6 Feb 2009

Koruptor mak trava Mario Carrascalao ba Vise PM?

Ne mak rumor foun nebe STL ohin kari iha Dili.

Maibé hau hakarak dehan buat ida loloos deit. Ita nia primeiru ministru de facto, Sr. Jose Alexandre Gusmão, de facto ema nebe iha duni nasaun nian diak iha ninia fuan laran. Hanesan sakrifisiu nebe nia fo iha tinan barak atu servi Povu Maubere ho nasaun Timor-Leste, dala ida tan nia buka sakrifika an nafatin ba kauza ida ne iha era pos-independensia. Maibe tansa mak governu nebe nia lidera nakonu ho koruptor sira? Resposta simples.

JAG nia partidu Congresso Nasional da Reconstrução Timorense (CoNaReTi atu diferensia ho CNRT original) la manan liu 50%, maioria nebe mak presiza atu lidera iha ninia direitu rasik. JAG ho Conareti mai iha segundu lugar, tuir FRETILIN. Ho manobra oioin JAG konsege presiona partidu sira seluk atu hamutuk ho Conareti hodi forma AMP i konsekuentemente governu de facto. Maibe JAG mos tenke kompromete buat barak atu mantein unidade iha aliansa AMP ne. Aliansa husi partidu 4 ne, Conareti, PD, PSD ho ASDT fraku tebtebes, numerikamente no mos politikamente. Sa tan kuandu ita tenke servisu hamutuk ho ema nebe iha ambisaun boot liu ninia kapasidade. Se partidu ida sai, AMP monu, JAG mos monu.

Entraun kompromisu ne mak saida? Katak JAG tenke akomoda politikus balu maski politikus sira ne laiha intensaun atu servi povu maibe servi ninia an rasik deit. Politikus sira ne mos mai ho sira nia "bargaining chip", ka kondisaun nebe JAG tenke simu. Se JAG la simu kondisaun ka halo kompromisu ho politiku sira ne, JAG la sai Primeiro Ministro, nein de facto. Iha era pos-independensia JAG laos ona komandante supremu nebe bele manda ema hotu-hotu.

Agora JAG hamrik entre espada e parede. Se JAG akomoda politiku koruptor sira ne, JAG sei lakon ninia prestigiu hanesan nia lakon daudauk. Ema iha rai laran no mos rai liu hateke ba JAG nudar lider ida nebe fo protesaun ba koruptor sira. Se JAG hasai sira husi governu entaun JAG mos tenke husik ninia kadeira hanesan lider governu nian, i bele hakotu ninia mehi nebe ninia belun diak Hermenegildo Pereira publika iha STL. JAG hili ida nebe?

Ikus mai JAG hakarak habosok Mario Carrascalao para tama iha AMP hodi hasae netik governu ne nia oin, i konsekuentemente JAG nia oin. Mario Carrascalao mak hanesan figura ida karik bele fo kredibilidade ruma ba governu ida ne, nebe ikus ne nakonu ho alegasaun korupsaun husi fatin oioin. Maibe ita mos seidauk konhese Mario ho didiak. Nia mampu duni kontrola korrupsaun iha AMP laran ka lae enkuantu membru nebe forte liu iha aliansa ne nia laran, no mos ida nebe hetan alegasaun maka'as kona ba korrupsaun, maka Lucia Lobato, figura ida ho influensia boot iha partidu PSD laran?

Nota katak partidu PSD maka iha liu forsa iha AMP laran, em termos de capacidade teknika, intelectual, politika i representasaun. Ironikamente partidu ida ne maka iha apoiu eleitoral kiik liu kompara ho, por ezemplo, PD ka partidu seluk iha aliansa laran. PSD iha ministru senior barak nebe kontrola ministeriu xave iha governu AMP nian liu relativu ho ninia forsa hanesan justisa, negosius estranjeiru, ekonomia ho dezenvolvimentu, ate parese, finansas hotu. Agio Pereira, fundador PSD, mak besik liu ba JAG. Agora ho Mario Carrascalao sae tan ba II Vice, PSD sei iha representasaun ida disproporcionado tebtebes ho ninia representasaun eleitoral. Maski situasaun ida ne halo ema barak preokupa, argumentu katak hotu-hotu servisu ba Timor-Leste nia diak sempre tau bebeik iha oin atu halo malirin tiha preokupasaun sira ne. Maibe realidade mantein nafatin katak PSD okupa pozisaun xave kuaze tomak iha governu AMP nian.

Nune ita fila fali ba rumor nebe STL fo sai iha ninia edisaun ohin. Koruptor sira mak trava Mario Carrascalao atu sai II Vise PM? Imposivel. Mario Carrascalao mak lider espiritual PSD nian, aman ba partidu ida ne. Mario laiha, PSD mos laiha. Mario ba PSD hanesan ho Avo Xavi ba ASDT iha sira nia papel relativu ho sira nia partidu.

Tansa mak iha movimentu iha AMP laran atu trava Mario Carrascalao hola pozisaun nudar II Vice? Talves ita tenke husu ba membru aliansa AMP, liuliu husu ba bloku PD i keta haluhan mos grupu Mudansa!

Karik Mario Carrascalao iha duni kbiit atu kontrola ninia ema PSD sira iha aliansa AMP husi korrupsaun? So se Lucia Lobato la katiik husi AMP karik!

12 comments:

Anonymous said...

Hau konkorda ho opiniaun ida ne'e. Tamba alende iha duni unsur politiku maibe iha mos valor analitiku. Hanesan ema ida ne'ebe hatene uitoan Eng. Mario Carrascalao, hau seidauk fiar katak nia atu simu kargu VPM. Hau foin fiar bainhira Eng. Mario, halao nia knar ne'e to'o mandatu IV governu ne'e nian hotu (nomeia deit mos hau lafiar). Hau koalia nune'e, karik ema hanoin dehan hau ema bulak, maibe lae, tamba hau hatene didiak se mak Eng. Mario Carrascalao. Nia ema ida ne'ebe fiar tebes ba nia prinsipiu no nia ema ida ke lakohi atu hetan presaun husi sedeit, bainhira nia hakarak hatene lialos. Karik ida ne'e la'kontradis ho maun bo'ot X nia prinsipiu, hanesan ema funu nain ida ne'ebe, nakonu ho estratejia ...? Karik mos ida ne'e hanesan ameasa ida ba planu estratejiku maun bo'ot nian. Eng. Mario Carrascalao, bainhira nia konhese universidade lider timor seluk seidauk konhese eskola sekundaria, agora nia la'presiza tan osan (riku-soin), maibe nia hakarak deit mak lia-los ba ema hotu-hotu iha nasaun ida ne'e. Seja Benvindo o Nosso Senhor Jesus Cristo!

Anonymous said...

Amu, prinsipiu Mario Carrascalao nian laiha ona. Agora nia hanoin atu oinsa mak nia bele hamorin fali nia naran. Husi defensor Timor-Indonesia ba Timor-ukun rasik an. Tan ne'e, laos dehan tamba prinsipiu be Mario lakohi atu sai VPM, maibe karik tamba atu sai deit VPM ne'e, mak Mario lakohi karik. Tamba posisi VPM ne'e hanesan mos Roda Rezerva. Maun Xanana hakarak uza mak uza, lakohi uza mos husik ba tau iha nia fatin, mesmu ke Roda ne'e sosa tiha ona (nomeia tiha ona). So buat ida mak ita (maun Xanana), tenke kuidadu mak, karik Mario hatan sai VPM, porke nia hatene katak ho VPM ne'e dalan iha ona atu nia sai PM, mesmo ke loron ida deit mos, historia muda 180 derajat.Maun Xanana iha estratejia funu nian barak, maibe dala ruma ho Mario, estratejia hirak ne'e basi ona karik. Tamba ema ida hanesan Mario ne'e, iha estratejia ida ne'ebe adekuada no modernu, tuir perkembangan zaman. Obrigado

Anonymous said...

Afinal "Asamani" mak trava katuas Marito atu ba VPM. Maibe lalika laran taridu, lakleur tan katuas sei ba tur duni iha kadeira ne'e. Hein o nia nasin ho aimanas lotuk, maka katuas sei fo ba o. Ita ema labarik ne hatene an uitoan ba. Ohin loron ita sai engenheiro ne mos keta katuas Mario mak halo karik. Asamani, laos ema ida laiha kompetensia, maibe tempo mak seidauk to. Tau-an didiak, buka estuda tan husi gerasaun katuas sira nian, hafoin mak ita tebe-rai. Lalika tebe-rai uluk, ikus mai hakarak taka dalan ba ema matenek ho esperiensia hanesan katuas Mario Carrascalao ne. Viva Mario Carrascalao, ami fiar katak ita bot deit mak bele lori nasaun ne ba dalam los no sai husi naok ten sira nia liman.Eng. Mario Carrascalao, avansa, povu Timor nia konfiansa hamutuk ho ita bot. Ruin no Ran nebe nakfakar durante tinan 24 nian laran sei haksolok, bainhira ita bot bele salva nasaun ida ne husi naok-ten sira nia liman laran (korupsaun). Dala ida tan AVANSA...AVANSA...AVANSA...!!!

Anonymous said...

Dari satu sisi saya kurang setuju dengan komentar diatas, bahwa "Asamani", yang menghambat Pak Mario, jadi WPM, karena ini bukan hak mutlak nian "Asamani". Tapi di lain sisi juga bisa ada dugaan benar. Pertama ketika berbicara dengan Pak Marito Magno, memang beliau pernah singung hal itu, sebagaimana termuat dalam koran lokal edisi jumat ini. Kedua, ada juga kabar angin, (saya juga tidak tahu persis), katanya ketika pelantikan para pejabat pemerintahan konstitusional IV yang pertama "Asamani" tidak mau hadir, karena beliau cuma mendapat posisi Mentri Pertanian, padahal seharusnya, beliaulah yang menjadi WPM. Dari data diatas, apa bisa kita tarik kesimpulan, bahwa memang benar, "Asamani", yang menghambat Pak Mario menjadi WPM?! Jangan jadikan berita ini sebagai polemik, tapi buktikan!

Anonymous said...

OK Netral deit, ho situasi agora nee ita persija tebes figur ida kek iha isprencia e mos berani atu koalia los e mos ema ida nebe iha isperincia kona ba system administrasi, katuas mario ema ida kek hau pesoal hare tepat ho sangat cocok tamba iha ona criteria sira mais dala ruma mos posisi sira nee iha intervence politik hotu tan nee hau nia hanoin atu systema sira nee lao diak e mos bele muda system foun iha administrasi nia larang e mos hamenus KKN diak liu ita hanoin profesional ituan e tau ses tia lae interese partidu hanoin uluk lae interese nasional hodi foti katuas Eng.Maria hanesan vice premeiro ministro....kona ba issue maria Assanami sai VPM????? hmmmmm hau hanoin hare didiak lae e mos halo tok teory approach ida ho nia backround servico, e hau hare nia ema teknik ida karik e tuir hau hare seidauk bele atu ba tur iha neba....labele tan deit politcal approach ita naran ba tau deit ema iha neba edapois mak ita lakon osan barak hodi selu ema advisor international barak nebe kria deit bed corporate governance iha ita nia system administrasi nacaun nian....hanoin didiak lae e mos labele hamosu konfusaun oin2 iha nacaun nee so deit tamba ema idak2 nia interesse partidu...ok mak nee deit e bom successu .....
Salam Samfru

Anonymous said...

Lalika halo polemika demais! Eng. Mario Carrascalao ne nia esperiensia lalika husu ba malu tan ona. Povu Timor ne hatene hotu ona Mario Carrascalao, molok conhece maun bot sira seluk. Maun Xanana, maun Jose Luis Guterres, maun Nando Lasama sira, molok hanoin atu eskola, katuas Mario ne Engenheiro tiha ona. Tan ne hatete lolos deit mai, hakarak katuas Mario sai VPM ga lae? Lalika halo tun-sae hanesan nune, ita ne hatene reconhece malu uitoan ba. Tan deit ita bot sira funu nain ona be halo Mario hanesan boneka, ne mak lae duni! Funu ne manan hodi ukun-an, Mario nia papel importante mos, Mario laiha mos Timor ne, dala ruma la ukun-an karik.

Anonymous said...

Karik esperiensia Mario Carrascalao nian atu liu fali Dr.Cristiano da Costa?! Maibe problema ida mos maka ne'e, karik Apa kobra kapelo ulun 7, aprezenta Dr. Cristiano, mak maun bo'ot hili ba VPM, maka la representa ona proporsionalidade rejional. Karik maun bo'ot X tau asuntu ida ne mos ba importansia relasiona ho kestaun estabilidade no desemvolvimento nasaun nian.

Anonymous said...

Belum bot nebe halo komentario iha leten (no 2) ne karik los duni. Tamba ita hare Maria Carrascalao nia komentario horiseik iha jornal katak, Nia prefere hili sai VPM duque sai hanesan lideransa ba KAK. Klaru tebtebes deklarasaun Mario nian ne ho ita bot nia komentariu. Tan hanesan ema nebe idola maun X, dala ida tan maun X, kuidadu ho Mario nia bulikateri (estrategia), se lae ita lao sala dalan hotu. Viva maun X, Viva maun Agio.

Anonymous said...

Istória badak (balu) ida kona-ba Vicente Ximenes “Mabocy”

Maubocy moris iha Laleia. Aman ema Laleia, inan ema Ainaro, mista china. Bainhira nia inan mate, nia aman ba tugas fali iha Baguia no hola fali feto husi ne’ebá. Maubocy sei primu fali ho Sebastião Dias Ximenes husi Provedoria. Husi ninia madrasta, nia família mós ho Taur Matan Ruak sira.

Bainhira nia aman muda mai Dili, Maubocy mós mai hotu Dili hodi eskola. Maibé iha férias nia la fila ba Laleia. Nia bá mak Baguia. Ne’e duni ema husi Laleia la koñese nia. Ema hanoin kala nia ema Filipina. Maubocy boot de’it iha Dili.

Iha Baguia mós ema la fiar nia, inklui ninia família rasik.

Maubocy nia involvimentu iha 1974/5 limitadu tebetebes. Enkuantu joven ho estudante sira forma UNETIM, Maubocy la involve. Iha sasin balu dehan katak nia hakarak mak pozisaun iha UNETIM, se hanesan membru de’it nia lakohi. Ne’e duni nia la envolve tanba ninia arrogánsia rasik. Nia haree ba UNETIM hanesan grupu ida ne’ebé iha kapasidade inferiór liu kompara ho nia. Maia Réis, deputada FRETILIN bele fó tan sasin ba ida ne’e.

Kuandu Maubocy sei iha ai-laran, nia konsideradu hanesan ema ida matenek. Hanesan mane klosan sira seluk, Maubocy mós kaer duni kilat maibé nia nunka sai komandante. Nia mós hakarak de’it mak di’ak ba ninia an rasik. Ida ne’e halo ema barak mak deskonfia nia.

Kuandu nia rende husi ai-laran, ninia relasaun ho Xanana sai ladi’ak. Relasaun ne’e sai aat tanba Maubocy ajuda fali bapa sira hodi tenta habosok FRETILIN/FALINTIL atu rende. Nia ajuda bapa sira iha kampaña fahe pamfletu, sosializasaun ho seluk-seluk tan. Nia mós ajuda bapa sira halo propaganda hasoru rezisténsia aleinde servisu mau-huu hodi kesar pro-independentista sira ba bapa.

Kuandu nia rende no fila mai Dili, tanba nia hatene ko’alia língua oioin, bapa sira uza nia hanesan intérprete i ikus-mai ho tentasaun osan ho pozisaun, nia mós ajuda bapa sira hodi halo kampaña hasoru rezisténsia.

Iha bapa nia tempu Maubocy hola filafali eis membru CCF Diogo Moníz nia señora, Dona Isa. Diogo Moníz mate iha ai-laran. Maubocy nia objetivu loloos atu hola Dona Isa maka atu apodera Diogo Moniz nia terrenu. Maubocy nia ligasaun di’ak ho bapa sira sai mós hanesan presaun ida hodi uza obriga Dona Isa atu entrega Diogo Moniz nia rai ba Maubocy.

Iha bapa nia tempu Maubocy kaer empreza ida naran PT Maun Alin iha Fatuhada ho ajuda husi bapa balu. Empreza ne’e nia halo ho kapitál husi Diogo Moníz nia asset no mós bantuan maka’as husi tentara indonézia sira. Maibé Maubocy nia relasaun ho bapa sira la kleur sa aat tiha tanba dívida no na’ok osan.

Iha 1992 Maubocy halai ba Austrália. Tansá maka Maubocy halai ba Austrália? Nia halai tanba kazu feto no mós kazu na’ok osan husi bapa sira.

Kuandu nia kaer empreza PT Maun Alin, nia mós pratika fraude maka’as hodi na’ok bapa sira nia osan. Nia mós deve osan barak ba bapa sira. Ikus mai kuandu nia la konsege selu, bapa sira komesa tuir nia atu sisi fali sira nia osan. Bapa sira ne’e balu servisu hanesan intelijen.

Bainhira nia hola Dona Isa, nia mós hola subar feto seluk, señór ida naran Hélio Amaral nia feen, Dona Fernanda. Hélio Amaral ne’e José Luis Guterres “Lugu” nia primu rasik. Dona Isa kesar Maubocy nia hahalok ne’e ba autoridade i nia tama duni iha kadeia tanba kazu ne’e. Ne’e duni nia tama ba kadeia tanba feto la’ós tanba polítika. Kuandu nia fila fali husi Austrália iha 1998, nia la fila fali ona ba ninia feen boot, Dona Isa.

Maubocy halai ba Austrália mós la’ós tanba polítika maibé tanba situasaun ekonómika no krime. Nia la’ós refujiadu polítiku maibé ekonómiku. Durante bapa nia tempu, nia nunka halo atividade klandestina atu apoia rezisténsia. Invés, nia servisu fali ho bapa sira kontra rezisténsia. Vítima barak maka monu ba Maubocy nia liman inklui grupu ida ne’ebé lakon iha 1979 husi Comarca.

Iha Austrália, Vicente Maubocy la konsege moris ho hakmatek. Família husi ema sira ne’ebé maka nia kesar ba bapa sira no mós ema sira ne’ebé nia na’ok baku nia. Iha Darwin, grupu Timor oan ida ataka Maubocy hodi baku nia to’o ulun-fatuk naklees. Ne’e duni nia halai fali ba Brisbane tanba komunidade Timor oan iha Brisbane uitoan de’it.

Iha 1998 hafoin Konferénsia Extra-ordinária FRETILIN nian iha Sydney, Vicente Maubocy mai vizita Melbourne. Dala ida tan, joven Timor oan lubuk ida baku nia iha ne’ebá, iha fatin ida naran Carlton (Melbourne). Abel Guterres, agora servisu hanesan Consul Geral iha Sydney maka ba sori nia. Iha kalan ne’e, grupu joven lubuk ida, inklui mós joven balu ne’ebé halai hamutuk ho matebian Alfredo Reinado iha ró iha 1995, baku Vicente Maubocy to’o monu ba rai iha dalan-klaran. Vicente nia liman-fuan sira sama ba rai to’o raan sai. Ninia matan-fukun naklees. Joven sira ne’e baku nia tanba sira akuza nia dehan bufu ka mau-huu i estraga ema nia oan-feto.

Iha Konferénsia Extra-ordinária FRETILIN nian iha Sydney, Maubocy mós nomeia ninia an atu sai membru Comité Central. Maibé laiha ema ida mak hili nia.

Iha Congresso FRETILIN nian ba dala uluk iha Dili iha 2001, Maubocy sai delegadu hodi reprezenta distritu Baucau. Maibé ema barak hakfodak tanba sira nunka koñese no nunka hatene Maubocy hela iha Baucau. Delegada Bui Mesak halo protestu iha Congresso laran hodi denunsia Maubocy katak nia nunka haree Mabocy iha ninia vida.

Durante governu FRETILIN nian Maubocy mós kandidata nia an atu sai Ministro do Turismo tanba nia hasai kursu ida kona ba turizmu iha Brisbane, Austrália. Laiha ema ida mak konsidera nia. Koinsidentemente, iha fali governu de facto AMP nian mós Vicente Maubocy ema la foti nafatin atu sai ministro do turismo. Envés de Maubocy, Gil Alves (eis-dirijente BRTT) mak kaer fali pasta ne’e.

Projetu mina nian iha Viqueque ne’ebé Vicente Maubocy involve, agora sai bankrút. Maubocy ho ninia maluk balu foti osan $200.000 husi BNU atu loke fábrika halo mina-nuu. Tempu ne’e Inácio Pires (Administrador do Distrito de Covalima) maka tezoureiru ba projetu ne’e. Ema seluk ne’ebé involve mós iha projetu ne’e maka Victor da Costa ho Reis Kadalak. Sira na’in tolu ne’e mós membru Fretilin Mudansa hotu maske Reis Kadalak ikus mai tama fali ba UNDERTIM.

Bainhira Maubocy foti osan ne’e, nia mak apodera tiha osan ne’e hotu kedas. Inacio Pires nia afasta tiha. Osan balu nia gasta ba sasán ba ninia an rasik (hanesan sosa karreta ne’ebé nia sa’e), restu nia uza halo atividade Mudansa nian. Agora nia osan laiha. Osan ne’ebé nia foti husi Banku nia seidauk selu. Tanba ninia hahalok iha projetu mina-nuu ne’e, grupu Mudansa mós komesa nakfera daudauk.

Fretilin Mudansa mosu husi grupu ida naran “Renovador”. Ema na’in 21 maka halo parte iha grupu ne’e, hanesan Ovídeo (eis-ministru infrastrutura), Egídio de Jesus, Maubocy, Reis Kadalak, Victor da Costa, Jorge Teme, Aderito Soares, ho seluk-seluk tan. Grupu ne’e forma atu halo mudansa iha estatutu Fretilin nian. Ohin loron ema vokál liu iha grupu Mudansa maka Vicente Maubocy mesak. Sira seluk sai frustradu hotu ho grupu ne’e tanba Maubocy nia hahalok ka tanba objetivu mak la hanesan. Balu buka hakarak halo duni mudansa ba di’ak, seluk hakarak buka kadeira. Ezemplu di’ak liu mak Aderito de Jesus Soares ne’ebé sees an kedan husi Mudansa hafoin nia kompriende loloos kona-ba Maubocy nia ho sira balu nia objetivu.

Iha enkontru ida iha Maubocy nia uma iha tinan kotuk, durante debate ba orsamentu rektifikativu, mosu tan sinál ida iha grupu Mudansa, hanesan konsekuénsia husi hadau malu podér. Kestaun ne’ebé sira foti mak kona ba korrupsaun iha Ministério da Agricultura e Pescas laran. Tuir buat ne’ebé ko’alia iha reuniaun ne’e, sira levanta kestaun dehan ministru agrikultura fahe de’it tratór ba PD nia ema. Ema Mudansa nian la hetan buat ida. Ida ne’e sira bolu korrupsaun tan de’it sira nia maluk la hetan tratór. Sira nia apoiante sira iha baze protesta maka’as.

Durante enkontru ne’e sira mós halo avaliasaun ida ba sira nia grupu. Sira haree katak sira halo ona pasu ida ho sala-boot. Sira sai husi Fretilin maibé laiha ema seluk mak hakarak simu sira. Maubocy admite ho frustasaun maka’as dehan ema la fiar ona sira nia grupu Mudansa. Agora sira depende de’it ba Xanana. Sira hakarak forma partidu foun mós sira la konsege tanba sira konsege hetan asinatura sufisiente.

Tuir fonte ida naran AG, ne’ebé ligadu ho partidu CNRT, ho remodelasaun ba governu AMP iha tinan ida ne’e Maubocy mós kandidata an nafatin atu hetan pasta ida iha gabinete. Maibé ninia xanse atu hetan pasta ne’e mínimu liu tanba Xanana rasik la gosta nia.

Tuir AG, kandidatura Mario V. Carrascalão nian ba II Vice PM hetan mós opozisaun forte husi grupu Mudansa, liuliu husi Maubocy ho Jorge Teme.

Membru Mudansa ida ne’ebé mantein nafatin iha FRETILIN naran CN dehan katak maioria Grupu Mudansa nia objetivu bainhira forma foufoun mak atu hetan duni kadeira. Tan ne’e membru orijinál barak mak agora sees an hotu hanesan Domingos Pinto (eis vise sekretário OPJLATIL). Lamberto Viana mós hadook an hotu i mantein nafatin iha FRETILIN. Seluk mak Manuel Pinto, ne’ebé agora sai Administrador do Distrito iha Baucau, i Aderito de Jesus Soares agora hasai PhD iha Canberra, Austrália.

Ikus ne’e Maubocy nia relasaun ho Xanana kontinua la di’ak. Emprezáriu ida naran RC konta katak iha enkontru ida entre Xanana ho emprezáriu sira, Xanana husu ba Maubocy: “Entaun Maubocy Bosimau, ó hatudu to’ok ó nia teoria kona ba turizmu mai. Se laiha, sai!” Xanana hatete aat Maubocy iha sira nia klaran hodi dehan katak nein empresa ki’ik-oan ida mós nia bele kaer sá tan ministériu ida?

Iha 17 de Maiu 2006, durante Congresso FRETILIN nian, iha reuniaun ida iha Maubocy nia uma. Iha reuniaun ne’e Maubocy afirma katak husi delegadu 80 resin husi Baucau, 3 de’it maka sei vota ba lista Mari Alkatiri ho Lu Olo. Sira seluk, delegadu 78 sei vota hotu ba Egidio de Jesus ho José Luis Guterres “Lugu”. Maibé Maubocy bosok mak barak. De faktu Egidio ho Lugu la konsege hetan delegadu sufisiente atu nomeia sira na’in rua hanesan kandidatu.

Foin daudauk mós Maubocy dehan katak tanba nia maka iha 2001 kuaze Baucau tomak vota ba FRETILIN. Militante ida husi Baucau dehan katak ne’e bosok maka barak tanba populasaun iha Baucau só koñese Maubocy hanesan mau-huu durante bapa nia tempu. Evidentemente, iha 2006 Baucau kontinua vota ba FRETILIN maske Maubocy halo kampaña maka’as kontra FRETILIN. Ne’e hatudu katak Maubocy laiha influénsia iha Baucau, nein uitoan.

Militante FRETILIN husi Baucau ne’e kontinua katak de faktu númeru votante iha Baucau tun kompara ho eleisaun iha 2001 maibé ida ne’e la’ós tanba Maubocy maibé tanba Xanana. Tuir loloos sei iha ema barak liu iha Baucau mak hakarak vota ba CNRT/Xanana maibé tanba kampaña CNRT nian involve fali Maubocy ho “ema balu ne’ebé uluk servisu hamutuk ho bapa” mak ema sira ne’e mós dada an fali. Tan ne’e Maubocy nia suporte ba Xanana iha eleisaun 2001 fó liu prejuizu ba partidu CNRT duké benefisiu.

Ikus ne’e laiha ema ida mak fiar Maubocy. Iha fulan hirak kotuk grupu Mudansa sira ba hasoru Xavier do Amaral atu husu se sira bele tama iha partidu ASDT. Maibé ASDT ho Avó Xavier lakohi simu sira. Avó Xavier rejeita totalmente tanba sira aprezenta sira nia an hanesan grupu frustradu tanba la hetan kadeira iha governu FRETILIN no mós governu AMP.

Maubocy nia uma laran mós dezorganizadu. Uluk nia kritika Rogerio Lobato dehan halo poligamia maibé nia aat liu dala sanulu, eis membru grupu Mudansa ida naran MS hatete.

Agora nia husik hela ninia feen hodi hola fali labarik oan ida ho menór idade. Labarik ne’e foin mak atu halo tinan 17 no sei iha SMA hela. Nia foti labarik ne’e husi Atambua i agora nia moris ho labarik ne’e hanesan feen ho la’en. Labarik feto ne’e agora isin-rua.

MS dehan Maubocy hakarak akuza ema seluk maibé nia laiha baze morál nein uitoan. Maske nia agora moris hela ho feto oan ne’e, nia mós halo fali feto seluk isin-rua iha Matadouro. Feto oan ne’e Mau Hoka (bandar SDSB Manu Meta Raihun) nia família rasik.

Hanesan mós membru fundadór ida ba grupu Mudansa, MS dehan katak grupu ne’e naksobu tanba Maubocy nia hahalok. Agora sira iha limbu, la hatene atu bá loos iha ne’ebé maske sira hakarak nafatin reforma substansiál iha FRETILIN laran.

Anonymous said...

Mario nomea tiha ona nudar VPM. Nia tengki buktikan ba povu timor katak nia bele sai duni partner si Breok liman besi hodi desenvolve duni Timor no luta contra lider AMP sira ne'ebe agora dadaun nauk matak povu nia osan.

Anonymous said...

Mr. X agora dilematis hela..., nia membro governo/cronies barak mak sai kuruptor ka kolaborasi ho ema coruptor sira. Liu-liu nia ministra Lucia Lobato. Nia atu hasai ema sira ne'e mos ladiak, tamba perigozu liu ba AMP bele nakfera, governo bele monu, eleisaun antesipada bele mosu. Apalagi ema sira ne'ebe sai coruptor ka kolaborasi ho koruptor sira la mai husi partidu CoNaReTi hanusan maluk iha leten temi. Nune'e, Mr. X sei la barani atu hasai. Dalan ida maka atu hasai ema sira ne'e maka liu husi nia VPM. Kona ba MJ Lucia Lobato, Mr. X sei husi hela ba katuas Mario Carascalao.

Anonymous said...

atu mario mak sae atu sei mak sae la..laiha diferensia bot ida.. AMP att tiha ona..hotu2 mesak NATO deit...