Maluk sira, repara didi'ak:
Dezde JAG kaer GAMP to'o agora, governu de facto ida ne'e hakat husi eskándalu ba eskándalu. Dezde eskándalu ida primeiru liu maka bainhria funu-na'in asua'in Kairala Xanana Gusmão lakon iha eleisaun jerál 2007 -- nia dehan ninia CNRT falsu ne'e atu manán 80% maibé hetan de'it 20%. Depois ho manobra oioin, JAG ho Prezidente Ramos-Horta, manipula polítika tun-sa'e hodi forma AMP, aliansa entre ativista pro-independénsia sita, klandestina sira ho eis lider pro-otonomi sira. Ida ne'e hanesan aliansa ida entre samea, asu badiu sira, fahi mau-lambe ho niki mau-tabele sira.
Eskándalu ida tuir maka bainhira JAG nia protejidu, matebian Alfredo Alves Reinado halo asaltu ida Prezidente Ramos-Horta nia uma. Sirkunstánsia sobre insidénsia ne'e to'o agora ita la hatene loloos. Maibé JAG hamosu istória ida dehan fali nia mós sai alvu ba "atake" husi Aafredo Reinado ho ninia grupu petisionáriu sira. Iha 2006 JAG, petisionáriu sira, Alfredo Reinado ho sira iha PD ho PSD mak provoka krize, sira mak kong kali kong, ikus mai sira mak han malu fali. Ne'e tanba naturálmente, samea ho asu labele moris hamutuk. Samea buka bobar asu, asu buka tata samea. Maibé bainhira asu ho samea tama hamutuk. sira nain rua nia karakter aat ne'e sai terrivel liu fali, no sira la importa se sira nia asaun bele provoka vítima ba ema inosente sira. Ikus mai, la satisfeitu ho saida mak sira hetan -- kadeira, osan, proyek, karreta -- asu ho samea fila han malu fali. Ida mak mate tiha ona iha fulan Fevereiru 2008 iha Metiaut ne'e.
Eskándalu boot mosu tan ba beibeik de'it. Tuir mai, JAG ho GAMP ba rekruta fali Sr. Abilio Araújo, ne'ebé iha tempu Bapa nian fa'an Timor-Leste ba Suharto hodi bele hetan lisensa atu halo negósiu iha Indonézia hodi fa'an tintu portugés. Sr. Abílio Araújo ba nuka ninia kontaktu sira iha Xina hodi harii projetu óleu pezadu (OP), kusta millaun 300 dolar Amerikanu. Sr. Abilio Araújo até mai rega tan ita iha STL atu hamaus ita hodi loke Fundo Petrolífero para bele finansia GAMP nia projetu sira ne'e. Ikus mai, projetu OP ne'e la'o, la la'o, osan mak lakon ba daudau. Hafoin iha semana kotuk, JAG dehan OP ne'e la la'o fali ona. Be osan sira ita gasta, ema nia to'os sira be ita kee kuak hotu ne'e, buat sira ne'e atu sai saida de'it? Husu ba Sr. Abílio Araújo, ne'ebé agora harii hela ninia kadunan boot ida iha Tibar ne'ebá. Osan ne'e mai husi ne'ebé? Ne'e mak mau karakter duni bainhira ema sira hanesan Sr. Abílio Araújo ne'e la preokupa ho Povu Timor-Leste nia beinstár, maibé preokupa de'it mak ho ninia interese partikulár.
Depois mosu eskándalu foos nian. Enkuantu Povu Timor-Leste hakur dezafiu boot kona ba hamlaha, enkuantu hahán komesa sai mukit daudaun ba ema barak, mau karakter sira iha GAMP, sobre lideransa JAG nian, haree fali ida ne'e hanesan oportunidade. Oportunidade ba sira atu sai riku lalais. JAG foti kontratu folin tokon ba tokon hodi entrega ba ema sira ne'ebé iha ligasaun ho GAMP ho JAG. Ministru Joe Gonçalves nia feen hetan kontratu. Ministra Lucia Lobato nia feen hetan kontratu. JAG nia kolega bapa naran Frans BTK hetan kontratu. Gil Alves ba Vietnam ne'ebá hetan uang-rokok husi ema Vietnam sira. Maibé foos mak tama iha Timor-Leste tonelada ba tonelada mós Povu Timor-Leste barak mak la hetan foos ne'e nia oin. Povu Timor-Leste kiak tiha ona, foos mós folin karun tan fila fali, enkuantu Sr. Germano da Silva Lobato (ministra Lucia Lobato nia la'en) sa'e karreta Hummer bá-mai hodi soe rai-rahun ba Povu ki'ik-kiak. Ida ne'e hanesan ita tau fali masin ba ema nia kanek, Povu nia kanek. Ema ho mau karakter sira ne'e goza tan ho Povu Timor-Leste nia sofrimentu.
Ne'e de'it la to'o. Ministra Lucia Lobato nia la'en, maske manán tiha ona kontratu ho lukru juta ba juta, sei oin-mahar taa la han hodi bá na'ok tan osan husi BNU ho asinatura falsu. Ema ho mau karakter la hatene bainhira mak sira nia rikeza ne'e bele nato'on. Sira hakarak tan ba beibeik de'it. Ohin loron, ministra Lucia Lobato nia la'en tenke bá hatán iha tribunál ho suspeisaun ba fraude. Moe boot ba Timor-Leste nia governu. Iha rai ida ne'ebé maka ministra da justisa nia katuas oan tenke ba tuur iha tribunál nu'udár na'ok-teen? Ministra ne'ebé kaer justisa ho lia-loos afinal iha la'en na'ok-teen boot ida, la'en farudulentu boot ida. Se ministra la konsege tau-matan ninia la'en nia mau karakter, oinsá mak ministra ne'e bele garante justisa ba ema sira seluk? I depois, ministra ne'e sei iha lata atu ba tuur iha tribunál hodi intimida juíz ho testemuña sira.
Maibé moe laiha liu mak JAG ona, ohin loron ninia naran sinónimu ho hipokrizia, beik, nepotizmu, ho naran-aat sira seluk tan. Lae ona JAG nu'udár Kai Rala Xanana Gusmão, asua'in FALINTIL no comandante em chefe luta libertasaun nian. Ohin loron JAG nia imajen tuun husi leaun ba lekirauk. Bainhira nia kaer knaar nu'udár xefe governu AMP, nia deklara: "Se mak na'ok lima sen, sai!" Ko'alia ibun de'it mak boot. Ko'alia ibun boot hodi taka sira nia intensaun aat ba nasaun. Intensaun ne'ebé buka oinsá bele na'ok osan husi nasaun Timor-Leste atu sai riku lalais. Tan ne'e mak nia hakilar "na'ok lima sen sai!" Bainhira ita rona ninia liafuan ne'e ita sente kedas katak maun-boot JAG hakarak hamoos KKN husi governasaun Timor-Leste nian. Afinál, JAG nia liafuan sira ne'e hanesan loos ho Adam Malik nia karta ba Timor-Leste iha 1974. Liafuan iha karta laran dehan sira atu apoia ita hetan ukun-rasik-an, maibé iha realidade, sira monta hela sira nia tropa iha Atambua hein hela atu sama ita to'o belar. Ida ne'e mau karákter. Husi oin midar, husi kotuk prepara hela tudik atu sona ita. JAG ho ninia GAMP iha karakter aat hanesan ho Adam Malik no mós jenerál sira iha Suharto nia okos. Husi oin hakilar dehan nia hadomi povu, hakarak halakon KKN, maibé husi kotuk, JAG ho ninia kroni sira iha AMP planu manas oinsá halo sira nia an sai riku lalais. Ida ne'e aat liu fali tudik kro'at ida fai Povu Timor-Leste nia hirus-matan.
Ikus mai hatama katuas Mario Carrascalão. Ida ne'e mós hanesan tátika ida atu lohi Povu Timor-Leste katak JAG sériu tebetebes ho kombate hasoru korrupsaun. Maibé, dala ida tan katuas Mario ba iha ne'ebá para sai hanesan kurtina hodi taka JAG ho GAMP nia planu atu na'ok povu nia osan. Durante Mario kaer ninia knaar atu tau-matan ba korrupsaun, hetok korrupsaun sa'e maka'as liu fali. Katuas Mario até fó tan kontratu asesor ba ninia maluk Timor-oan sira husi Perth, Australia, ne'ebé asesór ne'e sei simu saláriu $17,000 kada fulan. Sé mak selu? Povu Timor-Leste mak selu. Imajina de'it ita nia maluk sira ne'ebé hela iha área remota, ne'ebé laiha asesu ba saúde, edukasaun, hahán; ne'ebé sobrevive de'it ho $1 loron ida. Sira ne'e mak selu fali saláriu ba asesór ne'e! JAG mau karákter hatama fali katuas Mario ho mau karakter atu sira hamutuk sobak lisuk Timor-Leste nia osan. Iha Borja da Costa nia hananu ida dehan, sira "susu ita nia rai-bokur, susu ita nia isin-bokur". Ida ne'e duni mak ema ho mau karakter sira ne'e halo. Sira susu hotu Povu ho Timor-Leste nia bokur, literálmente. Tan ne'e mak ema sira ne'e, ministru sira, deputadu sira, sira nia família, mesak kabun tasak tanan-tanan de'it, enkuantu ita nia povu kiak sira iha foho mesak krekas de'it.
Hanesan ita ko'alia tiha iha leten ne'e, asu ho samea sira labele moris hamutuk. Asu hakarak han, samea mós hakarak han, depois sira na'in rua fila, han malu fali. Katuas Mario hatete aat JAG, katuas JAG hatete aat Mario, sira na'in rua hatete aat malu iha públiku. Sé mak aat liu sé? Sira hanesan de'it. Mesak mau karakter de'it. Samea sempre samea. Asu sempre asu.
Agora, daudauk ne'e kazu rua tama hela iha tribunál. Suspeitu na'in rua, kaer pasta nu'udár ministru iha GAMP, tenke bá tuur iha tribunál nu'udár suspeitu ba kazu na'ok. Kuandu JAG forma ninia governu ne'e, parese kritéria ne'ebé nia buka liu mak profisionál na'ok-teen. Sé mak prienxe kritéria ne'e nia tama iha GAMP. Sé mak na'ok 5 sen, sai! Tanba na'ok-teen loloos labele na'ok 5 sen de'it, tenke na'ok osan rihun ba rihun, juta ba juta. Ida ne'e duni mak bele prienxe JAG nia kritéria atu sai membru gabinete GAMP. Mau, mau, mau karakter. Iha komunidade internasionál nia oin, ita koñesidu hanesan governu ida formadu husi ema ho mau karakter de'it, na'ok-teen, korruptór, nepotista. Tansá mak Povu Timor-Leste tenke moris ho ida ne'e iha tempu ukun-an nian? Sala saida mak Povu Timor-Leste halo ona? Karik sira nia sofrimentu iha tempu Bapa nian ne'e la to'o?
Lista ne'e kontinua. Eskándalu ba eskándalu. Husi Mariano Sabino ho Joe Gonçalves hadau malu atu fa'an tratór hodi sosa ema nia simpatia, to'o Mariano Sabino fa'an rai ba bapa sira atu kuda tohu; to'o fali JAG nia oan-feto ho sobriñu manán kontratu single source husi GAMP, lista ne'e kontinua. Povu Timor-Leste uluk sofre iha ukun Suharto nian, ohin loron sofre dala ida tan husi rejime JAG nian.
Maluk sira,
Tempu to'o ona atu ita hakilar: TO'O ONA!!! Hatún JAG!!! Hatún GAMP!!! Povu Timor-Leste la merese karákter sira ne'e. Povu Timor-Leste merese lideransa ne'ebé di'ak atu sira bele goza ho ukun-rasik-an ne'ebé sira sofre no terus bá.
Tempu to'o ona, Maubere hamriik bá!!!
13 comments:
Bad government does not deserve second chance !
H'u hanoin buat sira Ita-Boot dehan ne'e loos, mais ba ha'u mak ne'e, ha'u nunka gosta ema ida-ne'ebe ko'alia mak barak mais pratika laiha liu. Loos duni kona-ba korrupsaun, familiarizmu no naok povu nia osan ne'e ha'u la simu, mais ha'u hakarak ema ida ko'alia ne'e tenke aprezenta alternativu ruma hodi bele kontribui ba mundansa.La'os mai garganta tun sa'e de'it, ida-ne'e duun fali ida-ne'eba, afinal sira kuandu ita tetu didi'ak ne'e grama la liu malu( You people are in the same boat). Tan-ba ami povu matan moos hotu ona, uluk kaer mos hanesan de'it, agora sai tena iha liur mos hanesan de'it, ko'alia mak barak nafatin. Portantu ami povu matan moos tiha ona ho imi-nia HIGH LEVEL PROPAGANDA SIRA NE'E.....tanba ne'e mak: Ha'u hakarak hateten de'it katak FOR NOW AND ONWARDS....WE WILL NOT TOLERATE ANY MISLEADING PROPAGANDA.
Husi:
Ermera, Kafe Laran
Hau konkorda ho maluk hosi Kafe Laran iha leten.
FRETELIN RADIKAL sira agora kalsa kidung nakless be halai tun sae koalia arbiru tanba ARGUMENTO laiha, be naran dun matak ema tun sae.... agora sira ho Ana Pessoa (Mestisa) komessa ho Mari Alkatiri (Arabi) hakarak hatuun Jose Luis ho Zacarias (Timor oan asli/puro) liu hosi manobra justisa nian.
SIra bele halo, maibe akuzasaun falsu los... ne e.. hosik ba Tribunal mak ita hare...........
Halai Hamutuk
atu mestisa ka mestisu ka arabi ka, ami tu'u nafatin ba sira...tamba agora guvernu AMP ne'e otonomi mak barak....ba lambe otonomi sira nia kidung...
los duni... timor puro ka mestisa fali ka arabe ka china, mesak timor oan deit. hamutuk mak bele hetan ukun an ne. o mesak ne tur fulan mak hetan ukun an. AMP naokten mak lae duni!!!! mesak otonomi fan kidun deit mak nakonu. hili ida nebe servisu ba povo duni.
VIVA FRETILIN! VIVA TIMOR IDA DEIT!
viva mos la menang ona sa!!
Fretilin ne,e paling iha Distrito 3 deit..
Distrito 9 ne,e Fretilin ne,e ema hakribi ona,, tamba nia Lideransa sira buka rai odio mak barak
keta fo lia fuan ida (DEIT) ne ba fretilin.....
Distrito 3 deit mos nia populasaun barak liu tena distrito 7 ga 8.
kwando iha krisis nia laran ema hotu dehan Fretilin lakon no sei mout mesak deit tamba nia hahalok sira durante nia ukun ne la fo diak ba povu, maibe saida mak acontese....ema sei hadomin no hili nafatin nia hodi nia manang nafatin maske JAG ho JRH mak halo manipulasaun makas hodi halakon Fretilin. Fretilin sempre chalma nafatin e mantein nia fuan ne bot no hadomin nafatin nia povo ne. nia la foti pozisaun hanesan ema laran moras maibe nia tau nia an hanesan maun ida nebe hakarak hatudu deit ezemplo katak husik ba alin iha dereito atu ukun mos maibe ikus ne alin halo buat barak mak latuir dalan na e keta hakfodak kuando maun sira husi Fretilin mak sei hadau fali ukun ida ne tamba hare ba incapasidade alin sira nian no mos estragus nebe nia hare rasik ho nia povu e nia povu sente rasik durante ne katak buat hotu lao lalos no mos buat hotu sai rahun tamba deit ambisiozu nebe bot ba prinsipio egois nebe mak hakarak nia mak sai tunggal no mos sai mane mesak nebe bele hadia no foti timor.
ho esperansa bot katak Fretilin sei foti ukun ida ne ho hakmatek iha elisaun tuir mai e keta hakfodak tamba ita nia sala mak obriga ema seluk atu mai ukun fali ita.
hau konkorda. ita lalika koalia barak ida. hateke mai ita nia an e husu fali tok... se mak mantein funu ne e tuba nafatin desde prinsipio? UDT ka? APODETI ka? ka mauhu maulambe integrasionistas be agora nakonu iha AMP laran ne? hahaha... hau moe fali. FRETILIN mak desde prinsipio tuba to funu ne remata. FRETILIN mak la tuba karik, paling FRETILIN mate mohu maibe imi UDT, APODETI no AMP ne agora sai NONA ba bapa e mane sira dasa rai e kondutor deit.
VIVA FRETILIN!
VIVA TIMOR LESTE!
VIVA POVO MAUBERE!
prepara an para manan eleisaun 2012
haha.hha,.. bosok ten..
imi bosok imi beik..
hau hatete ba ita bot sira so Letra Fretilin deit bele tuva meting no prinsipio ukun an, maibe nia ema lae. hau husu uluk ne,e ema nebe mak rekere nia an ba Indonesia dehan sira Fretilin,tauk ten subar hotu ikuntama kidung kuak. agora rai ne,e ukun an ona dehan sira mak Fretilin isin mas uluk ne,e lae so ema ne,ebe organiza halo Asaun hodi halo povo berani luta ba ukun an so MAun Bot Xanana Bispo Dom BElo.
e depoisema UDT hanesan Leandro Isac,MAnuel Carascalao UDT. pois David Dias Ximenes APODETE nsira ne,e mak uluk halo buat sira ne,e.
Distrito 3 ne,e mos agora nakfera ona, e sira ida Radikal ne,e mos tolok Mari at didiak, e sira mos husu desculpa ba maun bot Xanana se Maun boot Xanana mak iha Fretilin karik diak. maibe maun XAnana hatete sira loron ida ita sei hamutuk fila fali. sira hoto2 base ba maun boot
Viva Xanana
Viva Comandante das Luta Libertasaun.
hau dehan imi dala ida tan Letra Fretilin mak hadomi nia povo mas Lideransa Fretilin nunka hadomi nia Povo .sira mesk ema ladiak deit iha ambisaun mak makas
se Governo AMP agora ne,e karakter mesak at deit
ntaun governu ida uluk ne,e nia karakter halo nusa?
ditadura kalae?
Atu ditadura ka naokten ka la penting. yg paling penting ialah dua-duanya pernah ukun ... bego,,,??
justru 2 duanya pernah ukun ne mak lalika dehan fali ida mak at.
nemak ema dehan lori liman ida hatudu ba ema, tencir mos hare liman fuan 4 taka hela hatudu mai ita.
Salam dari Timor Barat,
Tuir ami iha sorin ne mai nia hare, pemerintah nebe ukun iha Timor Timur ne'e sebetulnya lao diak, nalo nunia mak diak.Ami mos hakarak perdamaian abadi iha tanah Timor.Atu nunia rekonsilasi bele mulus. Salam ba kawan-kawan iha bumi leste.
Post a Comment