29 Jan 2009

Kona ba regalias ne'ebé ex-titular sira simu

Hosi Filomena de Almeida

HAREE LIA LOOS HOSI LARAN

Surat Mari Alkatiri nian, ne’ebé ohin loron ema divulga dadauk hela, mak ida ne’ebé nia hakerek hodi hatán ba surat ne’ebé nia simu hosi sr. Rui Manuel Hanjam, Vise-Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu no Ministru Finansas enezersísiu no nia hatán hafoin koalia dalabarak hosi telefone ho reponsáveis Ministériu Finansas nian. Ministru interinu ida ne’e, iha ninia surat, halo referénsia ba Lei n º 7/2007, 25 Jullu nian no Dekretu-Lei nº2/2007, 1 Agostu nian, kona ba Direitus no Regalias fó ba eis-titular órgaun soberania nian.

Atu imoral ka lae, Lei ne’e iha duni no fó benefísiu ba ema liu 80, inklui eis-titular nain tolu órgaun soberania nian ( Xavier do Amaral, Lu-Olo no Mari Alkatiri). Dotasaun orsamental ba ema liu nain ualu nulu la tó dólar tókun ida rihun atus hat. Xanana Gusmão moos kal hetan direitus sira ne’e karik nia la’os Primeiru-Ministru. Mari Alkatiri, koalia loloos, nia simu de’it hanesan eis- titular sira seluk.

Artigu 18, alínea d) Lei ne’e ninian, hatete momoos katak eis-titular iha direitu atu hela iha “ uma kondigna ida”. Mari Alkatiri, ohinloron, hela iha uma estadu nian no fulan-fulan selu renda ba uma ne’e ho nia osan rasik. Governu hanoin katak la’os justu entrega uma ne’e ba nia, núdar rezidénsia ofisial, tanba la iha kondisaun diak. Iha ninia surat ho data 15 Abril 2008, Ministru Finansas enezersísiu hatete momoos katak sira sei haruka ema halo levantamnentu hodi bele halo rehabilitasaun ba uma ne’e. Liu tiha fulan hat, promesa ne’e la lao ba oin no tenpu udan nia moos besik dadauk ona. Tamba ne’e, Mari Alkatiri husu ba Ensul halo levantamentu no sira aprezenta projetu ne’ebé ukus mai ható ba Ministériu Finansas. Sei dauk hatene to ohinloron sá desizaun mak estruturas kompetentes sira foti.

Mari Alkatiri nunka dehan katak tenke fó projetu ne’e ba Ensul. Karik sira foti tiha ona desizaun , ida ne’e responsabilidade governu nian. To ohinloron, sira sei dauk halo buat ida ba hadia uma ne’e. Údan been tama nafatin uma laran tomak. Kondisaun uma nian kal diak duni tamba bainhira údan, be nalihun iha uma laran.

Uma ne’e halo iha tinan 50/60 no harii tuir arkitetura kolonial. Uma kakuluk iha tinan liu lima nulu ona. Uma barak besik ne’ebé harii ho estilu atu hanesan uma ne’ebé refere, hadia tiha ona. No, hau hatene, osan ne’ebé gasta ba hadia uma sira ne’e la’os oin-seluk liu. Hau bele dehan katak bele gasta menus liu bainhira harii de’it uma foun ida. Maibé, ida ne’e akontese iha fatin hotu-hotu. Karik ita hakarak kaer metin patrimóniu ida, ne’ebé mais ou menus istóriku, ita tenke gasta liu ta’an. Diak liu baku monu tiha uma ne’e no harii fali uma foun ida? Ida ne’e la’os desizaun Mari Alkatiri maka atu halo.

Proposta atu tau odomatan duplu ( dalas rua) hatuir de’it rekomendasaun ne’ebé UNPOL (Polisia Nasoens Unidas nian) ható iha ninia relatóriu halo iha prinsípiu 2008 hafoin atake ne’ebé akontese ba rezidénsia Mari Alkatiri nian, ne’ebé , kal sira iha sorte duni, sasán balun de’it mak a’at . La’os Mari Alkatiri mak hakarak no husu ida ne’e, nia ema ida ke lagosta liu moris keta-ketak hosi sosiedade. Nia hatudu ninia feitiu ida ne’e, bainhira nia sei kaer hela kargu núdar Primeiru Ministru.Nia nunka hatán moris iha uma ida haleu ho muru dalas rua no a’as metru lima , biar nia hela metru 15 hosi tasi ibun.

Kona ba importasaun kareta tinan lima-lima, sé karik halo duni, Mari Alktiri mak sei selu ho nia osan rasik, katak nia, núdar ex-titular mak sei selu, la’os estadu. Benefísiu mesak ida mak nia, núdar eis –titular, sei la selu impostu, maibé, ohin lron lalika koalia ona ba kestaun ida ne’e, tamba reforma Lei Tributária, ne’ebé foin halo, hakfilak Timor-Leste sai kuazi paraízu fiskal
( ladún selu impostu ona ka selu oituan de’it). Ohinloron ita bele ona hatama kareta barabarak hosi rai li’ur, bainhira ninia presu la liu dólar rihun hitu nulu.

Kona ba hatama ema ba tulun nia halao ninia servisu, Mari Alkatiri, núdar eis-titular, iha direitu ba iha asesór ida no sekretária ida (alínea d) , artigu 18 hosi Lei ne’ebé refere iha leten. Ida ne’e refere ba ninia Gabinete de Trabalho, tuir Lei. To ohinloron, nia sei dauk hatama ema ida ba halao servisu sira ne’e. Kona ba traballadór nain 8, Mari Alkatiri, ható hanoin ida ne’e no hein, hosi Ministériu Finansas, explikasaun ruma ne’ebé loos no konvense nia. To ohinloron, nia sei hein nafatin resposta kona ba asuntu ida ne’e no buat hotu-hotu ne’ebé iha relasaun ho dotasaun orsamental ba eis-titular sira.

Kona ba minarai, kuantidade boot refere ba minarai ne’ebé sei tau ba kareta Mari Alkatiri nian no kareta seguransa pesoal hosi PNTL nian no ida ne’e inklui moos viajen loron 15 nia laran, ne’ebé sei halo fulan-fulan ba distritu. Maibé, iha realidade, nia sei la gasta kuantidade ida ne’ebé kalkula tuir kritériu Ministériu Finansas nian. Nia sei gasta minarai duni maibé sei gasta tuir de’it señas minarai nian ne’ebé Ministériu Finansas selu tiha ona no ható ba nia.

Ida ne’e akontese, tamba tuir lei, eis-titular sira simu benefísiu oin-oin hosi patrimóniu estadu nian.Núdar patrimóniu públiku ka rikusoin povu nian, ema ne’ebé uza buat sira ne’e, karik iha duni responsabilidade, tenke duni tau matan ka halo manutensaun. Eis-titular sira simu de’it atus sia lima nulu fulan-fulan no oinsá ósan ne’e tó ba buat sira ne’e hotu? Labele duni.

Buat seluk mak kestaun moralidade, Lei ne’e iha ka laiha moralidade, ka benefisiárius lei ida ne’e nian iha ka laiha moralidade.

Tinan 2007 no 2008 mak tinan ne’ebé halo rekoñesiemntu ba maluk sira ne’ebé fó sira nia vida ba libertasaun Timor-Leste nian no ba harii estadu. Bainhira hahú luta libertasaun nasional no hafoin referendum, liu tiha tinan balun, ida-idak iha opsaun barabarak iha nia oin: servisu de’it ba ninia an rasik no halo karreira ka fó an ba serve povu iha Asembleia Konstituinte, iha Parlamentu Nasional ka Governu ka liu hosi atividades polítikas sira seluk.

Bainhira Lejislatura ba dala uluk ramata, iha hanoin ida katak sira ne’ebé kaer funsaun polítika liu tinan neen nia laran, lakon oportunidade atu halo karreira iha funsaun públika ka iha instituisaun internasional ruma. Iha moos hanoin katak tamba iha ona eis-titular no eis-membru no/ka eis-deputadu, estadu tenke duni fó kondisaun ruma ba sira, hodi estadu tomak fó dignidade ruma ba maluk sira ne’ebé, durante tinan neen nia laran, halao knaar polítiku, halo no aprova Konstituisaun no leis ne’ebé hari no hametin Estadu.

Ita tenke hanoin fila fali katak Mari Alkatiri husik nia kargu, núdar Primeiru Ministru, iha 2006. Nia nunka húsu buat ida ba estadu uluk ka molok Lei ne’e aplika iha ita nia rain. Nia la husu moos buat ida durante governasaun FRETILIN nian, dala rua tui’tuir malu.Ohinloron, la’os ona nia mesak de’it mak eis-titular. Hau hanoin importante hatete moos, ba ema ne’ebé hakarak hasai ninia konkluzaun rasik, katak Mari Alkatiri uza kareta ida ne’ebé tuan besik tinan sanulu. Biar nia moos figura polítika importante hanesan balun seluk iha rai ida ne’e no autoridade polítika ohinloron nian la haree nia ho matan moos, ninia seguransa pesoal kikoan liu. Relatóriu ne’ebé UNPOL halo, hafoin ema ataka uma ne’ebé nia hela dadauk ne’e, hatete ida ne’e duni.

Kona ba reabilitasaun uma nian, karik halao duni obra ruma, sei halo ba hadia patrimóniu estadu nian, la’os patrimóniu pesoal Mari Alkatiri nian. Sé karik la hadia uma ida ne’e, tinan balun ta’an, sei baku rahun de’it tamba uma ne’e sei la iha kondisaun atu hamriik nafatin. Udan been tama dadauk iha fatin hotu-hotu no umidade sei han mohu uma ninia estrutura (hau haree ho matan rasik), uma ne’e sei rahun de’it ka sai deit ruína ida.

Diak liu ita hotu hanoin moos katak, iha 2002, iha 4 Dezembru, (fulan neen liu tiha loron restaurasaun independénsia Timor-Leste nian) bainhira Mari Alkatiri sei Primeiru-Ministru hela, grupu manifestantes deskoñesidu sira sunu tiha ninia uma privadu, uma ne’ebé nia hela iha tempu ne’ebá. Hau hatene moos katak nia nunka husu osan estadu nian ba hadia uma ne’e no nunka moos husu kompensasaun hosi estadu tamba nia lakon ninia uma privadu. Karik ema la sunu uma ida ne’e, ohinloron Mari Alkatiri la hela iha uma Estadu nian. Ita labele haluha ida ne’e. To ohinloron nia seidauk bele hadia ka harii ninia uma rasik.

Informasaun ida ta’an. Hafoin governu AMP ukun, hanoin ida mosu atu aprova lei ida hodi define Estatutu ba Líder Opozisaun nian. Projetu ida ne’e tau regalias no onra protokolár, previléjiu oin-oin, kuazi hanesan ho PM nian. Ho kargu ida ne’e, nia bele partisipa moos iha Konsellu Estadu,Defeza no Seguransa nian, no moos iha Komité Konsertasaun Defeza no Seguransa. Bele iha Gabinete ida ho orsamentu rasik. Iha direitu ba reprezenta Estadu iha tasi balun. Oferta ne’e atraente tebetebes, maibé kahor ho venenu oituan, ne’e duni Mari Alkatiri la simu.

Atu ramata, hau hakarak hatete katak Mari Alkatiri aprezenta proposta sira ne’e ho intensaun atu harii estrutura dotasaun orsamental ida ba eis-titular hotu-hotu. Nia la aprezenta proposta atu transfere osan ba ninia konta privada, husu de’it transferénsia ba ninia pensaun fulan-fulan no atu simu fila fali osan ne’ebé nia gasta tiha ona no merese simu fali hosi Estadu. Hanesan ita hotu-hotu hatene, Ministériu Finansas mak tau matan ba orsamentu eis-titular sira nian. Nune’e, envezde hanoin ba osan hira mak tau, tamba bele halo konfuzaun, diak liu buka hatene osan hira mak gasta ona.Tamba konfuzaun barabarak, Ministériu Finansas bele no tenke hatete loloos no lalais saída mak akontese duni.

Ita labele haluha katak Mari Alkatiri, nu’udar eis-Primeiru Ministru, halao to ohin loron knaar oin-oin no barak liu fali duke ex-titular bainbain ida.

Delegasaun hosi rai seluk nian ne’ebé mai Timor-Leste, nível ne’ebé de’it, sempre inklui Mari Alkatiri iha sira nia ajenda sorumotu nian hodi koalia kona ba asuntus oin-oin kona ba kooperasaun no dezenvolvimentu, defeza no seguransa, etc. Sekretáriu Jeral Nasoens Unidas nian moos hakarak hetan malu ho Mari Alakatiri bainhira nia visita Timior-Leste. La hetan malu tanba de’it Mari Alkatiri la iha ne’e.

Investidór boboot sira ne’ebé mai Timor-Leste ho interesse iha área minarai, turismu, peskas, enerjia, etc., ható sira nia projetu ba Mari Alkatiri no buka hetan ninia opiniaun. Parseirus dezenvolvimentu sira buka Mari Alkatiri hodi diskute kona ba áreas kooperasaun. Ajénsias espesializadas ONU nian, UNMIT no UNPOL, halo sorumotu ho Mari Alkatiri fulan-fulan no semana ida dala ida, hodi haree oinsá halao diak liu programas dezenvolvimentu no hametin paz no estabilidade iha ita nia rain. Ida ne’e akontese moos ho FSI (Forsa Estabilizasaun Internasional).

Sorumotu sira ne’e halao de’it iha sala kikoan ida, han fatin nian ne’ebé hakfilak ba sala servisu nian, iha uma ida ne’ebé nia hela dadauk, ne’ebé la iha liu kondisaun atu simu vizita sira.

Ida ne’e ba ható de’it katak Mari Alkatiri sei fó kontribuisaun nafatin ba harii ita nia rain. Knaar ne’ebé Mari Alkatiri tenke halo duni no pedidu boboot ne’ebé nia simu la fó fatin ba nia halo atividade partikular ruma ka halo servisu ruma iha área konsultoria téknika, atu hetan osan ba ninia an rasik. Tamba ne’e, no karik konxiente ba ida ne’e, mak Prezidente Repúblika ható proposta atu hakfilak no aumenta Gabinete Mari Alkatiri nian atu hanaran fali Gabinete Apoiu ba Dezenvolvimentu. Proposta ne’e la lao ba oin tamba AMP sente katak ida ne’e sai ameasa boot ba sira. Harii ka la harii Gabinete, realidade hatudu katak ema husu nafatin Mari Alkatiri ninia idéias, propostas, oinsá bele hadia defeza, seguransa, justisa, etc. Kona ba estabilidade, Mari Alkatiri koalia beibeik ho populasaun no nunee halao duni pedidu ne’ebé nia simu hosi UNMIT, FSI no Prezidente Repúblika. Atu halao nafatin knaar sira ne’e ho efikásia, nia presiza meius oin-oin.Keta krime karik husik knaar lukrativu ruma (halo osan rasik) hodi halao fali knaar ba serve rai ida ne’e?

Konkluzaun: Tuir realidade Timor-Leste nian, sai eis - titular la’os hanesan sai reformadu, la’os atu husik funsaun polítika, sosial no ekonómika hotu-hotu no tuur de’it iha uma. Sesé mak hanoin katak eis-titular tenke hadook an, la koñese realidade Timor-Leste nian ka, nu’udar AMP, tauk ema seluk atu hadau buat ruma karik. Eis-titular ne’ebé Timor-Leste iha ohinloron, biar sira hakarak, sira labele duni tau sira nia responsabilidade ba soren.

7 comments:

Anonymous said...

Filomena Almeida, ka Madalena Boavida ka Furak Alves ka??? Lalika mai justifika tun sae. Mari Alkatiri husu duni ossan, i koitadu, nia lohi povu tun sae ... militantes beikten oan sira mak terus los, nia Moris ho 11 milhoes de dollares tinan ida ... Hebat sekaliiiii,....... kacian militantes Fretilin kiik oan ne'ebe fo-an ba mate para Mari moris riku bebeik, uza povu kiik nia kosar ben (pajak).

Filomena Almeida, nao vens ca manipular o nosso povo.. os nativos que continuan a ser oprimidos por voceis, a minoria (mesticos, arabes i chineses).

Maubere-Foho

Anonymous said...

Imi dehan la rekonese governu ida nee, imi konsidera governu defakto, inkonstitusional, inkapasidade, etc..etc. La moe ka tane liman ba ema ne'ebe imi nunka rekonese eziste?

Anonymous said...

ne'e nudar direitu regalias eis titular nia ne'ebe hakerek ona oha lei, ne'ebe lalika kokotek demais tauk orsida imi tolun hotu, nusa la kokotek ba deputadu AMP no membru governu sira ne'ebe simu gaji 4000 resin seidauk tan subsidi kasian fo deit 20 dolar oan ba ferik i ne'e mos laos ba hotu-hotu balu deit mak simu, ita boot la devia kestiona bab ida ne'e lae tamba aumenta salriu sira ne'e mos diferensia dook tebes lalehan ho rai pegawai rendahan sae 10% sira oragun soberanu Ministru no deputadu sae 500% ne'ebe ba maluk sira ne'ebe kokotek tenki sukat lai balansa sira mak foin koalia, karik tamba Apa ruma opu ama ruam, ou tiun nudar ministru AMP ne'ebe defende mate mean los ne'e para hetan mos persen oan ida.

justru militante partidu hat ne'ebe AMP mak agora tur iha uma tata liman hela hodi arepende, hodi hateten katak uluk ita la hili sira karik diak het nia aman sira ne'e tur hamutuk tiha inves de tulun ita kiak sira lae sira-sira mak tulun malu fali hodi hasae sira nia gaji 5000 dolar resin.

kasihan de militante AMP, ami sira ne'e hatene ona planu busuk imi nia ne'e mak uluk ami la hili imi ami F nafatin


FRENTE

Anonymous said...

VIva AMP e VIA XANAN GUSMAO.

Mais vale louva Xanana do ke Alkatiri, naokten e bandido.

MF

Anonymous said...

Istória badak (balu) ida kona-ba Vicente Ximenes “Mabocy”

Maubocy moris iha Laleia. Aman ema Laleia, inan ema Ainaro, mista china. Bainhira nia inan mate, nia aman ba tugas fali iha Baguia no hola fali feto husi ne’ebá. Maubocy sei primu fali ho Sebastião Dias Ximenes husi Provedoria. Husi ninia madrasta, nia família mós ho Taur Matan Ruak sira.

Bainhira nia aman muda mai Dili, Maubocy mós mai hotu Dili hodi eskola. Maibé iha férias nia la fila ba Laleia. Nia bá mak Baguia. Ne’e duni ema husi Laleia la koñese nia. Ema hanoin kala nia ema Filipina. Maubocy boot de’it iha Dili.

Iha Baguia mós ema la fiar nia, inklui ninia família rasik.

Maubocy nia involvimentu iha 1974/5 limitadu tebetebes. Enkuantu joven ho estudante sira forma UNETIM, Maubocy la involve. Iha sasin balu dehan katak nia hakarak mak pozisaun iha UNETIM, se hanesan membru de’it nia lakohi. Ne’e duni nia la envolve tanba ninia arrogánsia rasik. Nia haree ba UNETIM hanesan grupu ida ne’ebé iha kapasidade inferiór liu kompara ho nia. Maia Réis, deputada FRETILIN bele fó tan sasin ba ida ne’e.

Kuandu Maubocy sei iha ai-laran, nia konsideradu hanesan ema ida matenek. Hanesan mane klosan sira seluk, Maubocy mós kaer duni kilat maibé nia nunka sai komandante. Nia mós hakarak de’it mak di’ak ba ninia an rasik. Ida ne’e halo ema barak mak deskonfia nia.

Kuandu nia rende husi ai-laran, ninia relasaun ho Xanana sai ladi’ak. Relasaun ne’e sai aat tanba Maubocy ajuda fali bapa sira hodi tenta habosok FRETILIN/FALINTIL atu rende. Nia ajuda bapa sira iha kampaña fahe pamfletu, sosializasaun ho seluk-seluk tan. Nia mós ajuda bapa sira halo propaganda hasoru rezisténsia aleinde servisu mau-huu hodi kesar pro-independentista sira ba bapa.

Kuandu nia rende no fila mai Dili, tanba nia hatene ko’alia língua oioin, bapa sira uza nia hanesan intérprete i ikus-mai ho tentasaun osan ho pozisaun, nia mós ajuda bapa sira hodi halo kampaña hasoru rezisténsia.

Iha bapa nia tempu Maubocy hola filafali eis membru CCF Diogo Moníz nia señora, Dona Isa. Diogo Moníz mate iha ai-laran. Maubocy nia objetivu loloos atu hola Dona Isa maka atu apodera Diogo Moniz nia terrenu. Maubocy nia ligasaun di’ak ho bapa sira sai mós hanesan presaun ida hodi uza obriga Dona Isa atu entrega Diogo Moniz nia rai ba Maubocy.

Iha bapa nia tempu Maubocy kaer empreza ida naran PT Maun Alin iha Fatuhada ho ajuda husi bapa balu. Empreza ne’e nia halo ho kapitál husi Diogo Moníz nia asset no mós bantuan maka’as husi tentara indonézia sira. Maibé Maubocy nia relasaun ho bapa sira la kleur sa aat tiha tanba dívida no na’ok osan.

Iha 1992 Maubocy halai ba Austrália. Tansá maka Maubocy halai ba Austrália? Nia halai tanba kazu feto no mós kazu na’ok osan husi bapa sira.

Kuandu nia kaer empreza PT Maun Alin, nia mós pratika fraude maka’as hodi na’ok bapa sira nia osan. Nia mós deve osan barak ba bapa sira. Ikus mai kuandu nia la konsege selu, bapa sira komesa tuir nia atu sisi fali sira nia osan. Bapa sira ne’e balu servisu hanesan intelijen.

Bainhira nia hola Dona Isa, nia mós hola subar feto seluk, señór ida naran Hélio Amaral nia feen, Dona Fernanda. Hélio Amaral ne’e José Luis Guterres “Lugu” nia primu rasik. Dona Isa kesar Maubocy nia hahalok ne’e ba autoridade i nia tama duni iha kadeia tanba kazu ne’e. Ne’e duni nia tama ba kadeia tanba feto la’ós tanba polítika. Kuandu nia fila fali husi Austrália iha 1998, nia la fila fali ona ba ninia feen boot, Dona Isa.

Maubocy halai ba Austrália mós la’ós tanba polítika maibé tanba situasaun ekonómika no krime. Nia la’ós refujiadu polítiku maibé ekonómiku. Durante bapa nia tempu, nia nunka halo atividade klandestina atu apoia rezisténsia. Invés, nia servisu fali ho bapa sira kontra rezisténsia. Vítima barak maka monu ba Maubocy nia liman inklui grupu ida ne’ebé lakon iha 1979 husi Comarca.

Iha Austrália, Vicente Maubocy la konsege moris ho hakmatek. Família husi ema sira ne’ebé maka nia kesar ba bapa sira no mós ema sira ne’ebé nia na’ok baku nia. Iha Darwin, grupu Timor oan ida ataka Maubocy hodi baku nia to’o ulun-fatuk naklees. Ne’e duni nia halai fali ba Brisbane tanba komunidade Timor oan iha Brisbane uitoan de’it.

Iha 1998 hafoin Konferénsia Extra-ordinária FRETILIN nian iha Sydney, Vicente Maubocy mai vizita Melbourne. Dala ida tan, joven Timor oan lubuk ida baku nia iha ne’ebá, iha fatin ida naran Carlton (Melbourne). Abel Guterres, agora servisu hanesan Consul Geral iha Sydney maka ba sori nia. Iha kalan ne’e, grupu joven lubuk ida, inklui mós joven balu ne’ebé halai hamutuk ho matebian Alfredo Reinado iha ró iha 1995, baku Vicente Maubocy to’o monu ba rai iha dalan-klaran. Vicente nia liman-fuan sira sama ba rai to’o raan sai. Ninia matan-fukun naklees. Joven sira ne’e baku nia tanba sira akuza nia dehan bufu ka mau-huu i estraga ema nia oan-feto.

Iha Konferénsia Extra-ordinária FRETILIN nian iha Sydney, Maubocy mós nomeia ninia an atu sai membru Comité Central. Maibé laiha ema ida mak hili nia.

Iha Congresso FRETILIN nian ba dala uluk iha Dili iha 2001, Maubocy sai delegadu hodi reprezenta distritu Baucau. Maibé ema barak hakfodak tanba sira nunka koñese no nunka hatene Maubocy hela iha Baucau. Delegada Bui Mesak halo protestu iha Congresso laran hodi denunsia Maubocy katak nia nunka haree Mabocy iha ninia vida.

Durante governu FRETILIN nian Maubocy mós kandidata nia an atu sai Ministro do Turismo tanba nia hasai kursu ida kona ba turizmu iha Brisbane, Austrália. Laiha ema ida mak konsidera nia. Koinsidentemente, iha fali governu de facto AMP nian mós Vicente Maubocy ema la foti nafatin atu sai ministro do turismo. Envés de Maubocy, Gil Alves (eis-dirijente BRTT) mak kaer fali pasta ne’e.

Projetu mina nian iha Viqueque ne’ebé Vicente Maubocy involve, agora sai bankrút. Maubocy ho ninia maluk balu foti osan $200.000 husi BNU atu loke fábrika halo mina-nuu. Tempu ne’e Inácio Pires (Administrador do Distrito de Covalima) maka tezoureiru ba projetu ne’e. Ema seluk ne’ebé involve mós iha projetu ne’e maka Victor da Costa ho Reis Kadalak. Sira na’in tolu ne’e mós membru Fretilin Mudansa hotu maske Reis Kadalak ikus mai tama fali ba UNDERTIM.

Bainhira Maubocy foti osan ne’e, nia mak apodera tiha osan ne’e hotu kedas. Inacio Pires nia afasta tiha. Osan balu nia gasta ba sasán ba ninia an rasik (hanesan sosa karreta ne’ebé nia sa’e), restu nia uza halo atividade Mudansa nian. Agora nia osan laiha. Osan ne’ebé nia foti husi Banku nia seidauk selu. Tanba ninia hahalok iha projetu mina-nuu ne’e, grupu Mudansa mós komesa nakfera daudauk.

Fretilin Mudansa mosu husi grupu ida naran “Renovador”. Ema na’in 21 maka halo parte iha grupu ne’e, hanesan Ovídeo (eis-ministru infrastrutura), Egídio de Jesus, Maubocy, Reis Kadalak, Victor da Costa, Jorge Teme, Aderito Soares, ho seluk-seluk tan. Grupu ne’e forma atu halo mudansa iha estatutu Fretilin nian. Ohin loron ema vokál liu iha grupu Mudansa maka Vicente Maubocy mesak. Sira seluk sai frustradu hotu ho grupu ne’e tanba Maubocy nia hahalok ka tanba objetivu mak la hanesan. Balu buka hakarak halo duni mudansa ba di’ak, seluk hakarak buka kadeira. Ezemplu di’ak liu mak Aderito de Jesus Soares ne’ebé sees an kedan husi Mudansa hafoin nia kompriende loloos kona-ba Maubocy nia ho sira balu nia objetivu.

Iha enkontru ida iha Maubocy nia uma iha tinan kotuk, durante debate ba orsamentu rektifikativu, mosu tan sinál ida iha grupu Mudansa, hanesan konsekuénsia husi hadau malu podér. Kestaun ne’ebé sira foti mak kona ba korrupsaun iha Ministério da Agricultura e Pescas laran. Tuir buat ne’ebé ko’alia iha reuniaun ne’e, sira levanta kestaun dehan ministru agrikultura fahe de’it tratór ba PD nia ema. Ema Mudansa nian la hetan buat ida. Ida ne’e sira bolu korrupsaun tan de’it sira nia maluk la hetan tratór. Sira nia apoiante sira iha baze protesta maka’as.

Durante enkontru ne’e sira mós halo avaliasaun ida ba sira nia grupu. Sira haree katak sira halo ona pasu ida ho sala-boot. Sira sai husi Fretilin maibé laiha ema seluk mak hakarak simu sira. Maubocy admite ho frustasaun maka’as dehan ema la fiar ona sira nia grupu Mudansa. Agora sira depende de’it ba Xanana. Sira hakarak forma partidu foun mós sira la konsege tanba sira konsege hetan asinatura sufisiente.

Tuir fonte ida naran AG, ne’ebé ligadu ho partidu CNRT, ho remodelasaun ba governu AMP iha tinan ida ne’e Maubocy mós kandidata an nafatin atu hetan pasta ida iha gabinete. Maibé ninia xanse atu hetan pasta ne’e mínimu liu tanba Xanana rasik la gosta nia.

Tuir AG, kandidatura Mario V. Carrascalão nian ba II Vice PM hetan mós opozisaun forte husi grupu Mudansa, liuliu husi Maubocy ho Jorge Teme.

Membru Mudansa ida ne’ebé mantein nafatin iha FRETILIN naran CN dehan katak maioria Grupu Mudansa nia objetivu bainhira forma foufoun mak atu hetan duni kadeira. Tan ne’e membru orijinál barak mak agora sees an hotu hanesan Domingos Pinto (eis vise sekretário OPJLATIL). Lamberto Viana mós hadook an hotu i mantein nafatin iha FRETILIN. Seluk mak Manuel Pinto, ne’ebé agora sai Administrador do Distrito iha Baucau, i Aderito de Jesus Soares agora hasai PhD iha Canberra, Austrália.

Ikus ne’e Maubocy nia relasaun ho Xanana kontinua la di’ak. Emprezáriu ida naran RC konta katak iha enkontru ida entre Xanana ho emprezáriu sira, Xanana husu ba Maubocy: “Entaun Maubocy Bosimau, ó hatudu to’ok ó nia teoria kona ba turizmu mai. Se laiha, sai!” Xanana hatete aat Maubocy iha sira nia klaran hodi dehan katak nein empresa ki’ik-oan ida mós nia bele kaer sá tan ministériu ida?

Iha 17 de Maiu 2006, durante Congresso FRETILIN nian, iha reuniaun ida iha Maubocy nia uma. Iha reuniaun ne’e Maubocy afirma katak husi delegadu 80 resin husi Baucau, 3 de’it maka sei vota ba lista Mari Alkatiri ho Lu Olo. Sira seluk, delegadu 78 sei vota hotu ba Egidio de Jesus ho José Luis Guterres “Lugu”. Maibé Maubocy bosok mak barak. De faktu Egidio ho Lugu la konsege hetan delegadu sufisiente atu nomeia sira na’in rua hanesan kandidatu.

Foin daudauk mós Maubocy dehan katak tanba nia maka iha 2001 kuaze Baucau tomak vota ba FRETILIN. Militante ida husi Baucau dehan katak ne’e bosok maka barak tanba populasaun iha Baucau só koñese Maubocy hanesan mau-huu durante bapa nia tempu. Evidentemente, iha 2006 Baucau kontinua vota ba FRETILIN maske Maubocy halo kampaña maka’as kontra FRETILIN. Ne’e hatudu katak Maubocy laiha influénsia iha Baucau, nein uitoan.

Militante FRETILIN husi Baucau ne’e kontinua katak de faktu númeru votante iha Baucau tun kompara ho eleisaun iha 2001 maibé ida ne’e la’ós tanba Maubocy maibé tanba Xanana. Tuir loloos sei iha ema barak liu iha Baucau mak hakarak vota ba CNRT/Xanana maibé tanba kampaña CNRT nian involve fali Maubocy ho “ema balu ne’ebé uluk servisu hamutuk ho bapa” mak ema sira ne’e mós dada an fali. Tan ne’e Maubocy nia suporte ba Xanana iha eleisaun 2001 fó liu prejuizu ba partidu CNRT duké benefisiu.

Ikus ne’e laiha ema ida mak fiar Maubocy. Iha fulan hirak kotuk grupu Mudansa sira ba hasoru Xavier do Amaral atu husu se sira bele tama iha partidu ASDT. Maibé ASDT ho Avó Xavier lakohi simu sira. Avó Xavier rejeita totalmente tanba sira aprezenta sira nia an hanesan grupu frustradu tanba la hetan kadeira iha governu FRETILIN no mós governu AMP.

Maubocy nia uma laran mós dezorganizadu. Uluk nia kritika Rogerio Lobato dehan halo poligamia maibé nia aat liu dala sanulu, eis membru grupu Mudansa ida naran MS hatete.

Agora nia husik hela ninia feen hodi hola fali labarik oan ida ho menór idade. Labarik ne’e foin mak atu halo tinan 17 no sei iha SMA hela. Nia foti labarik ne’e husi Atambua i agora nia moris ho labarik ne’e hanesan feen ho la’en. Labarik feto ne’e agora isin-rua.

MS dehan Maubocy hakarak akuza ema seluk maibé nia laiha baze morál nein uitoan. Maske nia agora moris hela ho feto oan ne’e, nia mós halo fali feto seluk isin-rua iha Matadouro. Feto oan ne’e Mau Hoka (bandar SDSB Manu Meta Raihun) nia família rasik.

Hanesan mós membru fundadór ida ba grupu Mudansa, MS dehan katak grupu ne’e naksobu tanba Maubocy nia hahalok. Agora sira iha limbu, la hatene atu bá loos iha ne’ebé maske sira hakarak nafatin reforma substansiál iha FRETILIN laran.

Anonymous said...

Maubere Foho ne'e foho duni lahatene lei direitu regalias eis titular nia. Koitadu sai bibi Republika Banana nia

Anonymous said...

orang2 yg hanya liat mereka bukan dari intelektualnya tapi krn sama2 makan babi.. kasian belajar dulu deh baru suka menjudge orang yg gak2... biasanya orang2 kayak gini pengen enaknya aja...d kasi duit seneng (1 malam mabuk2 sampe duit habis truss besok pusing mau makan apa).. dasar otak udang .. pikir senang trus tapi gak mau berusaha...