Haree post orijinal iha ne'e. Informa ba lee-nain sira katak TATOLI iha asesu ba video ne'e wainhira Alfredo halo deklarasaun hodi akuza Xanana iha fulan Desembru tinan 2007. Video ne'e ami sei hato'o ba leitor sira liu hosi YouTube.
TATOLI
Jose Alexandre "Xanana" autor ba krize, tuir entrevista ho Alfredo Reinado: "Nia ("Xanana")nain rasik hatete iha dia 28 antes ke meiu-dia, antes ke buat sira akontese, petisaun antes ke halo barullu ruma iha ne'ebá i nia rasik hateten iha ne'ebá, loron hira antes ne'e dehan buat ne'ebé mak, labarik sira ne'e dehan PARA, sira dehan LAE, AHI ne'ebé MORIS ona LA BELE REGA BE'E , FUI tan GAZOLINA BA. Ne'e saida??? Nia hakarak buat sira ne'e??? Buat barak tan ami bele koalia sai."
AUTOR LOLOS NO ORGINAL KRISE 2006 NIA KOMESA LOKE MALU ONA. FILME IDA
KARIK ITA BELE TAU TITULO "ALFREDO EX-MAJOR PM KOLU MOLIK KEDAS NIA EX-COMANDANTE SUPREMO ALIAS AUTOR KRISE 2006 ALIAS HAUS DARAH-ALIAS BOSOK TEN-ALIAS JOSE ALEXANDRE GUSMAO ALIAS KAYRALA XANANA GUSMAO.
LE BA PARA BELE HATENE KONA LIALOS!!!!!!
_______________________________
LE BA PARA BELE HATENE KONA LIALOS!!!!!!
_______________________________
AFREDO REINADO: "Nia (Xanana Gusmao), hau bele hatete ho respeitu máximu ba Sr.Xanana katak, hau bele fó sasin katak krize nia autor hún mak Sr. Xanana duni, ne'e lalika bosok. Nia bele buka tun sae, manobra tun sae atu salva nia a'an, la hetan".
Versaun Komleto iha: Timor Online
___________________________________
Alfredo Reinado hatan kona ba Ultimato nebe "Leaun" Xanana fo ba nia:
___________________________________
Alfredo Reinado hatan kona ba Ultimato nebe "Leaun" Xanana fo ba nia:
(kona ba ultimatu)
Hau ema ida que la iha tauk i nunka hakfodak. Ne'e duni ultimatu ida ne'ebé maka neébé sira atu hasai, hasai deit ba. Mas ita tenke haré, keta halo ultimatu ne'e hanesan fali senjata bunuh diri i keta halo. Hau tenta hela i tetu hela dasi ne'e lao los mak ohin loron buat hotu-hotu kalma hela ne'e. Keta halo ultimatu ne'e pihak ketiga aproveita, sira mak leki. Bá ami ne'e la iha kadeira para ami tauk atu lakon. Ultimatu ba ami ne'e atu halo deit mean ka mutin, moos sira halo tiha ona, kondena ami ba mate mos, oho atu oho ami mos sira halo hotu ona, asaltu halo buat oi-oin mos sira halo. Ami mak nafatin hela! Ne'e duni atu halo tauk, ami la tauk. Ami ne'e iha ema ne'ebé mak iha hau nia lideransa i buat ida tauk ne'e la iha i ami hadomi ema hadomi ami nia rain mak to ohin loron sei iha estabilidade hela ne'e.
I hau bele dehan katak Sr.Xanana lalika koalia buat tun-sae, dada ba uluk buat sira ne'e dehan ultimatu buat sira ne'e keta ameasa tamba ida ne'e bahasa ne'e hanorin dehan ne'e GERTAK SAMBAL. Ne'e ami uluk bo'ot iha bapa nia liman be hatene'e buat sira ne'e. Ne'e la hetan BABOL joven sira dehan hanesan ne'e. Ne'e duni ba ami ne'e la hakfodak. Sei hakarak halao ami prontu 24 oras. Mas buat ida tenke hanoin halo didiak, mas que sira hakat sala tan, koalia sala tan,sira dada tan Governu ne'e sae ba hanesan MANU TOLUN iha DIKUR TUTUN, kois deit monu la hadér. Ne'e duni kuidadu. Kuidadu ba ida ne'e. Ami la'os politiku,mas intrestu politiku ho politiku mak sei oho malu i sei hatún malu. Ami la iha. Ami hakarak salvaguarda ami nia nasaun i ami nia estabilidade de seguransa mak ohin loron lao hela ita haré saida mak akontese iha ami nia territóriu ne'e mai, la iha buat ida hanesan iha fatin seluk i sira bele implementa sira nia politika, sira bele lao livre iha fatin ne'eba. La hanesan iha fatin seluk.
Ne'e duni lalika ba propaganda tun-sae dehan fali ami mak lakohi, ami mak bosok, kahur tun kahur sae liu-liu koalia lia fuan ida katak konhese hau, konhese ki'ik. Hau hasoru Xanana ne'e iha 2001 primeiru vez hau hasoru oin por oin ne'e, iha akantonamentu iha Aileu. Hau nia vida ne'e nunka i hau la'os asu ka ida ne'ebé mak asu sira ne'ebé mak hakiak hanesan sira hakiak bar-barak ne'e ho atu bolu nia mandadu ida ne'eba mak sira tu'ur hela iha sira nia sorin sira ne'e. Hau la'os nuné. Alfredo la'os. Alfredo ne'e la iha istória ida que Xanana bele konta. Ne'e la iha. Ne'e duni lalika ba dada tun, dada sae ida ne'e, lalika bosok tun-bosok sae dehan hasoru malu bebeik, konhese liu hau ne'e, laiha. Iha ONU nia oin mos hau hatete tiha ona katak nia hau la adora i hau nein simpatia. Hau respeitu i valor ne'ebé mak nia halo ba hau nia rain hanesan mos ema bar-barak halo i nia keta haluha,la'os nia mesak mak vota ba ukun a'an ne'e i laos lori kilat mak manán ukun a'an ne'e, la'os Xanana mesak nia votasaun mak halo nasaun ne'e hodi ukun a'an ohin loron. Keta haluha ida ne'e. Ne'e duni keta ba koalia buat sira antigu dehan 20 anos iha ne'ebá..
Hau mos uluk iha ai laran , mas keta sorte ka la hanesan Xanana. Hau mos iha terus ba konsekuénsia funu ninian ne'ebé sira duni mak halo iha tempu ne'ebá. Ne'e duni lalika kanta ba ida ne'e para ita konta malu. Sei ita konta malu, hau bele hatete lolós ba ita. Sei sira halo lolós hodi uluk,ohin loron la sai hanesan ne'e. Sei sira halo los iha tempu sira ukun iha governasaun liu ba , nia tur nia reprezenta nudar Presidente, lolós, ohin loron krize la hahú. Nia, hau bele hatete ho respeitu máximu ba Sr.Xanana katak, hau bele fó sasin katak krize nia autor hún mak Sr. Xanana duni, ne'e lalika bosok. Nia bele buka tun sae, manobra tun sae atu salva nia a'an, la hetan. Sei nia senti nia herói diak ida duni i nudar nia dehan asu'wain duni 20 anus iha ailaran ne'e, nusá mak la sai i hatete realidade ne'ebé mak iha, tenke subar tun, subar sae. Buat barak sei akontese iha kot-kotuk ne'e nia sei hatene, nia responsabilidade, nia iha ligasaun. Dehan ami ne'e a'at, nia duni mak halo mak ohin loron ami sai hanesan ne'e, nia mak halo mak ohin loron petisaun moos iha. Ne'e nia hotu mak iha kotuk i sé nia Prezidente diak, uluk ne'e krise militar mosu,nia nudar Komandante Supremu, nia responsabilidade iha ne'ebé??? La iha. Agora nia, núdar Governu fali, koalia fali oin seluk fali, fase liman. Agora fila kontra fali ami sira ne'ebe mak nia duni mak haruka para ohin loron halo hodi sai hanesan ne'e. Nia mak fo suporte ba ohin loron petisaun ne'e hodi iha, nia mak koalia ne'ebé mak la iha responsabilidade iha media mak ohin loron ema hotu hodi baku malu-oho malu i nia hatene buat barak-barak tan e loron ida,ita sei koalia.
Ne'e duni Sr. Xanana lalika dehan hau bosok tem ou saída. Hau iha… mane para bele tuur koalia ho nia, públika, aberta,hasoru malu aberta bolu Nasional Internasional para koalia sobre krize ne'e, sé iha nia diferensa ho hau i tenki ser kria panel independenti ida para bele julga hotu i bele halo investigasaun ba nain ulun sira tamba uluk investigasaun ida be ONU ninian ne'e, to agora sira subar tiha hotu, la autoriza para malae halao. Tan saida??? Tamba sira nia naran hotu iha laran. Ne'e mak to ohin loron la iha solusaun. I krise militar ne'e, nia envolve iha laran hodi krize militar ne'e mosu. Sira ho ne'ebé ativu hela agora, nain ulun hira sira nee, Taur, Lere sira ne'e ho Sr . Xanana, iha ai-laran ne'e, sira rasik fo órden atu buka oho malu, dala hira ona. To ohin loron , povu sai hanesan ne'e. Inimigu tiha , amigu tiha, inimigu tiha, amigu tiha, konforme interestu sá. La iha prinsípiu. Agora uluk ne'ee iha tempu ne'ebé maka ami sai mai, nia dehan nia tauk, Lere rasik ba iha nia oin tuur hodi husu nia, iha dia hira? ….iha dia 8, hatete dehan katak " imi hakarak funu, ita funu ". Nia halo took saída? Tempu ne'e nia Komandante Supremu. La halo buat ida. Sasin moris hela. Nia nain rasik hatete iha dia 28 antes ke meiu-dia,antes ke buat sira akontese, petisaun antes ke halo barullu ruma iha ne'ebá i nia rasik hateten iha ne'ebá, loron hira antes ne'e dehan buat ne'ebé mak, labarik sira ne'e dehan PARA,sira dehan LAE, AHI ne'ebé MORIS ona LA BELE REGA BE'E , FUI tan GAZOLINA BA. Ne'e saida??? Nia hakarak buat sira ne'e??? Buat barak tan ami bele koalia sai.
I krise militar ne'e, nia envolve iha laran hodi krize militar ne'e mosu.
Ne'e duni Sr.Xanana sé senti hanesan erói diak ida, tenke onestu,tenke ba konfesa ba nasaun ne'e i konfesa ba povu hotu. Kompara ho hau, hau Alfredo atu bosok saida??? Hau seidauk ba halo propaganda ida para atu buka eleisaun ho partidu ida nia naran, bosok tun bosok sae i lori Xanana nia naran para bosok tun bosok sae hanesan sira lori ami nia naran bosok tun bosok sae,promete tun sae to ohin loron governu ne'e existe i Sr.Xanana mos ba tuur iha ne'ebá ne'e'ne'e, hau senti AMP hili sala ema. Tamba ne'e la'os MURNI, ne'e hane'esan ita esmola númeru ba númeru mak hodi ohin loron tau iha ne'ebá. LA MURNI IDA, ne'e duni keta haluha a'an. Ne'e dala ruma ita senti ita nia a'an ne'e ita iha dinastia ketak ida, ita senti ita nia a'an ne'e ita ema ida deit maka iha Timor ne'e ke bele halo hanesan ne'e, ita haluha a'an. Kuandu ita haluha a'an ona, núdar nain ulun ida, ne'e ita bele monu ba rai kuak, ita la senti. Ne'e duni ameasa hau, lalika ameasa, iha 24horas ne'e,hau ema ida prontu hela deit. Mas hau só dehan hamenu ba Sr.Xanana, hau ida Alfredo ne'e buat ida tauk ne'e, la iha, nunka iha.
Ne'e duni lalika ameasa kolen tamba sei hau maka hakarak koalia buat sira ho ultimatu moos, hau senti Dili ne'e mamuk i sei obriga, hasai took ultimatu ba,depois mak hau fo took hau nia ultimatu hotu.
"hau senti AMP hili sala ema ("Xanana"). Tamba ne'e la'os MURNI, ne'e hane'esan ita esmola númeru ba númeru mak hodi ohin loron tau iha ne'ebá."
( Mensajen ba populaaun Dili)
Hau husu ba povu tomak tenke haré. Krize ne'e lolós ne'e manipulasaun politika; sé atu rezolve krize nee, únika maneira assegura buat rua. Garantia estabilidade seguransa primeiro, foin maka ita bele tuur diálogu ita bele tama ba iha prosesu judisiáriu depois de rezultadu do diálogu. Nuné. i nain ulun sira nee hotu maka ne'ebé ukun iha tempu liu ba tenke prontu para hetan investigasaun hotu. Hau hakfodak katak sira ne'ebé maka JELAS JELAS halo krime ne'e, to ohin loron, sei lao livre, sei ukun diak i PANGKAT sae tan. Ne'e saída maka ida ne'e? Ita halimar! I Sr Xanana tempu nebá nia maka Prezidente, nia maka Xefe de Estadu , Xefe da Nasaun, ninia responsabilibilidade kona ba krize ne'e iha ne'bé nudar nain ulun? Tamba sé krize ida mosu iha ho nia ukun, quer dizer, ó la iha responsabilidade, ó la iha kapasidade lideransa, i halo Timor oan mate barak, ó nia responsabilidade iha nebé i tenke duun fali ba ema kiik. Sé soldadu F-FDTL ida komete krime ida, ne'e responsabilidade lideransa iha ne'ebé? Núdar Komandu ne'e iha nebé? La'os duun todan fali ba soldadu kiik sira ne'e . Hanesan moos agora hanesan Sr. Xanana ho membru governu seluk ne'ebé mak envolve iha governasaun liu ba i Sr. Mari i restu sira ne'e hotu duun todan ba ema kiik i fasi liman tiha i hakarak povu hili nafatin ba sai boot. Ne'e só povu beik tein maka hili ba. Ne'e duni hau senti kal la iha opsaun oin seluk ba hanoin demokrátiku maka sira hili nain ulun sira ohin tuur iha nebá liu-liu Sr Xanana iha nebá ne'e ho ida rua ta'an; restu nain ulun sira seluk iha nebá ne'e inosente mas la iha direitu, la iha kontrolo , ne'e hotu kontrola hosi leten, sentraliza hosi leten, ne'e quer dizer ita nia nasaun ne'e, ita sé la kuidadu, nain ulun sira ne'e atu muda ba buat ida hanesan nasaun ditadura, ketak ba sira tamba deit riku soin sira ne'ebé iha. Buat barak akontese iha nebá , korupsaun ba korupsaun. Hau be iha ai laran ne'e mos iha lista barak. Hau hatene balu-balu ninia konta privada hira-hira maka iha laran ne'e, hau hatene. Nuné duni, lalika fiar ba nain ulun sira tamba sira, sé nain ulun diak duni, uluk ne'e sira halo tiha ona. I fiar mai hau . Lalika fiar maka hau tamba dehan hau atu defende interestu politiku ; hau laos ema politiku, hau militar, ne'ebé hau iha obrigasoens ba garantia estabilidade i demokrasia iha hau nia rain, para defende povu, defende nasaun i salvaguarda nasaun tamba ne hau nia servisu duni ba militar. Mas hau la defende politika ida nia interestu. Neé duni mas be nain ulun sira nia koalia hanesan mos sira koalia iha propaganda. Iha 75 sira maka nafatin, propaganda ne'e oinsá, iha ai laran nee propaganda oinsá, ukun a'an ne'e propaganda oinsá, iha eleisaun dala rua ne'e, propaganda oinsá. Hanesan hela deit, ne'e duni, fiar tuir ita nia fuan, kaer tiha liman ho haré ho matan, koko ho nanal, fiar tuir ida ne'e. I hau seidauk iha hanoin a'at ida atu halo a'at ba nasaun ne'e i Governu mak fo ona limitasaun ba atu iha fim de ano ida ne'e ita haré deit agora ameasa tan, halo tauk tan hau, ultimatu ohin,hau Alfredo la hakfodak, ne'e duni, hau nunka hanoin atu halo a'at ba ema ida, hau halo auto-defeza ba hau nia a'an , ba salva hau nia rain ne'e, hau nia direitu, hanesan mos sidadaun sira seluk.
( kona ba diálogu ho governu )
Diálogu ne'e sei dauk. Ida ne'e reuniaun ida para atu hassoru malu para atu fasilita diálogu ne'e lao diak tan. I hosi nebá ne'e, hau husu deit buat ida para ita nia onestidade ba krize ne'e, ita nia responsabilidade ba krize ne'e, ita ninia onestidade ba povu katak ida ne'ebé, ida ne'ebé maka ita envolve, i labele bosok malu tan. . Hau hatete klaru ona dala hira, halo dokumentu por eskritu barak ona katak hau para pontu ida ne'e, pontu ida ne'e, hau iha nebá, hau maka responsabiliza. I hau nia soldadus sira ne'e, nein ida, sei la iha ida ke tama kadeia i buat hirak ne'e, hau nia responsabilidade núdar nain ulun, atu sala ka los, hau maka sei ba hatan, sira iha direitu fó sasin, la'os iha direitu ba sai ema ida ke julgadu. Ne'e duni, ba ida ne'e duni maka hau lakoi hau nia ema nain rua ne'e iha nebá, hau lakoi atu sai vitima.
(Pergunta: Governu fö tan ultima Oportunidade ba tuun)
Hau sente Sr.Xanana tenke moe oituan, nia nunka husu ba hau atu tur koalia,ne'e hau mak husu ba MUNJ i hau mak husu ba iha "Task force" hodi halo. Para husu ba hasoru nia Primeiru Ministru ho Prezidente. Hau nia hakarak ne'e para bele fo hanesan buat ida que hau bele fiar, buat ida ke hau bele kaer para hau bele fiar, para ita bele tuur hamutuk tamba hau ne'e, sé sira duni mak kondena hau ba mate,fo surat autorizasaun para ema bele oho hau i halo operasaun mai ami bele ami nia maluk sira mate,hau seidauk halo buat ida ba sira, ne'e duni hau atu fiar oinsá??? Hau hakarak para sira iha fiar ida i depois mas, sira dehan lakohi tamba tauk ba FDTL,ne'e duni hakarak involve moos FDTL iha laran hotu, ne'e mak hau dehan, entaun sé ida ne'e, bele diak liu.
Ne'e mak hau hatan ba, la'os sira mak hanoin, sira mak husu, ne'e bosok ona. Ne'e mak dehan foin bosok ten lolós mak ida ne'e. Ne'e sira inventa hotu só para atu manán povu. Mas sira tauk tamba tauk katak fim do ano ida ne'e, sira nia kompromisu la halo,Governu ne'e falla. Ne'e mak hau bele dehan Governasaun iha ne'ebé mak Xanana nia liman ne'e ne'e iha ona buat ida katak 99% ne'e atu FALLA. Ne'e duni AMP hili sala Lideransa ida para atu kaer ba AMP nian ba oin…
hUSI RIBAMALU
No comments:
Post a Comment