26 Jan 2008
Website: Forum Haksesuk - CNRT/AMP
Forum Haksesuk (FH), autoria hosi Dr. Antonio Ramos, licenciado iha Relacoes Internacionais hosi Universidade de Coimbra. FH maka portavos CNRT nian entra camada estudantil iha Portugal. Bainhira governo de facto CNRT/AMP halo asneiras, FH sempre pronto atu oferece explikasoins no defende CNRT/AMP nia pozisaun. Bainhira CNRT/AMP hetan criticas, FH hanesan portavos maka defende CNRT/AMP nia posicao. FH nia moto hatete "Libertada a Patria. Libertemos o Povo", moto nebe partidu CNRT Jose Alexandre nian uza. FH mos hatudu indicasaun katak sira hostil tebetebes hasoru idea nebe kontra governo de facto CNRT/AMP. Atu aksesu FH, click iha ne.
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
12 comments:
Imi hanesan fali la hatene antonio ramos nia track record ne, ema ne ema clandestino ida mais, politicalmente laiha liu personalidade e dignidade. Antonio naicoli dehan licenciado ga doutor ida mais halo moe ninia reputacao academica sira ne ho hali'is e ba fan kidung ba xanana ho nia maluk autonomista sira ne.
Imi hare iha ne ba ninia analise kona ba asuntos e situacao sira ne, nia hahu ho analise ho dadus e factos relevante mais e depois to iha klaran ga ou iha conclusao nia hanesan tiha karau fuik be lao tama ema nia to'os ga ba estraga ema nia natar ne, ou hanesan tiha menina bonita ida be te la hamos kidung ne....lao lakon la hatene atu halo saida, e tenta para atu manipula e desfama fretilin nian naran ho analise barato oi oin,...ema politico vagabundo, avontureiro la iha dignidade politico ne mak hanesan antonio ramos ne.
Dehan nia doutor iha relacoes internacionais mais la iha capacidade de analise para atu separa entre fretilin ninia existencia, principio, historia, ho marie alktiri ninia estupides, ignorancia, crime ho corupcoes e attitude tapados sira nebe mak marie halo.
E iha parte seluk uluk naicoli halai ba haksoit moru iha jacarta para ba husu auxilio politica iha embaixada portugal ne........, ema autonomista sira fo tan merece dehan ne frustrado, beik ten escola dudu la ba e bandido nia oan,mais ........... to ukun an tiha antonio ramos mak ba hakruk par lambe fali ema automista sira nia kidung par sai porta vos ba sira hodi defende sira nia erros politica e corrupcoes hotu iha AMP e CNRT nia laran hamutuk ho ninia maun xanana.
Ne'e be maluk sira ita tur hein deit to bain hira mak atoi atu halo bebeik ninia hahalok ignorante hanesan palhaco iha circus laran ne.....
hanesan ema clandestina ne be sacrifica an ba luta ne ita hotu2 moe e hakribit ema naicoli cs ninian atitude...
E o atoi naicoli hare hamrik iha espelho oin fihir o nia an katak o ne mos ema ida que idade laos kiik ona ga sei toke minan hanesan uluk ano 80 mais, agora tempo to'o par ba pinta fuk iha salon hodi mantem nafatin o nia fuk nian kor metan ne. ne'e duni quando koalia sasan ne hanesan ema adulto laos hanesan ema retardante.
Atoi naicoli, quando ita bot atu fo sala bebeik ba fretilin ne keta halo ita nia resto do tempo ne be mak sei hela ita ba goza fali iha hospital ga kadeia....ne laos ameasa mais hanesan ita maluk ne mak fo hanoin malu deit.
E labele kose coimbra ninia oin ba rai par ema dehan coimbra laran ne mesak estudantes veteranos sira escola iha indonesia be dudu la ba, ga drop out ne be mak halai ba, malae fo netik surat tahan ida hanesan diploma ne mak mai lori argumentos estupides e idiota oi oin para hafoer fretilin ninian naran...
FRETILIN ne nia abut metin to'o rai okos, ninia dikin hamrik nabilan to loron laran e ninia naran morin liu fali jardim naturesa ne be mak existe iha historia timor, laiha organisacao ga partido politica saida deit mak pernah tuba rai metin e alcanca vitoria bot hanesan FRETILIN..........
domdaibere, keta koalia hanesan ema bulak ka pontu. se laiha buat seluk ka kolia la hatene diak liu nonok deit. se mak sai mai hanesan kidun matan tuda sai te!!!!
o ida sai mai ho identidade anonymous ne mak hanesan "Te" pedasuk ida que la hatene sai husi kidung kuak ida ne be, laiha identidade....
mais, husi maneira ida ita hare husi anonymous ne'e,la iha duvidas ida katak o ne mos te pedasuk ida be mai husi maulambe AMP sira ne. ne'e duni ami bele cumpriende o nia identidade,coragem, e desgracado ida ne ..... :))
se o la'os ema tapado entao o hatete tok iha pontu ida nebe mak hau koalia sala iha ne ?
domdaibere ho atoy ramos sira nia nivel de intelectualidade hanesan deit. ida la liu ida.
lekirauk
Dondaibere iha razaun atu fo hanoin ba ramos naikoli. Dala ruma ho idade ne'ebe tuan ba beibeik, ita la mantein ita nia principio politico, maibe "terpaksa" ita tenke ba faan an atu oin sa bele hetan lalais kadeira ruma. Ema hanesan ne'e loron ruma sei ba "gadaikan" ninia principio sira ba kadeira no popularidade.
Hau la concorda atu hasai liafuan foer, maibe Atoi preciza tetu buat diak ruma hosi Dondaibere. Metadios
dondaibere ema ida ke diak tebes. hau hakarak hatoo deit katak wainhira ita comenta bei-beik ema ida nia naran ita promove ona ema ida ne'e nia futuro, nune'e popularidade ema ida nee nian sae ba bei-beik.
Forum ida ne'e kal sei sai diak liu wainhira ita hasai ita nia expressao democratica ho etika ida. Nune'e ita mos bele eduka ema seluk atu sai democratico los.
Hau hanoin ema intelektual sira hanesan Naikoli ho Dondaibere preciza contribui atu cria cultura politica foun ida que diak, dook hosi critica destructivo (hanesan trata malu ho lia fuan foer, passa ba geracao foun heranca la diak sira hosi ita nia fundador sira hanesan odio no vinganca, la hatene keta tamba sira nia problema pessoal ka etc., maibe ikus mai foin sae sira simu mat-matak deit hodi hatutan tan fali ba foin sae sira seluk.
Biar sira mate ita hakoi sira hamutuk ho sira nia odio vinganca sira ne'e!!! Nunee foin sae sira bele moris iha paz no hakmatek
Hau hanoin imi gerasaun tuan sira ne'ebe ho intelektualidade tenke fo izemplo diak no hanorin ami gerasaun foun ho imi nia politica ida ne'ebe konstruktiva atu oiunsa ami bele banati tuir.
Labele hanesan fali ema gerafa antigu ne'ebe kakorok naruk.
Ba hau, saida mak domdaibere koalia ne barak mak iha rasaun. Ema nebe uluk luta ba rai ida ne'e, bapak sira duni ba mai, baku, tuku, tebe....ikus mai ba lambe fali ema sira uluk sai "AUTHOR" ba otonomi hanesan Gil Alves, Sico guterres, Julio Tomas Pinto. Kuitado,,,atoi nia dignidade iha ga lae?
Gil cs dala ruma dehan uluk ita ukun sira, agora ita mak ukun nafatin sira mesmo que sira tebe rai dehan sira mak luta maibe agora ita manda lai sira. Hau nia principios mak ne'e, dala ida hau la gosta ema otonomi, hau sei la gosta sira to'o hotu....Obrigado...
matebian gimata
ba ha´u hanesan timor oan ha´u apoio ho domdaibere nia liafuan iha leten! imi sira nebe la satifeitu ne´e tamba foin tun iha timor tinan kotuk karik!
Domdaibere nia komentariu neé, hau moós fo apoiu. Tamba ita hare wainhira ema balu halo komentariu neé barak mak arbiru deit, la tuir kontekstu neébe real. Hau moós lakohi atu hasai lia at, maibe hau hakarak fo hatene katak Maun Naikoli neé halo politik esforsa an deit hodi buka kadeira karik? Hau konhese Maun Naikoli moós los. Uluk nia iha koimbra koalia arbiru deit. Nia halo-halok la diak, nuneé nia han basa husi feto portugueza ida iha warung estudante koimbra nian toó nia matan mean hotu. Agora neé estilus intelektual, katak nia hatene kona ba Timor nian hotu. Nia neé obriga an deit, signifika katak nia laiha karateristika natural ida ba dezenvolvimentu politika Timor nian.Ema hanesan neé nia bele sai boót iha Timor ka?
Maun, Feton no Alin sira,
Hau lê komentarius husi imi sira hotu neébe barak mak hakerek sabraut deit ho naran anonimus iha blog ida neé. Barak mak la hatene fo difinisaun kona ba ideolozia ida. Liafuan hirak neé maioria la agradável ba ita ema nia hanoin. Portantu, liafuan sira sabraut neé reprezenta inkapasidade ba ema ida neébe hakerek no analiza arbiru deit. Se karik nia hatene kona ba Ró Arbiru, entaun nia ideia la arbiru ida.
Tuir mai, hau hakarak fo abordajen ituan kona ba ideolozias politikas neébe ita ema hotu-hotu livre atu tuir ka influensia ba ida neébe deit. Basta ideolozia neé kontrubui diak ba dezenvolvimentu global iha kualker nasaun ida. Antes ke ita kaer ideolojia ida, ita tenke estuda lai nia vizaun , objetivu no misaun. Neé buat ida bazik liu hodi ita hanoin diak antes ita tama kaer ideolozia partidu politiku ida. Maibe, husi aspektu ida ema barak laó tuir deit dalan husi figuras importantes sira nia esforsu neébe hatoó hela sira nia ideolozia atu bele kontinua nafatin ba futuru.
Portantu, hau la parsial ba ba kualker partidu ida, espesialmente, iha Timor-Leste. Partidu hotu-hotu iha nia maneira klara atu kontribui ba dezenvolvimentu nasional. Partidu balu iha tendensia ba kapitalismo, fasismo no ditatorial, no balu klaramente iha tendensia ba komunismo - sosialismo. Entre sira neé hotu, iha rejime rua mak hatudu mos liu sira nia kompetibilidade politika, ekonomika ba habitantes sira. Rejime rua neé mak kapitalismu no komunismu. Kapitalismu nia sistema ekonomiku dehan katak meiu produsaun no distribuisaun liu husi propriedade privada e ho fins lukrativus. Mas komunismu nia ideolozia politika no sosioekonomika hakarak promove estabelesimentu ba sosiedade igualitaria, laiha klase sosial, bazeada ba propriedade komun, no kontrola husi meiu produsaun no husi propriedade iha geral.
Tuir definisaun kona ba diferensa entre kapitalismu ho komunismu, hau hakarak hatoó konkluzaun deit katak kapitalistas sira hakarak klaim deit terra komunal (rai povu nian) sai fali ba sira nia interese privadu. Neé mak akontese dau-daun neé iha Timor-Leste. Iha TL la bele eziste kapitalismu, tamba ita ema ituan deit no rai mos kiik. Se karik ita kaer kapitalismu, entaun loron ida kapitalistas sira sei hola rai mohu, no Maubere Oan sira rai laiha atu hela. Neé diak ba futuru Maubere nia Oan sira ka lae? Ita hanoin lai antes ke ita kee rai kuak ba ita nia an rasik no ba Maubere Oan sira. Hau la halo promosaun atu despreza capitalismo iha Maubere nia Rai, maibe hau hanesan fo hanoin deit ba ita boót sira.
Kona ba komunismo, neé katak rejime ida neébe iha vantajen tebes, liu-liu ba povu Maubere sira, hodi aplika iha TL tuir natureza umana. Hori uluk kedan povu Maubere naturalmente komunista nanis bazeada ba comportamentu umanu, kultura no sst. Ita la bele obedese ba kapitalista ida neébe lori osan mak manda, neé la bele. Ita la bele faán ita nia Rai ba estranjeiru sira, neé mos la bele. Ita prepara dezenvolvimentu nasaun ida neé espesialmente ba Maubere Oan sira atu goza iha futuru. Neé mak dalan los ba Maubere Oan sira hodi luta tuir razaun neébe naturalmente eziste iha filozofia Maubere. Filozofia komun Maubere nian hatete katak transforma vingansa ba dezenvolvimentu nasaun ida née atu bele atinji resultadu diak ba futuru Maubere Oan sira.
Maubere Oan Sira, komunismo sempre fo valor ida as tebes ba umanidade. Komunismo sempre luta ba igualdade humana no justisa sosial. Komunismo pro ba democrasia mas kontra ditadura, fasista, oportunista no kapitalista.
Viva PKTL (Partidu Komunista Timor-Leste)!
Abaixa os ladrões desta Nação!
Birak.
Post a Comment