26 Aug 2009

Kartaz tinan sanulu...

Anonymous has left a new comment on your post "Selebra aniversariu Referendum ba dala 10 ho ...":

Kartaz tinan sanulu
Komemora Referendum
Temi lerek retrato
Sikat let tahan tolu
Ema hotu hakribi, balu ladun

Presidente iha klaran
PM sorin kuana
Sorin karuk MTCI
Hodi kari rai-rahun
Ema nia matan laran

Sorin kuana subar-an
Oin hanesan busa fuik
Hafuhu hela manu-luhan
Atu lés manu oan

Sorin karuk asu aman
Reket nehan hodi horon
Na'an ruin lalar hobur
Moe la'iha nanis ona

Presidente foti matan
Harohan ba lalehan
Nai Maromak haraik tulun
Hasai lalais balada rua nee!



Posted by Anonymous to TATOLI at 5:14 PM

36 comments:

Anonymous said...

Hanesan Ema Balu dehan" Se Timor ne'e ema hotu luta ba Ukun an karik mak ita nia luta sei lalais hetan ukun an no ne'e sei la to'o 24 anos".

tamba iha ema balu sai Traidor no kolabora ho Indonesia iha 1976 henesan :M Carascalao,Gil Gonsalves no Joao Canxio Cs nemak ita nia luta ne'e kleur hodi to'o 24 anos.

Anonymous said...

Traidor sira nia politika nudar fator obstaklu ida ba ita nia luta nebe kelur tebes.

iha buat rua mak sempre mosu nafatin iha traidor sira nia politika hanesan: ambisaun ba ukun iha kualker tempu no ambisaun ne'e tenki muda tuir nesesidade politka e depois mos bele bermain dibelakang layar iha estrategia balu.

Ambisaun ba ukun kualker tempu hatudu iha tempu Indonesia hanesan iha pozisaun importante gubernador,embixador,Komnas HAM,konseptor BRTT no seluk tan. iha tempo ukun an mos iha pozisaun oi-oin mak hetan ona.

ambisaun ida ne'e mak hakarak ka lokhi traidor sira ne'e sempre muda sira nia kor ka an tuir mutulisme politik atu halo sira ezizte nafatin iha politik ida ne'e. iha tempu Indonesia sira tenki sai apoidor ba integrasaun. iha tempu ukun an tenki besik liu ba faktor xanana nebe hanesan foktor ida mos iha luta nia laran atu hetan apoiu nune'e bele hamos sira nia sala hotu durante luta nia laran.

entaun iha faktor Xanana ne'e sira iha ona naran hanesan penyelamat yang memberikan angin surga ba povu nebe terus. iha ne'e mak agitasi no propaganda sira nian seolah-olah Fretelin halo sala bot ba povu.

Traidor sira nia politik ne'e bermain begitu indah dan rapi sehingga ita nia maluk barak ne'e uluk rezistensia mos tama ba sira nia permainan. permainan indah ne'e dehan Fretelin mak hamosu krize. maibe ita la hatene katak ho ida ne'e ita ema normal mos bele simu razaun hanesan ne'e.

ita tolan tomak permainan indah ida ne'e maibe ita haluha tiha objetivu politka nebe hanesan subar hela ka bolu iha bahasa indonesia nian dehan perbuatan dari tangan yang tersembunyi.

iha ne'e mak agora ita iha ita nia interese rasik ona hare liu ba hau nia partidu rasik. se hanesan ne'e rezultadu ikus mak traidor sira sei sai vencedor ka pemenang iha partido nebe sira hamahon an ba. veteranos no luta nain sira iha partido ida-idak sei lakon iha sira nia partdido.

husi Bubalai

Anonymous said...

politik Mario Carascalao iha valour tebes2, (oinsa atu ema hatene timor liu husi TIM_TIM terbuka) duke leader ida nebe fo'0 beneno ba imi han hotu, sekarik ita bot ema gerasaun foun karik lalika fiar demais lia fuan sira mai hosi leader ida hamrok ho hamlaha kadeira...., se'e ita bot hanesan ema aktivista ami aprecia tebes, maibe koitadu leader ida ita bot apoiu ne'e nia familia mesak facista deit nunka koinhese povu nia moris, foti an los, sira sempre cerimonia familia hanesan ema liu rai, hau lahatene sira undang aktivista oan sira ba han hamutuk kalae... koalia kona ba povu nia terus ka koalia kona marsa da paz hatun malu, hamosu violensia..karik..

Anonymous said...

Maluk sira iha dia 30 de agusto 2009 ne'e, ita espera para ema hanesan imi temi ona iha leten ne'e lalika hatudu sira nia ohin iha ne'eba,tamba iha loron ida ne'e sira laos hili independensia maibe hili fali integrasaunmas agora sira maka bo'ot no goja fali saida maka sira uluk lakohi, purtantu ita lalika desafia sira nia direitu sai hanesan sidadaun Timor-Leste mas sira direitu ba politika n'e lolos totalmente lakon , mas maluk sira imi maka hanoin ba sira agora iha ne'ebe no halo said???


Lero Uatumissa

Anonymous said...

Kasihan ita terlalu polos atau menjadi incent dalam politik tamba ita la analiza kelean konaba fenomena traidor sira nia politika maibe fasil liu atu hateten Fretelin hanesan penjahat ida. Kepolosan sesaat ne’e mak halo ita hamenus ona espirito nasionalismu no ita hare liuba ita nia partido rasik e defende traidor sira ne’e iha ita nia partido rasik. Maske buat desijaun no atetude politika balu la benefesia ba povu Timor maibe ita sei defende malu tamba ita hamutuk iha partido ida.
Los duni politika ne’e tenki defende ita nia partido laos ida ne’e mos menjadi satu-satunya harga mati. Atu dehan katak ketika nasionlisme dilupakan dan iha meus nebe manipulative ka mengorbankan ema rezistensia sira ita tenki defende. Ema rezistensia sira tenki hamutuk iha neon ida maske sira partido la hanesan hodi kombate traidor sira nia politika Serigala Berbulu Domba. Traidor sira nia politik nebe halo ita nebe uluk luta hamutuk hanesan pion hodi joga catur. Traidor sira forma koalisi ho Xanana maibe joga Xanana halus liu hanesan korupsaun no projeitu. Joga Xanana iha parte ne’e katak xanana la bele pecat sira selae sira sai husi AMP Xanana monu. Sira mak halo Xanana nia naran dois ona.
Ba ita nebe polos ne’e dehan la iha buat ida maibe ita tenki kuidadu ona ho traidor sira. Iha ne’e ba buat rua mak sei sai fator determinante no sai optakclu ba traidor sira nia politika. Opstakclu ne’e tuir traidor sira nia hanoin sira tenki menyingkirkan secara halus tuir perkembangan politik. Quando sira singkirkan ona opstaklu ne’e mak sira mak sai hanesan Herroi foun dalam keadaan social menurut ita nia kepolosan. Obstakclu ba traidor sira mak:
a. Fretelin hanesan partidu bot
b. Xanana factor nia naran iha resistensia
Ba obstacklu Fretelin hanesan partido bot ba traidor sira hatene no sira mos partisipa iha krizi 2006 no agora mak sira halo ona Xanana. Kuandu rua ne’e monu ona entaun” Adeus Rezistensia Bemvindo Traidor”
Kuidado ita la bele polos salae traidor sira halo “ udan loron ida maibe Banjir bele setahun” ita ukun an iha Timor maibe Traidor mak ukun ita. Sira riku matak ona no matenek ona maibe ita polos nafatin. Bele radikal maibe radikal ne’e tamba nasionlismu laos radikal ida ne’e nonok deit tamba kepolosan ka inocente.
husi
Nemajo

Anonymous said...

Tamba kepolosan ne'e mak maun ida iha leten defende Mario Carascalao mate bean los ne'e.
Nia la hatene Politika terbuka ne'e berdasarkan kebijakan Jakarta tamba hetan kritika husi dunia Internasional iha tempu neba. laos Mario Carascalao nia ide. nia bertindak berdasarkan politik pemerintah pusat. ne'e hanesan cara ida atu buka simpati dunia e au mesmu tempu atu hatudu pembangunan nebe sira halao iha Timor.

ita ne'e polos duni hanesan maun balu hateten. ita polos ne'e mak halo ita dalaruma teimozu iha politik.

Fina

Anonymous said...

Politik Mario Carrascalao Valor tebtebes?
Karik ba ita bo'ot maibe ba povu kiik? Hmm.. ita kesitiona nia prinispiu.

Ita rona fali husi maluk sira nebe uluk estuda iha Jawa katak, uluk nia familia husi Timor halai ba Jakarta depois de massacre iha Manuel Carrascalao nia uma iha Abril 1999, Mario Carrascalao iha Uma boot ida iha Pondok Indah neba maibe nungka tau matan ba nia familia rasik. Estudantes husi Renetil sira hela besik Cipinang mak tau matan ba nia familia rasik, husu ismola tun sae iha activista Indonesia sira hodi fo han nia familia. Ne'e hatudu katak, momentu ne'eba nia tauk halibur pro Independensia sira, maski nia familia rasik!

Anonymous said...

Ita nia matan dukur tan no tua lanu beibeik ita.

Se laos nia mak kontra golpe 20 de Agusto 1975 hodi halai ba Indoensia husu sira tama mai.

Pondok Indah ne'e hanesan tak falta ida. Pondok Indah ne'e atu taka sala hotu.

Pondok Indah hanesan Pilatus fase liman.

Pondok Indah bukan sebuah rencana atu halo Timor Independensia. Pondok Indah hanesan uma privado Carascalao nian yang kebetulan secara insiden ema ida rua ba hela iha neba.

Tidak semua masyarakat Timor ba Kos iha neba. Militar mos halo buat ida rua hanesan Pondok Indah maibe nunka hamosu termenologia katak sira diak. hahalok ida hanesan inseden ne'e laos sai barometer.

Ema ba Pondok Indah mos tetap la muda Carscalao nia hanoin nebe iha tempo neba mate ka moris Otonomia.

Pondok Indah ne'e mos hanesan baze servisu segredu Intelegen atu hatene jaringan nebe mak servisu ba Timor nia Independensia. cara Intelegensia atu hetene ita nia luta diak liu uza cara nebe hanesan bantuan maibe Indonesia bele hatene liu tan.

Kuitado GREGORIO SILVA

Anonymous said...

Hau foo apoiu ba maluk aktivista sira nbe' mak luta hasoru dezafius oin2 nebe mak agora akontese iha rai timor doben, sekarik ita bot sira aktivista los duni, aruma ita hotu nia naha ba tau iha base nune'e atu bele consulta hamutuk nafatin ho povu (maibe aktivista Non Partai nian),nune'e bele hatudu dalan moris diak nian,mos bele sente han hemu povu kik nian oinsa, ita lalika lakon tempo barak ho leader sira oportunista ne'e nebe'e hotu2 hanesan deit (A+B=?1Deit), nune'e mos lalika lakon tempo barak iha fatin media ida ita sira foin hatene internet ho computer mak akses mesak deit maibe povu ida ita defende lahatene tan saida mak ajuda husi activista sira, hatudu duni activista idealistis duni moris hamutuk ho povu kik, laos ba consulta ho leader partidu sira mak barak, entaun ita mos fo deit vantagem diak deit ba leader oportunista sira nia hanoin atu bele ukun rai timor doben tuir sira nia manuver politik.

Tamba saa''? opornista hun ho abut iha tiona wainhira tempo be be'ala (viza Avo sira nia tempo) opportunista mai husi ita timor duni, maluk balu luta makas ba Indenpendencia, hau fiar katak nia mos iha maluk rasik Integranista,otonomista, dolarmista,Husi nia Distritu, Subdistritu,Sucu, Aldeia, Bahkan familia rasik, ses ba mai ita mesak taka kuak ba mai, nune'e lalika lakon tempo...,

karik agora laos tempo ba ida ne'e atu debate ho ita nia opiniaun, hanoin tok baa.., hau bele fuma LA masu ida ho cafee kopu ida, bainhira mak povu kik bele truka batar kulit ho cafee tahan hanesan ema ida hau nee hakarak defende povu nia direitu,

good luck

Anonymous said...

-Husi Tim-Tim terbuka halai ba Pembagunan
- Husi Pembangunan mak halai ba kecemburuan
-Husi kecemburuan mak halai ba Indentitas kelompok, suku, pribumi, pendatang.and konflik
- Husi Indentitas mak sadar duni hau ne'e ema Indonesia mak ukun duni, hau tengki hamrik par luta hasoru..Invasaun economico ho Militar

Comprende Kalae??? Ahli politik kesasar sira???

labele lee deit livru nebe'e mak imi gosta, maibe ida imi lagosta mos tenki lee, kuandu hakarak sai analisador politik nebe mak diak...

Viva Nacionalismu

Anonymous said...

Hau aprecia tebes ba maluk ho iniasial Good Luck ne'e....Primeira vez hau hare iha maluk timor oan barani hakerek hodi fanun ita sira nebe oras ne'e gosta adora ema seluk hodi haluhan tiha povu rai lulik ne'e.......

Hau ema nebe mak prontu mos atu hamutuk ho ideas hodi reforsa no kria ona grpu ativista non partai

Mundu Perdido

Anonymous said...

konsikuensia mos katak ema balu mos dalaruma la gosta tamba ita koalia la tuir ema nia hakarak. liverdade ema ida nia hanoin no liverdade atu la kohi simu ne'e normal.

la iha untung mos no la rugi mos maibe hau gosta analiza ida konaba kepolosan ne'e.

Timor ne'e polos mak barak no ikus mai hamosu radikal barak. radikal ida dehan radikal seluk.

ita nia avo sira la oportunista hanesan maun sira dehan iha le ten. so ema nebe la iha ona razaun mak bele dehan hanesan ne'e.

buat ida oportunista ne'e sistema politika mak halo ona nune. karik ita mos oprtunista bot ida tamba defende traidor.

Bezo husi Rita

Anonymous said...

Subject: Timor's media blackout




East Timor's media blackout is a pox on the nation



http://crikey.com.au/ crikey.com.au 25.8.09



Last week, ABC radio journalist Steve Holland resigned in anger following a
Media Watch report that attacked his reporting over a contracting scandal
involving alleged nepotism over East Timor rice contracts. He says that
attempts to black ban the foreign media by the East Timor government fail to
do justice to the fledgling democracy.

East Timor this week celebrates 10 years of independence, but it seems the
country is struggling to grasp basic democratic principles.
The East Timor government recently ordered a media blackout on the ABC after
the broadcaster ran a series of stories that a government spokesman dubbed
"Ricegate", to which I contributed.
"Ricegate" demonstrated that multimillion dollar government contracts had
been awarded to companies linked to family members of East Timorese
ministers.
From the start, not many people wanted to talk about these government
contracts, which were awarded to many companies as part of food security
plans implemented in 2008 -- amid fears of a looming rice crisis.
I was one of two reporters who covered "Ricegate" since the start of the
investigation -- and the wall of silence was encountered early.
Two of the businesswomen at the centre of "Ricegate" -- one Prime Minister
Xanana Gusmao's daughter Zenilda, the other Minister Joao Goncalves' wife
Kathleen -- went silent when the names of certain companies were mentioned.
More puzzling was the fact Minister of Economic Development Joao Goncalves
could not recall the names of the many companies his wife owned or
part-owned. Though, he did concede he knew one was awarded a government
contract.
In many ways it's understandable the businesswomen didn't want to discuss
their dealings and government connections.
And a minister's reluctance to elaborate on his wife's professional
practices should come as no surprise.
But it is alarming when a democratically elected government openly declares
a media blackout because it's unsatisfied with the way an independent news
organisation is reporting a particular story.
In my mind, this level of censorship defies fundamental democratic
principles of openness and transparency.
An East Timor government spokeswoman this morning was unavailable for
further comment on the media blackout.
It seems clear East Timor still has a lot to learn about democracy. And it
should. It is a young, small country that, while trying to map its future,
must overcome the many burdens that still linger.
East Timor is one of poorest countries in the Asia-Pacific region, the
nation was forged on a battlefield and violence can soon erupt and reignite
tensions of the past.
Prime Minister Gusmao fought for the freedom of his people when he led East
Timor to independence 10 years ago.
In an unofficial translation issued in a press release by East Timor's
opposition, and carried by Australian media, Prime Minister Gusmao was
quoted saying: "So I warn Australian journalists that they should not tamper
with my government, during 24 years, they signed to steal East Timor's oil,
now they come with a lot of talk, continuing to say that we are a
good-for-nothing people.
"No, you don't play with me, sometimes we smile with one another, but don't
play with Xanana."
Perhaps, on this anniversary, it's time for East Timor's government to look
at itself, to remember all those lives that were lost in the country's
battle for freedom, and think about what that freedom really means.

--

Anonymous said...

LALIKA KOMENTARIO BARAK. AMP SAE TIHA agora ema hotu kontenti, moris diak ho estabilidade.

Imi sira MARI ALKATIRI nia mau-lambe ne lalika mai komentar tun sae.

Selae loron ruma, ita sei la aproveita hotu.

Vida diak

Anonymous said...

AMP radikal sira agora strees hotu ona. Tamba la bele ona menahan kritikan husi sira nia maluk AMP moderadu rasik, Povu tomak, Internasional, Oposisi.

Maibe, sira toba dukur tiha. Ita nia AMP nia bo'ot agora nauk to'o mate an didiak halo sira nia familia sai riku matak. Kiak sira to'o kiak rabat rai.

Uluk ita hakilar dehan halo mudansa ka halo reforma maibe iha ne'ebe?. Ita halo a'at liu fali. Povu Timor kecewa ho ita nia hahalok.

Ita tenki halo reforma duni, ita tenki tau ita nia promesa iha realidade. Ita halo halo nune mak aban bain rua kuandu ita lakon karik ita sei nungka manan fali iha futuru, tamba ita nia beik radikal liu no suporta nafatin nauk ten sira ne'e.

Povu kiik

Anonymous said...

ami alos radikal AMP mas ami hare katak amp sae buat hotu mos lao diak,maluk radikal alkatiri sira hein deit komisi anti korupsi mak sei lori maun radikal sira nia alkatiri ho nia membru sira ba iha hotel becora tanba sira mak naok makas liu bandingkan ho amp nia ema sira,lafiar ba mak sei hare...amp foin mak kaer deit tinan 2 mas buat hotu comesa muda an ona.ema internasional sira mos comesa gava ona guvernu amp,maioria povu timor mos comesa contenti ona ho guvernu 1 ne.tinan 4 guvernu fretilin ne saida mak sira halo iha timor?timor la ba oin mas hakiduk ba fali kotuk.amp foin mak kaer deit tinan 2 mos problema barak mak amp rejolve ona.htt amp nia ema naok ten mos hakilar iha kotuk deit.KAK ho PDHJ mak sei ke sai ema nebe mak naok ten lo los.amp sira servisu diak liu guvernu fretilin nian,contohnya ukun an tia tinan 10 ona mas dili laran sei hanesa hela fahi luhan entaun diak liu ami hili amp tanba amp hanoin povu kik sira,freilin nia ema sira ne salahanoin liu povu sira.sira hakarak hare deit sira nia an ho hariku sira nia familia deit...amp ho partidu kik ne mak mai ami the best ona,tan sira hanoin bapovu no intrese nacional,laos intrese familia,colega no sira nia an hanesa alkatiri ho nia ema sira ne.alkatiri ho nia ema sira ne moe laiha liu.timor ukun an tia ona ne sira mai lalori timor ba oin mas povu hili tia sira,sira fila halo povu tanis fali,sira fila sosa kilat fahe ba povu sira oho malu fali ne mos ita nia maluk sira sei hili nafatin alkatiri ho nia ema sira ne???? amp mak sei halo povu contenti,fretilin sa lalika.temin dehan amp kkn mas haluha tia buat hirak alkatiri sira halo iha sira nia tempo ne.ne duni hus ba maluk radikal alkatiri sira lalika s3 demais ho amp ne,amp sei hatudu ba imi katak amp la naok osan,se naok mos kak mak sei lori sira ba tribunal.ita hare deit.viva povu timor lorosae!!!!!!

Anonymous said...

Segunda-feira, 31 de Agosto de 2009
Num país mais do que viável

Díli, Timor-Leste.

Os pessimistas estão sempre em vantagem. Se as coisas correm mal, ganham porque tiveram razão. Se as coisas correm bem, ninguém se lembra que eles erraram; todos sentem que ganharam, e eles ganham também. Os optimistas estão sempre em desvantagem. Se as coisas correm mal, perdem mais ainda por terem tido a imprevidência de ser optimista. Se as coisas correm bem - bem, então nesse caso toda a gente se esquece que eles acertaram, ninguém pensa mais no assunto, toda a gente sente que ganhou - e os optimistas, no máximo, empatam.

Aqui em Timor-Leste, as pessoas dão-se ao luxo de estar optimistas, dos yuppies engravatados das embaixadas aos hippies desgrenhados das ONG, todos me dizem que "Timor-Leste não está nem sequer perto de ser um Estado falhado". Acima de tudo, são os próprios timorenses de todos os tipos, do Governo à oposição e da universidade ao campo, que nos fazem pensar que Timor-Leste esta bastante melhor do que simplesmente não ser um Estado falhado.

A cada momento, contudo, a gente dá por nós a pensar: como é que explico isto em Portugal? É esta a perversidade da relação bipolar que os portugueses têm com Timor; as más notícias são aceites à partida e as boas parece que têm de se provar constantemente. Façamos então todas as reservas - sim, o desemprego é muito alto, principalmente entre os jovens, o que é perigoso; talvez esta calma dominante esconda uma violência latente à espera de uma oportunidade; a estrutura de ensino é voluntariosa mas incipiente, e a precisar de mais ambição - para dizer que há de facto uma calma dominante a partir do momento em que os veteranos da resistência ou as suas viúvas passaram a receber modestas mas justíssimas pensões; que o Orçamento do Estado, de défice zero, aumentou seis vezes nos últimos anos; que a própria economia cresceu doze por cento, claro que a partir de uma base baixíssima; que o Governo e a oposição têm os seus defeitos mas, enfim, que aqui há um governo e uma oposição que desempenham os respectivos papéis. Reparem: já ninguém aqui se pergunta se Timor-Leste é viável; o que as pessoas aqui se perguntam, dando respostas diferentes, é qual é a forma mais interessante de Timor-Leste ser viável.

A sobrecarga informativa que levo de uma semana em Timor-Leste, com viagens de Díli ao enclave de Oecussi-Ambeno, e de Díli a Baucau e ao monte Venilale, é impossível de resumir nas duas crónicas que tenho esta semana. O que se aprende aqui leva tempo a sedimentar, e pede talvez explicações mais longas e narrações mais detalhadas noutro texto.

Mas no culminar desta semana, vejo milhares de pessoas festejar nas ruas. Os timorenses têm um justificado orgulho na sua diversidade cultural, nas suas 36 línguas, nos grupos dos vários distritos que representam os rituais deste país pequeno - mas não tão pequeno quanto se imagina aí em Portugal. Têm também orgulho no que fizeram durante a resistência e, com grande elevação, têm conseguido fechar o ciclo às coisas de que sabem não poder orgulhar-se. Outros tentam fazer o mesmo; até a estrela pop indonésia, que vem abrilhantar a festa, aprendeu a cantar em tétum e português, e dá os parabéns pela libertação com um "Viva Timor-Leste".

A questão é mesmo onde estão os portugueses; souberam angustiar-se e sofrer com Timor-Leste. Mas parece que não sabem o que fazer agora.

Rui Tavares
Historiador. Deputado eleito para o Parlamento Europeu pelo Bloco de Esquerda (http://www.ruitavares.net/)

Anonymous said...

Kualia ne'e keta rega maka barak liu tamba kolega sira ne'ebe iha aksesu ba blog ida ne'e dala barak maka uza naluri animal la uza ona naluri humana!!!


Reza-Mata

Anonymous said...

Maubere beik ten sira
lalika fo komentario hodi hatudu imi nia beik iha ne

Imi mak atu halo tun halo sae mos AMP sei lamonu tamba sadere ba Maun Bo'ot Xanana.

Uluk tempo ema studa par sai matenek ne'e imi ba fali halo funu

agora han imi nia funu nain ne.
garganta dehan atu marcha da paz.
marcha tok mak ita hare
xanana la haruka FDTL tiru imi nia kalsa to nakles mak foin hatene.

Atu dehan fali ami ne milisi g otonomi mos, ami la pusing ida
yang penting ukun lai.

Selagi ada Xanana sampai kapanpun kami akan selalu tertawa menikmati kemerdekaan yang sebenarnya dulu sangat bertentangan dengan kehendak kami.

Viva Xanana
Viva CNRT
Viva AMP

Anonymous said...

Ema nebe sei mabuk hela kekuasaan ne'e sempre hateten hanesan ne'e duni. Ida ne'e lumrah dalam insting politik. Maibe buat ida loko an-no gabasola an ne'e mos kuidado.

Ita nia politik ne'e hanesan joga karta pas dua. Agora imi nia karta ne'e moris tamba hetan makaku barak. Maibe kuidado se karik aban bainrua makaku monu ba ema seluk nia liman laran.

Ita tenki hatene ita nia an nafatin no prontu atu simu kualker situasaun politika ruma nebe mosu selae bele mosu nikmat membawa sengsara.

jonas

Anonymous said...

Ida ne'e mak dehan tridor sira moe la iha nunka sinte an sala. TRAIDOR NIA ISIN KULIT KARAU KULIT. Karau kuando hoku iha debu laran la sente an foer. isin kulit Karau tamba la rona ema nia lian.

husi NIA

Anonymous said...

maun alin sira, lalika tauk. eleisaun antisipa sei akontese iha 2010. tamba psd sei sai husi koligasaun amp. tan ne amp sei monu. ikus mai psd halo fali koligasaun ho fretilin. entaun iha eleisaun antisipada ne amp sei lakon no f sei sae fali. mauhu sira halai kalsa dada mos labiban. sira sei tama hotu iha natarbora. hare deit.

Anonymous said...

eleisaun antisipada ne ita nia hanoin deit karik,imi radikal sira ne keta imajina demais mak ne se lae bele sai bulak mak ne tanba hanoin buat hotu ne mesak gampang deitdiak liu imi prepara an deit ba 2012 lalika kolia barak lalika laran moras lalika haus kekuasaan,amp sei metin nafatin to 20012,partidu 4 ne sei la soe malu,tanba sira defende democrasi no povu tl,laos hanesa fretili nrn mak temi democrasi mas atu lori timor ba sai fali comunista,diak liu nonok tia deit lalika kolia barak.partidu 4 ne ho partidu kik sira iha timor ne sei lori timor ba oin,sira nb agora tur ha frente nia laran ne mak latroka sa keta hanoin povu hili tan sira karik,imii bele manan mas paridu sira halo coligasaun mak sei ba kaer imi lafiar mak hare deit,partidu seluk lakoi hamutuk ho fretilin tanba alkatiri ne arogan no hamrok kekuasaan no matan osan liu lahanoin povu nusa mak ema bl hamutuk ho nia,buat hotu nia mak hatene deit nia anggap timor oan sira ne mesak maubeit no mesak sarjana supermi deit ne sa lalika mehi atu halo koligasaun ho partidu sira seluk.ema laos hakribi fretilin mas ema hakribi los mak alkatiri ho nia membro sira.hau mos admira ema hanesa alkatiri halo buat la los ema sei ba tabele los nia ne,hau senti ema sira radikal ba alkatiri ne kal mesak matan at,tilun diuk nebe la hare la rona saida deit mak nia halo durante nia ukun tinan 4 ne,eleisaun antisipada nunca atu mosu,i,i hakarak halo eleisaun antisipada karik entaun halo hanesa 2006 ne mak bele karik,se lae sa keta mehi,tanba ema matan mos hotu ona ho alkatiri sira so radikal sira mak sei matan dukur hela.alkatiri bosok hela sira mos sira tuir hela deit ne mesak beik ten hotu deit mak ne.dala 1 tan eleisaun antisipada sa ema bulak no beik sira mak bele kolia hanesa ne tanba hanoin la los ona hanoin buat hotu facil hela deit ba sira.keta s3 demais ba maluk radikal sira imi bele bulak tuir imi nia alkatiri mak ne,tan nia haus kekuasaan imi haus nia lia fuan bosok.nia mak sae mos ita nia rai doben timor ne sai la ba oin sa maluk sira.tinan 4 sira ukun ne sira halo buat diak balu iha timor ona ga?diak liu ita hili ema nebe mak iha hanoin diak ba desenvolve ita nia rai doben timor mak ita hotu hadomi ne.iha ema ga jovem barak mak sei hanoin diak liu alkatiri ga xanana ga ho tan sira seluk.ita tenke bangga ho ita nia maluk jovem foun sira agora ne.mas alkatiri sa lalika hili tia deit so par halo timor oan sofre deit diak liu imi troka tia nia sarjana supermi sira agora ne barak los.ita tenke hili ema nebe mak bele lori ita nia rai ba oin,labele mata dukur demais,ita tenke hakat ba oin hanesa nasaun sira seluk nebe mak moris iha moderna ona mas ita nia doben timor ne sei hasoru hela buat barak.maluk radikal sira ne la hanoin ita nia rai doben timor karik mak ema nebe ukun ladiak mos sei gosta nafatin,ita hili ema nebe mak hanoin ita nia no povu no rai doben timor.ita timor ne hakarakatu hakat ba oin lakoi atu lakon ho nacaun sira seluk.

Anonymous said...

Elisaun hanesan dalan ida legaliza deit. Nebe iha estado ida sempre iha elisaun. Elisaun ne'e bele iha elisaun normal to'o governo ida nia mandatu ramata no bele mos husi elisaun Antisipada ka iha bahasa indonesia dehan Pemilu dipercepat.
Oinsa karik elisaun ida nebe halao sedu liu antes mandate remata? Sei mosu buat rua ba ema politika nain sira iha sira nia sentiment politika:
1. Sentimento politika ba ema nebe ukun /SIAL DATANG REJEKI PERGI
Kuandu halao elisaun antesipa ema nebe ukun nia sente la kontente,kecewa berat ka toba ladukur tamba nia tauk nia poder politik atu lakon ona se karik nia la manan iha elisaun ne’e.
2. Sentimento politika ba ema nebe hanesan opozisaun ba Governo/ REJEKI DATANG SIAL PERGI
Kuandu halao elisaun antesipada ema nebe nudar opozisaun nia sente kontente tamba bele bersyukur hein elisaun normal atu bele ukun maibe kok secepat ini kesempatan mai. Ida ne’e hanesan rejeki ida. Harapkan atu hetan osan mutin maibe hetan osan mean no mutin dala ida.

Anonymous said...

Kalau ita ukun diak ne'e lalika tauk ba Elisaun, atu elisaun antisipada ka elisaun ANTAR SIMPANAN ka elisaun normal.

Tamba ita nakonu ho TRAIDOR no OPRTUNISTA ne'e mak ita tauk karik. Atau ita nia programa kombate kiak liu husi korupasaun ne'e seidauk remata ne'e mak ita hakarak ukun nafatin karik.

Karik ita tenki hetan tan projeito balu nemak ita nia tilun mean wainhira ema temi elisaun Antisipada.
Karik Alkatiri Cs nia koalia ne’e halo ita la gosta ne’e mak ita la kohi elisaun antisipada.
La lika tauk ba elisaun importante mak se mak atu manan iha elisaun ne’e.

Anonymous said...

Saida mak Communista bro? tenki esplika klaru. Communista espesefik hare ba sistema ekonomia. Comunista laos mos diabu ida nomos laos santo ida iha idologia sistema ekonomia.
Communista liafuan em geral ba ema nebe interese liu comunidade. Ita lalika halo dulikat teoria nebe konfujuan fali.

Anonymous said...

Lae ita sai kesasar hotu: Analizador kesasar,Politikus Kesasar,Pastor Kesasar,Governo Kesasar, Traidor Kesasar halo ita povu sai kesasar.

Anonymous said...

Atu komen tun sae mos, imi sira luta nain ka funu nain ne lalika mehi atu moris diak.
Tamba imi nia kapasidade laiha, timor persiza ema matenek laos maufeuk.

Atu elisaun antisipada ka elisaun normal fali mos povu sei fiar nafatin xanana no xanana mos sei fiar nafatin ami.

Uluk ema skola ne imi ba fali halo funu, agora tenki dasa rai no kuru be ba ami hodi fase ami nia kidung.

hahahahahahahaha.... Luta Saugate.
Fo an ba mate mas ikus mai ami mak goja nafatin

Viva Xanana
Viva AMP
"UKUN TO'O ROHAN"

Anonymous said...

Traidor mos komesa radikal ona maibe tenki kuidado selae bele monu ba situasaun radikal. situasaun radikal ne'e mak povu Timor hotu mak combate rasik.

situasaun radikal povu nian mak halo ema nebe uluk terus sei hamutuk fali maske sira partido la hamutuk.

kuitado ba ita nia liafuan no ita bot dalaruma bele tur iha banku ain tolu nebe Xanana mak halo ba ita bot.

Kasihan sekali no kuitado tamba ita bot nia politik hanesan hare buat kikoan ida iha Tizela laran. Kuitado Aleluia,Requem Merah Putih para sempre.

Anonymous said...

Ba loyalis buta Xanana, le didiak (resume) idane’e;

Eks Tentara mengaku: Konspirasi Xanana Gusmao dan Mahidin Simbolon
Sisi Gelap Sang Presiden Timor Leste

JM…membeberkan segala dokumen operasi ABRI ketika itu terhadap kaum Front Clandestin dan Armed Force Timor-Timur. Sasaran utama dari operasi tersebut adalah pemimpin dari organisasi Front Clandestin yang waktu itu dipimpin oleh comandannya Keri Laran Sabalae.
(…)
Oleh karena itu, Xanana Gusmao menyatakan bersedia bekerjasama dengan Kol.M Simbolon untuk membasmi kaum-kaum radikal di tubuh “GPK Fretilin" yang antara lain terdiri dari beberapa komandan gerakan Fretilin dan anak buahnya dengan nama Rodak Timur, Keri Laran Sabalae, David Alex, Konis Santana dan Eli Fohorai Boot.
… Inti dari “kerjasama” antara kubu Xanana dan M Simbolon dalah prinsip mutualisme; Simbolon dapat sukses di karir militernya dan Xanana pun menjadi lebih fleksibel dalam mengontrol gerakan perlawanan yang dikomandai olehnya dari LP Cipinang. Terlihat jelas bahwsanya sang Presiden dari negara baru Timor Leste ini telah sangat lihai sekali untuk mempertahankan kepentingan kelompoknya dengan membasmi para komandanya sendiri yang dianggap tidak loyal…
…Ini adalah versi tersembunyi dan sisi gelap “karisma” seorang Xanana yang begitu diagung-agungkan oleh rakyatnya sendiri. Bekerjasama dengan “musuh” untuk membasmi kaumnya sendiri.
(…)
Eks Serka. JM…Dia sangat menyayangkan mengapa Presiden Timor Leste ini begitu liciknya untuk mengorbankan sebagian dari anggota masyarakatnya hanya untuk kepentingan dari strategi politiknya.

Imung Yuniardi (Semarang)
Gatra Nomor 42, beredar Jumat, 7 September 2004

Anonymous said...

Hau nunka defende ema traidor, tamba ema traidor nunka fo osan Rp 1 $ 1 cent ida mai atu hola hau nia etu bikan ida.>>hanesan mana Rita dehan’
Ita koalia kona ba Opportunista too Mana Bot?? simpliesmente Lia fuan opportunista ema ida nebe'e buka diak deit kuandu iha opporunidade bele halo..., iha kategori ba buat oin2 atu bele usa :
- Ba Business
- Ba Politik
- Ba Studu
- Ba Kadeira / Jabatan
- Ba Naok Ema Nia sasan
- Buka naran Bot
- Buka sai Liu Rai
- Ba halo korupsaun
- Buka atu kaben Mane ho feto ne nebe mak diak
- Nune'e Mos Buat barak tan
oportunista iha leten ita usa beik2 ona, maibe la sadar katak ita usa liu ba iha konteks politik ema gosta dehan opportunista.
-Tamba sa iha tempo bei ala sira nian iha ona? hahu tempo estoria viza avo sira halo tiona politik, maun alin haudau malu sai liu rai, hadau malu hola feto, hadau malu plantasaun, hadau malu harta, hadau malu ukun rai(Timor Liu Rai mos Par BaraK), tamba factor oin2 mak ema barak atu hili peranan diak liu mak opportunist. Karik lasadar mana Rita mos pernah jadi orang opportunist maibe laos politik karik?

- Tempo colonialismo Portugal ho Indonesia perkembangan kona opportunist kontinua teratur liutan, contoh concrete deit hanesan: Gil Aves: Hun ho abut mai husi Fretelin, maibe iha oportunidade kaben ho teki apodeti, entaun peranan Gil Aves hanesan opportunista diak los tamba bele akses ba too business nebe’e mak hetan Rupiah Bot, ikus mai haluha tia nia hun ho abut, maibe too ukun an ema balu sei rekonhese nia hun entaun normal deit nia tama fali iha ASDT. Nune’e too agora nia nunka sai victima, justru Jabatan menteri mak nia hetan. Iha tempo permeiro governo fretelin mos fo fatin ba ema traidor (leader Otonomi) balu hetan fatin diak, (cuek tia deit, lakoi dehan ema ne’e fretelin mak hili )

-Tempo Resistencia Iha mos UDT barak mak affiliasaun ho fretelin too ohin loron sei luta diak liu tan tuir prinsipiu fretelin ,Nune’e mos APODETI.

- Maun Alin Balu terus liu Ailaran nunka ejiji buat oin-oin hanesan maun ho mana sira stress makas iha room ida nee, karik uluk ita bot luta mos hanoin ba imi nia an deit karik..., entaun maun sira tu pregu sala tiona..?

- Dala ida tan lalika menyesal aban bain rua ema opportunista mak sei ukun rai nee', sequandu maluk maubere sira sibuk liu buat nebe'e mak antigu liu, trata ema deit, mete ema nia problema pribadi, maibe haluha tia estuda, entaun opportunista nia oan sira mak atu estuda sai ema matenek bele ukun nasaun nee'e....

Viva Naciaonalismo.

Anonymous said...

FRAKU BEIKTEN MAU LAMBE ALKATIRI NIAN MAK HAKEREK NAKONU IHA LISTA IDA NE. IMI KETA HANOIN IMI MAK LUTA MESAK. SE LAE @))^ sei MOSSU FALI.. Assu, mais kali ini tidak ada ampun... depois mak hare

Loromonu Radikal

Anonymous said...

Up to you se la defende sira mos la problema no sira mos nunka atu buka tulun husi ema ruma kecuali AMP karik.

Ema hare traidor ne'e husi parte ida laos atu koalia konaba prosesu luta nian. Nebe traidor ne'e traidor. traidor mak halo bisnis barak,tradior mak iha kadeira barak liu iha governo no parlamento. trador mos mak halo oportunista barak uluk iha Fretelin ukun to'o agora mak berkeliaran liu ona. ita la kontrola sira sira agora sae duni ita no kongfu ita.

traidor sira mak kose-kese barak liu. ida ne'e mak ita koalia emtermos idologia politika sira nia ate ohin loron.

durante 75 ate ukun an ne'e semak hetan benefisia liu,se laos traidor tulen sira ne'e.

hare dia-diak mak koalia keta lori buat seluk kahur hamutuk selae orsida sai gado-gado ka kalderad mak ne'e.

Bina

Anonymous said...

Kuandu ema nebe'e mak lahatene analisa didiak ema nia hakerek nee, pois tanggapan ho tolok deit maka anda berasal kaum yang tertindas oleh semua pihak. mungkin iha AMP ho fretelin ita bot nia prestasi diak mak tolok deit...ona, anda bukan mewakili kaum Intelek and suara rakyat timor leste ...MILISIA KARIK>>>? mak hakarak sobu unidade nee;;;

Viva Nacionalimo...

Anonymous said...

Seiha interese ho politika, ita tenki realistis deit, nune'e mos bele hatene itoan kona esotria politika nian, iha mundo ema barak ona sai elite autor ba politika, korban dari elite politik mak ita nebe'e mak gosta defende leader ema at laiha rasaun diak ba ema hotu.

Ba mana Bina politika nebe'e mak ema opportunista/elite politik sira usa to'o agora ne'e mak, buat ida hanesan gado2 ho calderada, tamba sira kahur ita lacomprende disitulah ita jadi sira nia korban, tamba ne'e tenki comprende saida mak politika ne'e bele sai fali gado2 ho calderada.



Viva Nacionalismo..

Anonymous said...

Politika mak hanesan ne'e. Ne konsikuensia atu ita dehan halo nusa fali?
Balu tenki sai traidor no balu tenki sai diak liu ema seluk hanesan AMP nia moris agora, balu mos la sai traidor maibe atu sai traidor oituan. Balu mos kritika barak no defende mate mean espirito AMP,Balu ema dehan Radikal Fretelin,Balu mos sai ikut-ikutan atu trata Alkatiri, Balu mos makan puji atu sai reformator maibe kasihan kalang kabut sedu.

konsikuensia sai ema Timor. maibe Traidor ka la Traidor selalu aja gelar ne'e masyarakat sempre fo ba se-se deit tuir ritme politik masyarakat bukan ritme Biblia ka Teoria ruma.

hanesan mos status Fretelin Radikal nebe ema barak mencap tiha ona atau Ahi Mate Permanente nebe ema fo gelar ne'e ba AMP nia bei oan sira. Fretelin mos Radikal duni ida ne'e predikat ida sesuai duni ho kenyataan hanesan mos AMP= Ahi mate permanente, ida ne'e mos predikat ka gelar ida sesuai ho kenyataan tamba ahi sempre mate.

Apalagi gelar Traidor sira nebe disandang oleh orang tertentu. tidak salah kan tamba sira laos diabo no mos hanesan anju sira. sira sala mos iha sala no sala ne'e normal atu hasai Timor husi mukit liberta povu ida ne'e.

AMP sei manan nafatin karik sira se servisu los. AMP ka Fretelin atu ukun nafatin ne'e la iha problema. problema mak durante sira ukun ne'e hare duni povu ka lae? ka halo finje.

ZONANA