6 Jun 2011

Joao Mariano Saldanha, Kulit Portugal, Ran Timor?

Joao Mariano Saldanha (JMS), ema Timor nebe servisu iha Ministerio das Financas hanesan ema Portugal hodi manan salariu to $154,000 kadak tinan mos iha ninia blog rasik naran Joao Mariano Saldanha.

Iha JMS nia blog ne, iha posting ida naran Reflesaun 20 Maiu 2011 (posting kompletu iha kraik), JMS hakerek katak nia hakarak hare Timor-Leste independente,
"ho aswain foun atu usa Tetum hanesan Lia Ofisial no. 1 iha Timor Lorosae"
Whah!!! Afinal Joao Mariano Saldanha defende makas lia Tetum sai lian oficial iha Timor Lorosae. Maibe JMS nia garganta ne subar hela ema oportunista bot ida bainhira ita hare katak JMS nega tiha ninia ran Timor ho pasport Portugal nian kuandu osan dolar obriga (hanesan mos iha tempu uluk kuandu bapa sira "obriga" nia karik?). JMS lao tun sae iha Timor laran lohi ema dehan nia mak Timor oan asli, ho ninia salariu $150,000 kada tinan, ho kareta karkarun ho ninia pasport Portugal, sa tan ho ninia fuk mean ne, ema kala hanoin nia ne malae ida duni. Aih.... malae hatene koalia Tetun!!!

Ida ne mak JMS hakerek iha ninia makalah:

Nationality: Portugal, katak nia ema Portugal! Bele hare JMS nia kontratu original ho ninia salariu iha posting ida ne'e: Joao Mariano Saldanha, PhD, Sidadaun Portugés.

Joao Mariano Saldanha nia postin kompletu:

Reflesaun 20 Maiu 2011
Happy 20 de Maiu!

Loron 20 Maiu hanesan loron istoriku ida ba Timor Lorosae tanba iha loron ne'e, Timor Lorosae restaura independensia unilateral hodi hetan rekoinesimentu international ho soberania hosi Nasaun Unida. Ita komemora loron istoriku ne'e hodi hare lalaok nasaun nia durante tinan 9 nia laran hosi 2002. Ita hare ba situasaun ekonomika, politika, ho kultura hodi fo hanoin ba ita konaba oinsa mak lao ba oin hanesan nasaun ida nebe foin moris ho istoria nebe naruk.

Objetivu nasaun nia maka povu tenki moris diak, moris iha paz, ho moris iha unidade ho demokrasia nia laran. Nai ulun sira ho komponenti tomak nasaun nia tenki servisu ho objetivu komum atu loke oportunidade ba povu atu hetan aihan, hetan servisu, hetan eskola, ho hetan aimoruk bainhira sira moras. Nai ulun sira tenki servisu makas atu loke dalan hodi povu haruka sira nia oan sira ba eskola, iha oportunidade atu fila liman (bisnis), ho iha oportunidade atu lao tuir estrada nebe diak ho kaber. Objetivu sira ne'e hotu ita bele hetan bainhira povu Timor Lorosae bele moris hamutuk, moris iha paz, ho moris iha liberdade nia laran. Ho lian barak, ita hakarak iha nasaun Timor-Lorosae ne'e, povu bele moris diak, povu bele moris hamutuk, ho povu bele moris hakmatek. Ita kondena violensia, ita kondena kiak, ho ita kondena moras.

Ita mos kondena inkompetensia lideransa sira nia, bainhira iha oportunidade atu hadia povu nia moris, bainhira ita iha osan atu hadia povu nia moras, ho bainhira ita iha oportunidade atu hadia povu nia estrada.

Timor Lorosae ohin loron iha osan hodi hadia povu nia moris. Maibe ita seidauk usa didiak. Planu seidauk los, implementasaun seidauk pas, ho osan lakon mak barak. Desafiu ekonomiku ba Timor Lorosae maka oinsa halu planu diak hodi determina prioridade tuir povu nia nesesidade, halation hamlaha, hamosu servisu, ho hadia estrada.

Ohin loron Timor Lorosae presiza heroi foun asuwin foun. Aswain foun atu kombate inefisiensia ka korupsaun, aswain foun atu hadia infrastructura, aswain foun atu hasae produsaun agrikultura, ho aswain foun atu usa Tetum hanesan Lia Ofisial no. 1 iha Timor Lorosae. Dalam ba dezenvolvimentu presiza iha estabilidade, presiza iha pas, ho presiza iha unidade.

So hanesan ne'e maka ita sinti katak nasaun ne'e la hela ba oin, nasaun ne'e bele loke dalan ba nia oan sira hela hamutuk iha uma ida naran Timor Lorosae, Timor-Leste, East Timor ho Timor
Timur. Itanharuk ba hero sira, ho ita haruk ba povu Timor-Leste tomak hosimOe-Cussi liu hosi Memo to'o Tutuala.

1 comment:

Anonymous said...

BISA MALAE,BISA TIMOR ATAUPUN WARGA NEGARA MANA SAJA ASALKAN JANGAN JADI PENGHIANAT BANGSA DAN PEMINUM DARAH RAKYAT.....H A N C U R PASTINYA!!!!!!!!