9 Oct 2007

Deklarasaun Bancada Parlamentar Fretilin Kona ba Aprovasaun OGE ba periodo 01 Julho – 31 Dezembro '07

Kompatriota sira.
 
Ohin ne loron triste bot ida ba ita nia rai doben Timor Lorosae. Ohin ita hotu sai testemunha ba loron historiku bot ida: ohin loron mate ba transparensia iha sektor petroleum ho Fundo Minarai Timor-Leste nian (Timor-Leste Petroleum Fund). Maske partidu opsisi, liuliu Fretilin halo protesta maka'as no mos avizu ka tegasan ba governu ilejitimu ne'e ho sira nia porta voz sira, Parlamentu ohin aprova tiha transferensia osan hosi Fundo Petroleu ignora tiha lei nebe regula transferensia ne, no mos la hetan konsulta hosi Conselho Consultativo hanesan estipula iha lei Fundo Petrolifero. Ministru Finansas de faktu, PM defaktu ho Presidente Parlamentu nian, Dr. Lasama, hare problema ruma hosi ida ne. Sira mos la presisa foti osan ne tamba iha osan sufisienti iha reserva. Maibe ema balu hakarak foti osan ne hodi fo ba sira nia maluk sira, aumenta staff iha burokrasia ho sira nia amigu sira, selu sira nia kolega malae sira hodi sai advisor, no mos selu kole politika hosi sira nia maluk sira nebe apoia sira iha eleisaun ne.

Kompatriota nasionalista sira, keta taka matan tamba deit "maun bot" Xanana ho Ramos Horta maka ukun ita nia rain. Ema nain rua ne la hanesan ho maun bot nain rua nebe ita konese iha tempu funu kontra Indonesia. Ohin loron sira defende ema seluk nia interese, laos povu Timor Lorosae nia interese.

Bere Anan
Dili

Deklarasaun Bancada Parlamentar Fretilin Kona ba Aprovasaun OGE ba periodo 01 Julho – 31 Dezembro '07

Povo Timor – Leste tomak

Hafoin debate especialidade no votasaun hirak nebe ita hotu asiste iha Parlamento Nacional ida ne'e, ami Bancada Parlamentar Fretilin continua preokupa ho OGE periodo 01 de Julho ate 31 de Dezembro 2007 nebe deputados hotu atu halo ona votasaun final e global.   Ba dala uluk hau hakarak fo hanoin hikas ba ema hotu, katak declaracao politica nebe Bancada Fretilin hato'o tiha ona horseik antes hakotu debate generalidade, continua valida no mantem nafatin, exepto declaracao kona ba veteranos, no seluk tan kona ba ilegalidade Secretariado Estado Regiao Autonoma de Oecusse nian.

Preocupasaun bot ida,   mak konaba fundo ba task force luta contra probreza iha orcamento Presidencia da Republica, fundo ida nebe laiha esplikasaun ka justifikasaun. Ita hotu lahatene  osan ida ne'e   atu uza ba saida. Karik atu fahe osan ba ema kiak sira, nune'e bele combate ona pobreza? Ka kria tan fali dependencia ke halo ema nunca mais atu sai husi kiak? Karik atu halao Presidencia Aberta durante fulan rua oin mai ?
Em termos de competencia, luta contra pobreza kompete ba governo liu hosi nia programa desevolvimento. Maske politikamente, Presidente da Republica iha responsabilidade atu envolve'an iha asunto ida ne'e, maibe tanba laiha justifikasaun, ita bele dehan katak,   ida ne'e hamosu duni saku azul  para sira bele gasta osan conforme idak-idak nia hakarak. Nune'e ita hamosu presedente nebe ladiak ba ita nia prinsipio transparencia no akuntabilidade.

Ita triste tebes bainhira parlamento nasional halo aprovasaun hodi autoriza governo atu halo levantamento osan fundo minarai nian $40 milhoes, la tuir procedimentus nebe lei fundo petróleo nian haruka. Hirak ne'e hotu hamosu presdente a'at ba Timor Leste nebe hahi'i prinsipio fundamental ba transparência no akuntabilidade. Ne'e hatudu mos katak kontra fali intensaun politika atu halo"reforma ka mudanca" nebe governo de fakto halo bebeik ona kampanya.


Ita hotu reconhece katak deslokados sai hanesan problema ida ke urgente no importante tetebes. Uluk, partidos sira nebe ohin loron hetan fatin iha Parlamento ne'e, hotu-hotu halo promesa atu resolve problema deslokados iha curto prazo, hanoin bele halo milagre. Agora sira dehan ita tenke realista, hodi fo osan ba deslokados $2 milhoes deit atu hola tan tenda ho seluk-seluk tan. Nune'e ema tenke hela nafatin iha tenda okos, maske ema barak kleur ona terus iha tenda okos.   Ho maioria parlamentar nebe sira iha, Sira rejeita atu aumenta osan atu resolve problema ne'e urgentemente. Iha parte ida sira dehan laiha kapasidade atu executa osan barak iha tempo badak, maibe iha parte seluk fali osan atu gasta ba bens e servisus, nebe bot tetebes maske laiha plano atu uja, ba ida ne'e sira dehan bele executa. Hosi ne'e, hatudo ona katak sira laiha honestidade,   laiha konsiensia moral, lakon ona nia sensibilidade ba povo sira nebe terus hela. Sira laiha seriedade atu fo importancia ba assunto deslokados.

Tanba preocupacao hirak ne'e hotu, ami Bancada Fretilin kontra lei orcamento geral do estado ida ne'e.


Ikus, preocupacao bot liu maka oin sa executa orcamento ida ne'e iha tempo badak ho osan nebe bot demais, ultrapasa kibit governo nian, mesmo ke atu halo deit despeza. Bancada Fretilin duvida kapasidade governo nian atu executa. Maske Governo de facto hateten katak bele executa hotu, tanba ne'e lakohi koa osan ba bens e servisus, ami hein katak sei laiha tan carried over hanesan diabo Governo Fretilin nian uluk. Se lae, kala ita sai diabo hotu, nune'e hatudu ona incapacidade Governo de facto nian atu ukun, ke, hanesan SE   Sr Kayrala  Xanana Gusmao hateten tiha ona katak:  se mak naok kwarter ida, sai ! Se mak lahatene servisu, sai! Se mak la hatene ukun, sai!!! Bancada Fretilin hein Governo de facto cumpre nia promesa hirak ne'e, iha Janeiro tinan 2008.

Mak ne'e deit, obrigado
Deputado Aniceto Guiterres, Chefe Bankada FRETILIN


--
http://odanmatan.blogspot.com/
 

No comments: