Papito Monteiro, eis Secretario de Estado da Cooperativa e Dezenvolvimento Rural, iha istoria ida interesante tebtebes iha ninia aventura atu naok telemovel iha aeroportu Denpasar.
Iha posting ida uluk liu (haree iha ne'e), TATOLI fo sai tiha ona kazu ida ne. Agora mak ita foin hatene istoria ne lolos. Neneik mak TATOLI sei aprezenta tan dokumentu seluk kona ba kazu ida ne, nebe AMP tenta subar hosi publiku.
Papito nia aventura ne, laos halo moe deit Papito, ninia feen ho oan ho ninia familia tomak, maibe hamoe mos nasaun Timor-Leste.
Hei... Papito. Obrigado. Agora o konsege halo ema Indonesia sira dehan Timor oan ne mesak naok ten deit. O nia achievement bot liu durante o servi governu AMP mak o naok ema nia telefone iha Denpasar.
Aeroportu Ngurah Rai, Denpasar, Bali, dadeer san, iha sala de espera. Papito Monteiro fihir hela telemovel ida, furak, karun. Karik Papito ho ninia salario kik hanesan secretario de estado ne nunka bele ajuda nia sosa telemovel ida hanesan ne. Telemovel ne nain mak empresario Chines ida, nebe la hatene katak ema ida tur besik nia ne, ida be fihir maran hela ninia telemovel ne, naok ten ida, maske nia ema bot iha governu AMP lideradu hosi lider karismatico Kay Rala Xanana Gusmao.
Empresario Chines ne hamriik, maibe nia haluhan tiha ninia telemovel. Papito fihir deit ho mata-ikun. China ne ba tiha, Papito lamas ema nia telemovel no hatama kedan iha nia bolsu.
Kuandu emprezario Chines ne ba check in, nia dehan ninia telefone lakon. Nia buka tun sae, maibe nia la hetan. Nia hateke ba sekuriti iha aeroportu, nia dun ba sekuriti sira mak naok. Maibe sekuriti sira la simu. Sekuriti sira dehan, diak liu ita ba haree deit iha camera CCT. Camera ne grava hotu buat nebe mak mosu iha tempu telemovel ne lakon.
Wainhira sira ba hare iha kamera, ai, ai, ai....... Papito Monteiro mak lamas tiha ona ema nia telefone.
OK. Sekuriti sira dehan, entaun mai ita ba buka naok ten ne. Nia membru governu AMP nian i nia atu ba ona Dili.
Kuandu sira toman Papito, Papito halo check in tiha ona no tama ona ba sala de espera. Papito hateke mai sira dehan nia labele sai.
Labele sai? Sekuriti sira dehn, lae senhor. Ita bele sai tanba iha aeroportu ne ami mak manda.
Papito lakohi sai hosi sala de espera. Nia dehan nia lakohi lakon ninia aviaun, nia dehan tan razaun barbarak. Papito hatene katak se ema revista nia agora, nia sei lakon telemovel karun bot nebe nia naok.
Sekuriti sira dehan, senhor, diak liu ita sai mai.
Hare ba labele duni ona, Papito hasai ninia passaporte diplomatica hodi taka ba iha sekuriti nia oin. Sorti at ba Papito Monteiro, sekuriti sira dehan, la buat ida. Ita bele koalia iha fatin privadu tanba ita bot ne ema-bot hosi nasaun vizinho.
Maibe Papito lakohi ba nafatin. Nia komesa tauk. Nia mos panik makas. Nia dehan nia ne ema membru governu nian, ema diplomata, no laiha ema ida mak bele kaer nia.
Dala ida tan, Papito Monteiro hetan sorti at. Zacarias da Costa, ministru de facto dos negocios estrangeiros, vice presidente partidu PSD, Papito nia partidu no Papito nia bot, iha hela aeroportu Bali.
Sekuriti sira dehan ba Papito, entaun ami ba koalia lai ho Sr. Zacarias atu husu ninia autorizasaun para koalia ho ita bot.
Kuandu sekuriti sira ba hasoru Zacarias, Zacarias hakfodak, atu hetan tan atakasaun ida tamba ne moe bot ba governu AMP no mos ba Timor-Leste tomak. Zacarias dehan, ba revista deit nia. Hau la konhese se mak ema ne. Nia halo sala, nia iha imi nia liman.
Kuandu sekuriti sira fila fali ba Papito, Secretario de Estado iha Xanana nia AMP ne mos la bele ona halo buat seluk. Nia mos entrega an deit.
Agora polisia mos mai hotu hodi akompanha nia ba sala ida para halo inkieritu. To iha sala laran, Papito Monteiro halo tan erro bot ida. Nia losu $400 atu fo ba polisia ho sekuriti sira. Problema mak Balines sira la gosta simu subornu. Ida ne halo problema ne sai pior liutan tamba Balines sira ne sente insultu bot ida hosi Papito.
Sira revista Papito, hetan duni telemovel ne iha Papito nia bolsu.
Agora empresario Chines ne mos tama. Nia mai foti ninia telemovel. Ho moe ne, Papito halo tan sala bot ida. Papito hakarak fo fali osan $400 ne ba empresario Chines ne.
Kuitadu, ema ne empresario boot. Nia iha osan barak. Ninia telemovel deit kusta osan barak liu fali $400. Depois telemovel ne iha mos informasaun importante ho numeru kontaktu ema seluk. Nia hakarak simu $400 ne atu halo saida? Maibe Papito tauk se karik empresario Chines ne lori kazu ne ba oin. Entaun fo osan $400 ne para empresario ne labele kesar nia formalmente hodi hamoe nia iha publiku.
Lae. Empresario ne simu tiha ninia osan, nia mos lakohi haree tan Papito Monteiro nia oin.
Liu tiha ida ne, Papito simu telefone hosi ninia chefe, Zacarias da Costa, hatete ba nia: o to iha Timor-Leste, primeira coisa o halo mak o tenki resigna an kedan.
Kuandu Papito to iha Dili, nia resigna an kedan tamba laiha tan dalan seluk.
Jorge Serrano, kose-kose Lucia tanba hakarak hetan proyek, finji haruka SMS ba Lucia hodi konfirma insidente eskandaloso ida ne. Haree iha Jorge Serrano nia SMS iha kraik:
Ikus mai, Jorge Serrano mos haruka sms ba Lucia atu husu se proyek ruma iha ka lae.
Lucia Lobato nia kroni ida seluk ho numeru telemovel (+670) 732 6325 mos konfirma ho Lucia katak ema PSD nia naok telemovel iha bali no tertangkap basah!
Ita subar ita nia oin iha nebe? Ema ne hatete. Timor-Leste ba subar nia oin iha nebe? Halo moe deit!
Ba Timor-Leste tomak, istoria ne moe bot ida ba ita nia nasaun. Ita nia governante ida afinal ema liman-naruk, ka naok ten. Naok ten tiha, lakohi admite maibe buka oin sa bele selu ninia an sai hosi krime nebe nia komete. Hanesan Xanan Gusmao halo ba Germano da Silva. Germano naok tiha $28.000 hosi gabinete Primeiro Ministro nian, Xanana mak selu fila fali osan ne. Sorti ba Germano Xanana mos osan barak i Timor oan sira dehan, maun bot mak halo ne laiha buat ida. Ikus mai Xanana ate fo tan oferta diak ida ba Germano da Silva: kontratu ho folin juta ba juta. To agora Germano da Silva simu ona kontratu liu $17 jutas!!!
Papito Monteiro hetan saida? Klaru nia mos hetan presente ba ninia hahalok at ne. Premio de konsolasaun tamba nia hamoe nia an iha aeroportu Bali. Papito Monteiro simu bolsa governu AMP nian atu ba estuda tan iha Indonesia, ou Australia!!!
Ida ne mak karakteristika governu AMP nian lidera hosi Xanana Gusmao. Naok ten sira hetan hotu premiu. Se mak naok ten bot liu, ninia premiu mos bot liu. Se mak naok 5 sen, saiiiiii!!!
Iha posting ida uluk liu (haree iha ne'e), TATOLI fo sai tiha ona kazu ida ne. Agora mak ita foin hatene istoria ne lolos. Neneik mak TATOLI sei aprezenta tan dokumentu seluk kona ba kazu ida ne, nebe AMP tenta subar hosi publiku.
Papito nia aventura ne, laos halo moe deit Papito, ninia feen ho oan ho ninia familia tomak, maibe hamoe mos nasaun Timor-Leste.
Hei... Papito. Obrigado. Agora o konsege halo ema Indonesia sira dehan Timor oan ne mesak naok ten deit. O nia achievement bot liu durante o servi governu AMP mak o naok ema nia telefone iha Denpasar.
Aeroportu Ngurah Rai, Denpasar, Bali, dadeer san, iha sala de espera. Papito Monteiro fihir hela telemovel ida, furak, karun. Karik Papito ho ninia salario kik hanesan secretario de estado ne nunka bele ajuda nia sosa telemovel ida hanesan ne. Telemovel ne nain mak empresario Chines ida, nebe la hatene katak ema ida tur besik nia ne, ida be fihir maran hela ninia telemovel ne, naok ten ida, maske nia ema bot iha governu AMP lideradu hosi lider karismatico Kay Rala Xanana Gusmao.
Empresario Chines ne hamriik, maibe nia haluhan tiha ninia telemovel. Papito fihir deit ho mata-ikun. China ne ba tiha, Papito lamas ema nia telemovel no hatama kedan iha nia bolsu.
Kuandu emprezario Chines ne ba check in, nia dehan ninia telefone lakon. Nia buka tun sae, maibe nia la hetan. Nia hateke ba sekuriti iha aeroportu, nia dun ba sekuriti sira mak naok. Maibe sekuriti sira la simu. Sekuriti sira dehan, diak liu ita ba haree deit iha camera CCT. Camera ne grava hotu buat nebe mak mosu iha tempu telemovel ne lakon.
Wainhira sira ba hare iha kamera, ai, ai, ai....... Papito Monteiro mak lamas tiha ona ema nia telefone.
OK. Sekuriti sira dehan, entaun mai ita ba buka naok ten ne. Nia membru governu AMP nian i nia atu ba ona Dili.
Kuandu sira toman Papito, Papito halo check in tiha ona no tama ona ba sala de espera. Papito hateke mai sira dehan nia labele sai.
Labele sai? Sekuriti sira dehn, lae senhor. Ita bele sai tanba iha aeroportu ne ami mak manda.
Papito lakohi sai hosi sala de espera. Nia dehan nia lakohi lakon ninia aviaun, nia dehan tan razaun barbarak. Papito hatene katak se ema revista nia agora, nia sei lakon telemovel karun bot nebe nia naok.
Sekuriti sira dehan, senhor, diak liu ita sai mai.
Hare ba labele duni ona, Papito hasai ninia passaporte diplomatica hodi taka ba iha sekuriti nia oin. Sorti at ba Papito Monteiro, sekuriti sira dehan, la buat ida. Ita bele koalia iha fatin privadu tanba ita bot ne ema-bot hosi nasaun vizinho.
Maibe Papito lakohi ba nafatin. Nia komesa tauk. Nia mos panik makas. Nia dehan nia ne ema membru governu nian, ema diplomata, no laiha ema ida mak bele kaer nia.
Dala ida tan, Papito Monteiro hetan sorti at. Zacarias da Costa, ministru de facto dos negocios estrangeiros, vice presidente partidu PSD, Papito nia partidu no Papito nia bot, iha hela aeroportu Bali.
Sekuriti sira dehan ba Papito, entaun ami ba koalia lai ho Sr. Zacarias atu husu ninia autorizasaun para koalia ho ita bot.
Kuandu sekuriti sira ba hasoru Zacarias, Zacarias hakfodak, atu hetan tan atakasaun ida tamba ne moe bot ba governu AMP no mos ba Timor-Leste tomak. Zacarias dehan, ba revista deit nia. Hau la konhese se mak ema ne. Nia halo sala, nia iha imi nia liman.
Kuandu sekuriti sira fila fali ba Papito, Secretario de Estado iha Xanana nia AMP ne mos la bele ona halo buat seluk. Nia mos entrega an deit.
Agora polisia mos mai hotu hodi akompanha nia ba sala ida para halo inkieritu. To iha sala laran, Papito Monteiro halo tan erro bot ida. Nia losu $400 atu fo ba polisia ho sekuriti sira. Problema mak Balines sira la gosta simu subornu. Ida ne halo problema ne sai pior liutan tamba Balines sira ne sente insultu bot ida hosi Papito.
Sira revista Papito, hetan duni telemovel ne iha Papito nia bolsu.
Agora empresario Chines ne mos tama. Nia mai foti ninia telemovel. Ho moe ne, Papito halo tan sala bot ida. Papito hakarak fo fali osan $400 ne ba empresario Chines ne.
Kuitadu, ema ne empresario boot. Nia iha osan barak. Ninia telemovel deit kusta osan barak liu fali $400. Depois telemovel ne iha mos informasaun importante ho numeru kontaktu ema seluk. Nia hakarak simu $400 ne atu halo saida? Maibe Papito tauk se karik empresario Chines ne lori kazu ne ba oin. Entaun fo osan $400 ne para empresario ne labele kesar nia formalmente hodi hamoe nia iha publiku.
Lae. Empresario ne simu tiha ninia osan, nia mos lakohi haree tan Papito Monteiro nia oin.
Liu tiha ida ne, Papito simu telefone hosi ninia chefe, Zacarias da Costa, hatete ba nia: o to iha Timor-Leste, primeira coisa o halo mak o tenki resigna an kedan.
Kuandu Papito to iha Dili, nia resigna an kedan tamba laiha tan dalan seluk.
Jorge Serrano, kose-kose Lucia tanba hakarak hetan proyek, finji haruka SMS ba Lucia hodi konfirma insidente eskandaloso ida ne. Haree iha Jorge Serrano nia SMS iha kraik:
Ikus mai, Jorge Serrano mos haruka sms ba Lucia atu husu se proyek ruma iha ka lae.Lucia Lobato nia kroni ida seluk ho numeru telemovel (+670) 732 6325 mos konfirma ho Lucia katak ema PSD nia naok telemovel iha bali no tertangkap basah!
Ita subar ita nia oin iha nebe? Ema ne hatete. Timor-Leste ba subar nia oin iha nebe? Halo moe deit!Ba Timor-Leste tomak, istoria ne moe bot ida ba ita nia nasaun. Ita nia governante ida afinal ema liman-naruk, ka naok ten. Naok ten tiha, lakohi admite maibe buka oin sa bele selu ninia an sai hosi krime nebe nia komete. Hanesan Xanan Gusmao halo ba Germano da Silva. Germano naok tiha $28.000 hosi gabinete Primeiro Ministro nian, Xanana mak selu fila fali osan ne. Sorti ba Germano Xanana mos osan barak i Timor oan sira dehan, maun bot mak halo ne laiha buat ida. Ikus mai Xanana ate fo tan oferta diak ida ba Germano da Silva: kontratu ho folin juta ba juta. To agora Germano da Silva simu ona kontratu liu $17 jutas!!!
Papito Monteiro hetan saida? Klaru nia mos hetan presente ba ninia hahalok at ne. Premio de konsolasaun tamba nia hamoe nia an iha aeroportu Bali. Papito Monteiro simu bolsa governu AMP nian atu ba estuda tan iha Indonesia, ou Australia!!!
Ida ne mak karakteristika governu AMP nian lidera hosi Xanana Gusmao. Naok ten sira hetan hotu premiu. Se mak naok ten bot liu, ninia premiu mos bot liu. Se mak naok 5 sen, saiiiiii!!!
1 comment:
Eipa primo, kleur la ba TL hau hau ladun akompanha info barak, maibe lee tiha info nee hau hakfodak. Historia oan halo hau lembra fila fali kuandu hau sei kiik no atu toba, hau nia avo pai sempre konta istoria ida e iha istoria ida sobre PAPITO, maibe laos PAPTITO ida nee. Istoria nee maijumenus hanesan: ULuk nanin iha rai ketan ida joven oan ida naran PAPTIO, nia kolega diak mak Busa oan ida. Nia hanesan toos nain e nia iha aimoris barak los iha ninia toos inclui frutas barask-barak.
Iha loron ida nia loru nia kolega Busa ba hatudu ninia Aifuan sira iha toos laran e dehan ba Busa para tau matan ba aihan sira nee, entau sira fila ba sira nia hela fatin. La kleur, Laho oan ida tama iha PAPITO ninia toos laran hodi estraga aiha frutas sira nee no naok balun, tamba Busa rona barehlu iha toos laran, nune BUsa hakat mai no hare Laho nee naok hela Papito ninia Hudi nebe tasak dadaun.
Busa hakilar ba laho tamba sa mak naok Papito ninia hudi ,maibe Laho oan nee dehan, “nonok, hau se fo hudi ne mos ba o, maibe o tengke taka matan tiha lai pois hau sei soe hudi fulin ida ba o”, entau Busa ne mos nonok tiha no taka ninia matan.
Tuir mai Laho lohi tiha busa, nia hasai tiha hudi tasak nee, nia te tiha ba hodi nia kulit laran no soe netik ba Busa no nia halai dadaun. Busa loke matan hateke ba hudi nebe nakonu ho Laho ninia te deit……!
Post a Comment