no klasifika ras no gerasaun ba iha poltika no governasaun!!
Obrigado Wai'in
Lero Uatumissa
Maluk Lero Uatumissa,
Ignoransia bo'ot ba ita nia kultura origin maske ne'e iha kontrariu bo'ot ba tipu demokarsia laos sinal katak ne'e grave bo'ot ida. Iha termus legais ba asaun valoriza ema rain atu sai rai nain ba ninia rain rasik ne'e tengki iha duni. Politika demokrasia komtemporer hanorin mai ita katak iha buat ida mak ita halo sala tiha ona ho ignora tiha ema rai nain iha ninia rain rasik. Klaru katak ema hotu iha nebe deit ninia involvimentu ba politika ne'e vida umana ema ida nian, laiha ema seluk mak bele interven ou hapara ema nia atividade ne'e.Maibe, ne'e laos sinal katak buat hotu hotu tengki iha dalan demokrasia nian. Demokrasia saida mak agora ita hetan husi maluk aborigin sira husi okupasaun ema mutin sira to ohin loron? karik maluk Lero bele isplika ne'e mai hau?
Hau nia tauk ita keta halo sai fali hanesan sira tamba deit demokrasia!!!!!!!!!!!!!
Lisaun husi nasaun vizinhu ninia hahalok ba ema rai nain puro australai bele sai historia ida ba ita atu sai ita nia matadaln wainhira ita tolera nafatin asaun hodi simu ema mistisu, arabi, etc mai ukun ita. At liu tan wainhira ita nia lei fo dalan ba duaplasidadania atu bele mos kaer ukun iha Timor Leste. Tuir atu sai lider nasaun ida nian laiha razaun nebe atu justifika ema nebe kaer duplasidadania mai ukun fali iha ne'e.
Hau espera Maluk Lero bele hatene hau nia hanoin
Lari Mata
Lari Mata mak hau respeita,
Hau respeita ba ita boot nia politika ho label “timor puro”. Diak, ne’e normal, ita hotu-hotu iha perspektiva rasik ba kestaun oin-oin. Los duni saida mak ita boot hatete katak nasaun mai husi nia origin no kultura rasik. Hau nia kekawatiran (mudah-mudahan la akontese ba Lari Mata) katak ho label politika “Timor Puru” bele lori Lari Mata sai fali ema Chauvinis ida. Ida ne’e maka hau lakohi akontese ba Mata.
Klaru, husi aspektu sosio-kultural ita tenke fo valor ba ita nia kultura no ema Timor oan, ne’e dehan katak ita sei la hatete ema mistura sira laos ema Timor oan, no sira laiha direitu nudar ema Timor. Problema mai hau mak ne’e (se hau la sala karik) Lari Mata halo budu tiha Sosio-Kultural no politika. Iha ne’e hau hare saida maka Lari Mata hakarak hatoo ne’e tendesiozu liu, politika maka domina liu, alias usa label Timor Puru atu alkansa nia objetivu politika ka nia hanoin nebe politizadu ona katak, lari Mata politikamente nia la gosta Mari Alkatiri. Ezemplu, Lari Mata absolutamente hakarak hatoo nia statementu politika ba militante Fretilin sira, liu-liu CCF hodi troka Mari Alkatiri. Ne’e kestaun politika ona, no ita bele hatene objetivu politika Lari Mata husi okulu idane’e. Maibe Lari Mata haluha katak Konfiansa ba Fretilin husi nia militante nunka lakon. Ida ne’’e ita bele hare husi eleisaun dala rua ona, Fretilin sempre manan hela deit, maski Krize politika 2006 akontese ho konspirasaun oin-oin husi ema hirak nebe agora budu malu iha AMP, Fretilin la lakon eleisaun.
Hau la presija hanaruk tan atu responde Lari Mata nia tendensiozu ne’e, hau sei hakarak fo hatene deit ba Lari Mata atu firme (tuir nia “ideologia Timor puru” hasoru gerasaun misturadu nebe sei mosu barak tan deit. Hau fo Ezemplu mistura gerasaun oin mai hanesan; La Sama nia oan nebe inan Filipina, Xanana nia oan husi inan Australia, Jose Luis Guterres (vice I Primeiru Ministru) nia oan inan husi portugal, Longuinus Monteiru (misturadu Timor-Goa) nia oan inan husi Indonesia, Lucas da Costa nia oan inan husi indonesia, Faustino Cardoso (Prezidente CNN) nia oan husi inan Indonesia nomos husi povu bain-bain nebe nia oan barak-barak husi inan indonesia, inan Australia, Afrikanu, Xina no seluk tan...sira ne’e misturadu, hau lahatene, aban bainrua Lari Mata atu hanorin nia oan no nia be oan sira oinsa hodi firme nafatin hasoru misturadu hirak ne’e katak, misturadu hirak ne’e laiha direitu ba aksesu politika hanesan rezime Soeharto halo ba PKI nia oan sira no xinese sira.
Obrigadu,
El Diabo
Maluk Lari Mata, teoria politika demokrasia kontemporer la fo visaun espesifiku konaba ignoransia ras no gerasaun tamba kuelkuer teoria demokrasia nia prinsipiu fundamental maka balansu hetan oportunidade iha politika, edukasaun, legalidade, saude no sel-sel liu-liu colektividade iha desisaun! Mas dala ida tan maluk Lari Mata Timor hanesan nasaun foun ida hetan tratamentu husi nasoins uniadas purtantu ita agora ne'e implemnta demokrasia globalizasaun, ita nia demokrasia rasik totalmente lakon to'o rohan ba rohan no to'o agora ita seidauk deifini didiak saida maka filosofia no ideologia nasaun Timor-Leste???? sistema ekonomia saida maka atu implementa ba interese povu Maubere nian absolutamente laiha!!! Maluk Lari-Mata hau'u lao's tenta atu mendikte mas se bele ita bo'ot bele hanoin to'ok demokrasia saida maka diak ba Timor-Leste ?? maka ita kualia konaba resistensia sidadania Timor Puru iha Timor-Leste rasik!!! Ita bo'ot mos karik hatene saida maka MAUBERE no liafuan ida ne'e husi ne'ebe? MAUBERE no demokrasia no demokrasia MAUBERE bele desenvolve sai hanesan filosofia no ideologi Timor-Leste ka Lae? REVULUSAUN BA DEMOKRASIA MAUBERE!
hakuak bo'ot
LERO UATUMISSA
LABELE TERJEBAK HO ISU RAS Maluk sira. Ne'e ita ho ita mak sei han malu to'o ema ida mos sei la manan. PROBLEMA agora oinsa para BO'OT SIRA LABELE TRAI TAN POVU, NAUK TAN POVU NIA OSAN HODI HARIKU SIRA NIA A'AN RASIK.
El Diablo no Uatumissa,
laliga halo spekulasaun politika hodi generaliza asaun sosio kultura ba ideologia maubere nian.
Se ita bo'ot nain rua laos ema maubere oan diak liu tur hodi mehi deit saida mak imi senti katak imi bele halo.
Valoriza kultura maubere iha termus ba luta libertasaun nian hateten mai ita katak, ai leba, karau atan, mamador sira ne;e origin maubere nia isin, laos chinesa, laos arabi satan mistisu, sira ne'e ema nebe iha ninia definisaun moris nian klaru katak hakarak buka diak no hakarak mai susu maubere nia terus.
Maubere nia ispiritu mak halo ita hetan ukun rasik an, Maubere nia filosofia mak halo ita hakilar tun sae iha tempu okupasaun, Maubere nia mehi mak ohin loron ita goza. Ne'e laos chinesa ni luta, ne'e laos arabi nia politika, ne'e laos mistisu nia hakarak maibe ne'e timor puro nia hakarak. Atu diak ka at, atu beik ka matenek, atu iha ka laiha, maubere nia oan sira prontu atu mate iha sa tempu wainhira rai ne'e seidauk hetan nia identidade.
Konklusaun badak oan ba ita bo'ot nain rua, katak mehi atu ukun an ne'e laos mehi ema chinesa, arabi, mistisu no mauhu sira nian. Maibe ne'e mehi aileba, karau atan, mamador, ema nebe foer laharis ninia mehi hodi bele hetan nia identidade katak ami ema Timor mak hanesan ne'e duni no fo justifikasaun katak maubere nia oan sira mos bele kaer nia kuda talin rasik hodi hili nia dalan ba ukun rasik an.
Diak ka at, beik ka matenek, susar ka kontenti maubere nia oan sira sempre hamrik iha linha oin hodi intrega nia an ba mate molok arabi maulambe sira, molok mistisu buka oin sira halo ida ne'e.
dala ida tan lalika politiza kestaun maubere saifali ita bo'ot nain rua ninia analiza baratu ne'e.
MAUBERE OAN HATUDU NINIA KOMPRIMISU BO'OT BA NINIA RAI. UKUN AN HETAN TIHA ONA MAIBE SAIDA MAK AGORA MAUBERE OAN SIRA HETAN??????????
FUNU LIBERTSAUN EMA MAUBERE NIAN SEIDAUK HOTU. INIMIGU FOUN AGORA NE'E AT LIU INIMIGU IDA ULUK
Lari Mata
Los duni Maubere oan mak luta ba ukun rasik an, ne’e mehi Maubere oan duni, ne’e 100% los, ne’e ema hotu la duvida kona-ba idane’e. Mata, masa Mauhu no pro-otonomista sira hanesan Gil Alves (“ministru turismu” AMP), Fransisco Guteres (minstru Seguransa”), milisi Abilio Lima, (“ministru Meiu Ambiente” AMP), Joao Cansio (“ministru Edukasaun” AMP nebe uluk hatete se timor ukun an manu nehan sei moris, maibe ukun an tiha Manu nehan seidauk moris, Xanana mak foti fali sai nia ministru), oportunista Mario Carrascalao, “vice Premeiru ministru” AMP) etc... sira mak mehi fali Timor ukun an? Ne’e tidak mungkin Mata…So Xanana bulak ne’e maka foti sira sai fali ministru, ne’e so leader ida nebe kakutak la joga ona mak hanoin hanesan ne’e...
Mata dehan ami nain rua halo espekulasaun? Hau senti lae karik. Hare husi Mata nia hakerek “justru” Mata mak agora halo dadaun spekulasaun no konkluzaun oin-oin, la bazeia ba istoria rezistensia nian, lae liu kedas...i mos ida fali tan, ida be halo Generalizasaun ne’e absolutamente Mata rasik mak halo generalizasaun tun sae. Le fali saida mak Mata hakerek dalaruma Mata haluha saida mak Mata hakerek rasik....
Deskulpa ba Mata...tuir mai hau sei la responde ona Mata nia politika rasismu ne’e tanba diskusaun la produtivu no ita hanesan patina iha fatin no la progresivu...
El Diabo
El Diablo,
Sim, debates ho ita lahetan nia solusaun tamba ita bo'ot hamrik iha grupu farizeu nian.
Koalia ho ema nebe hatudu liman fuan ida ba ema seluk no hat ba fali nia nain ne'e sinal katak ninia analiza ne'e labele atu halo tan debates tuir mai
Lari Mata
BA LARI MATA HO EL DIABO........ Lalika halo teoria falsu nebe laiha prova emperika... aproximasuan lolos makaser pragmatiko...
TIMOR OAN LOLOS (ORANG TIMOR ASLI) mak tuir lolos tenki Sai Presidente ou PM Timor nian.. laos mestisu ho arabi.. Im isira maulambe Ramos Horta ho Mari Alkatiri nian lalika mai kanta.. basta ser, mentalidade kolonizado, hakarak sai atan ba bebeik.....
Viva Timor Oan
Maubere Foho.
Maluk sira,
Hau nia hanoin kuandu ita kualia ho tujuan atu fahe Timor hanesan Mistisu ka Timor puru no defende parte ida deit se la fo benefisio ba Timor nia futuru.
Ita hotu sei lembra, no karik ita bele aprende husi isu Lorosa'e ho Lormonu (Firaku-Kaladi) iha krize 2006 konseque harahun ita nia unidade nasional. Ita lakohi krize hanesan akontese tan ho isu Mistisu ne'e. Ita fiar nafatin isu sira ne'e no uza hodi to'o ita nia tujuan, ema ida sei la manan tamba ita sei fahe malu nafatin, Timor sei la ba oin.
Maluk sira keta hanoin sala, hau la dehan kirze 2006 konaba isu Lorosa'e-Loromonu deit, krize ne'e komplkesu teb-tebes no ita hotu hatene. Maibe ita mos labele nega katak isu ne'e sai bo'ot iha 2006 bainhira politik nain sira nia iresponsablidade usa isu ne'e hodi hafahe tan Timor nia unidade. Nia resultadu; maluk barak sai dezlokadus, entre komunidade mos barak seidauk simu malu. Ema barak los mak nia laran sei kanik. Ita hotu hatene politik nain ne'ebe maka memanfaatkan isu ne'e sira nia benfecio, nia grupo/partidu.
Tan ne'e mak hau hanoin Timor oan hotu tenki hamutuk hodi evita isu-isu hanesan ne'e. ita lebele husik isu ne'e harahun ita nia unidade nasional, afekta ita nia gerasaun foun, estraga Timor nia futuru. Hau ata fiar katak kuandu ita evita isu-isu sira ne'ebe perigozu ba ita nia unidade nasional ne'e mos bele parte ida hodi densenvolve mentalidade Timor oan, no prepara ita hodi hamutuk no harii ita nia rain ba oin. Hakuak bo'ot ba imi hotu.
Timor Oan
FUCK TIMOR LESTE!
TIMOR LESTE ITS A FUCKING STUPID COUNTRY IN THE WORLD!
TIMOR LESTE PEOPLE ITS A MONKEY!
RickRubin,
You have made two comments here. First: you said "VIVA TIMOR-LESTE"
Your Second comment: "FUCK TIMOR LESTE!
TIMOR LESTE ITS A FUCKING STUPID COUNTRY IN THE WORLD!
TIMOR LESTE PEOPLE ITS A MONKEY!"
Aneh..., komentarmu sangat kontradiktif.
Apakah anda sakit?
Blog kamu ditulis dalam Bahasa Indonesia, apakah anda orang Indonesia yg cemburu terhadap Timor-Leste merdeka? Setidaknya bisa dinilai dari komentarmu yg terakhir.
AI AI AI AI FRETILIN
Hau konkorda... katak Paulo Assis nia problema . pribadi.. So iha FRETILIN mak problema pribadi mos foti hotu iha publico...
Arsenio Bano baku malu ho nia FEN CARRY BROGEN, depois nia fen duni nia sai kalan boot hosi uma TANB SELINGKUH ne, FRETILIN sira Asseita deit.. dehan los;
Jose Manuel Fernandes (mantan clandestina ho Mau-hu bapak nian) ida tolok malu ho nia maun-alin sira to luli-malu, i balun mate.. ne Fretilin gosta los dehan diak;
Jose teixeira ida soe hela nia fen ho oan iha Australia, mai Timor, tanba kaan jabatan, hola fali Nicole (malae mutin) ida servisu iha AusAid ne.. Fretilin dehan exemplo diak.....no konsenti;
Mari Alkatiri selingkuh fali ho Madaglena Boavida no het amlu iha uma ida ema sunu tiha ona iha komoro ne... FRETILIN dehan diak;
Osorio Florindo (deputado Fretilin) ida baku nia fen Merry (servisu iha FOKUPERS) too atu mate, depois SOE tiha, no hola fali FETO SELUK ne'e.... agora moris hamutuk ilegalmante,,, FRETILIN dehan diak.. i nonok tiha deit ba....
Ho seluk-seluk TAN …………………………. Sura mak ladiak
AIAIAIIA FRETILIN............. BA LOHI LEKIRAUK
Naukten sira agora barak liu ona iha Timor. Maibe au fehuk beikten sira sei suporta nafatin naukten sira ne'e. Ne'e mak sei lori Timor ba kuak bo'ot! dala ida tan KUAK BO'OT!
Bo'ot sira iha AMP tenke sadar ona halo reforma lolos tuir ita nia campnha. Sei nafatin hanesan ne'e bebeik mak ami sei la vota ba partidu ka ema AMP ida iha eleisaun oin mai.
Husi suporter AMP ida ne'ebe hakarak mudansa lolos tuir povu nia hakarak no ANTI KKN.
Segunda-feira, 31 de Agosto de 2009
Num país mais do que viável
Díli, Timor-Leste.
Os pessimistas estão sempre em vantagem. Se as coisas correm mal, ganham porque tiveram razão. Se as coisas correm bem, ninguém se lembra que eles erraram; todos sentem que ganharam, e eles ganham também. Os optimistas estão sempre em desvantagem. Se as coisas correm mal, perdem mais ainda por terem tido a imprevidência de ser optimista. Se as coisas correm bem - bem, então nesse caso toda a gente se esquece que eles acertaram, ninguém pensa mais no assunto, toda a gente sente que ganhou - e os optimistas, no máximo, empatam.
Aqui em Timor-Leste, as pessoas dão-se ao luxo de estar optimistas, dos yuppies engravatados das embaixadas aos hippies desgrenhados das ONG, todos me dizem que "Timor-Leste não está nem sequer perto de ser um Estado falhado". Acima de tudo, são os próprios timorenses de todos os tipos, do Governo à oposição e da universidade ao campo, que nos fazem pensar que Timor-Leste esta bastante melhor do que simplesmente não ser um Estado falhado.
A cada momento, contudo, a gente dá por nós a pensar: como é que explico isto em Portugal? É esta a perversidade da relação bipolar que os portugueses têm com Timor; as más notícias são aceites à partida e as boas parece que têm de se provar constantemente. Façamos então todas as reservas - sim, o desemprego é muito alto, principalmente entre os jovens, o que é perigoso; talvez esta calma dominante esconda uma violência latente à espera de uma oportunidade; a estrutura de ensino é voluntariosa mas incipiente, e a precisar de mais ambição - para dizer que há de facto uma calma dominante a partir do momento em que os veteranos da resistência ou as suas viúvas passaram a receber modestas mas justíssimas pensões; que o Orçamento do Estado, de défice zero, aumentou seis vezes nos últimos anos; que a própria economia cresceu doze por cento, claro que a partir de uma base baixíssima; que o Governo e a oposição têm os seus defeitos mas, enfim, que aqui há um governo e uma oposição que desempenham os respectivos papéis. Reparem: já ninguém aqui se pergunta se Timor-Leste é viável; o que as pessoas aqui se perguntam, dando respostas diferentes, é qual é a forma mais interessante de Timor-Leste ser viável.
A sobrecarga informativa que levo de uma semana em Timor-Leste, com viagens de Díli ao enclave de Oecussi-Ambeno, e de Díli a Baucau e ao monte Venilale, é impossível de resumir nas duas crónicas que tenho esta semana. O que se aprende aqui leva tempo a sedimentar, e pede talvez explicações mais longas e narrações mais detalhadas noutro texto.
Mas no culminar desta semana, vejo milhares de pessoas festejar nas ruas. Os timorenses têm um justificado orgulho na sua diversidade cultural, nas suas 36 línguas, nos grupos dos vários distritos que representam os rituais deste país pequeno - mas não tão pequeno quanto se imagina aí em Portugal. Têm também orgulho no que fizeram durante a resistência e, com grande elevação, têm conseguido fechar o ciclo às coisas de que sabem não poder orgulhar-se. Outros tentam fazer o mesmo; até a estrela pop indonésia, que vem abrilhantar a festa, aprendeu a cantar em tétum e português, e dá os parabéns pela libertação com um "Viva Timor-Leste".
A questão é mesmo onde estão os portugueses; souberam angustiar-se e sofrer com Timor-Leste. Mas parece que não sabem o que fazer agora.
Rui Tavares
Historiador. Deputado eleito para o Parlamento Europeu pelo Bloco de Esquerda (http://www.ruitavares.net/)
dhn ema naok ten ne hare ba an lai keta halo htt ema naok ten lia fuan naok ten ne fila ba ita nia an fali mak ne.dehan amp naok mas tenke hare didiak ba frente sira lai,atu kolia lo los ne sa frente sira han osan barak mak ne ne mak atu hari deit KAK mos sira fofoun lakoi mas to ikus sira mos dukung nebe hein deit se mak tama barak iha komarka tan naok osan povu nian,tantu amp ga fretilin ga ami hakarak lori hotu sira mak naok ten ne ba komarka hotu.ne duni lalika dun malu dhn amp naok,KAK HO PDHJ mak sei lori maun bot naok ten sira ba iha komarka sa.se kak mak fungsiona ona sa ke sai husi guvernu frente to iha amp, kolia lolos deit sa frente nia ema bot sira uluk kaer guvernu ne mak barak ba sulan iha komarka bandingkan ho amp nia ema sira.KORUPSI tenke halakon,tenke ke husi guvernu alkatiri to iha guvernu xanana no kaer sira hatama hotu iha komarka.viva amp .viva frente moderat.
ohh maun bot ida iha leten fo commentario dehan uluk ne,e laos Maun Bot XANANA mak halo JEndral INOnesia nakdoko, ne,e los duni. maibe hau hakarak husu ba nia. uluk tempo Indonesia nian ne,e o nia aman ho inan iha CIPINANG koalia ibun bot fo semamangat povo rai Timor ne ga ou MAun bot XANAna?. ne mak hau hakarak husu ba nia.
atu comentario ne,e lalika hahoin ho ain hanoin iha kakutak didiak mak fo commentario. uluk ne,e sa o ba VIVA ne,e o VIVA MARI naok ten nia naran maun bot XANANA nia naran. o ida hakerk iha leten lalika RADikal demais liu.. hanesan o ida dehan MAun XANANA iha leten diak o ba lambe tia Mari nia kidun mak o foin bele hatete maun bot XANANA o rona kalae?
maun XANANA u are the best to the peolpe EAST TIMOR
VIVA XANANA, VIVA AMP.
Iha hau nia parte hau respeto Partido FRETILIN tanba partido ida ne mak ohin loron ita ukun an. Maibe hau la gosta ema nebe moris deit iha rai liur to'o ukun tiha an nia mak sai fali sekretaria jeral iha partidu ida ne nia laran hodi sunu povo no militante sira hodi halo asaun ba malu. Ema hanesan ne diak liu hamos ona husi strutura partidu nian selae ema ne mak sei hamosu nafatin sistema ida hanesan los nia rain Yemen nebe uza sistema terrorista. Rona didiak kamarada sira hotu uluk kuandu funu ema ida ne nunka hare nia alma deposi ukun tiha an nia mai ukun tan fali kamarada sira iha partidu FRETILIN nia laran.
Post a Comment