Hotel Turismo foin daudauk taka metin ona. Lae ona, otel ne halao servisu hanesan nia halo iha tempu Portugal nian. Otel ne reziste hanesan funu nain ida iha tempu Bapa nian. Fatin ne sai fatin ba revolusionariu sira atu dada malae sira husi liur para fo sai ba mundu katak Bapa sira atu invade daudauk. Fatin ne fatin istoriku. Maibe ema balu lakohi fatin ne atu rai nafatin memoria luta ukun an nian. Tanba razaun barak. Tanba sira hare fatin ne hanesan oportunidade atu halo osan ba sira an rasik. Maibe tanba mos fatin ne reprezenta simbol ida tan ba luta ukun rasik an nian. Ema balu lakohi atu hare bebeik fatin ne tanba fatin ne fo hanoin sira no mos fo hanoin ba Timor oan hotu, saida ma ema balu halo durante Bapa nia tempu; katak ema balu lakohi Timor-Leste atu ukun rasik an. Ema sira ne lakohi Hotel Turismo ka, Tasi Tolu ka, fatin-fatin saida deit atu fo hanoin sira kona ba sira nia traisaun ba Povu Maubere. Agora sira buka maneira para apaga istoria luta ukun an nian. Triste bot liu ba Timor-Leste, maun bot heroi ukun rasik an nian, Sr. Jose Alexandre Gusmao, mak sai hanesan sira nia patraun bo. JAG mak fo kbiit ba ema sira ne atu viola ita nia istoria. Maluk sira. Hadeer ba!!! Imi hetan ona kadeira. Imi hetan ona osan. Imi hetan ona Pajero ho Prado. Husi ami nia istoria!!! BASTA!!!Istoria kona ba Hotel Turismo ne blog TATOLI fo sai uluk iha tinan 2009. Bele le hikas fali iha posting ida nee: Korrida atu hadau Hotel Turismo...
26 comments:
Tatoli : dala ida tan lalika mai bobar ho lia storia atu foo suporta ba imi nia luta nudar imi atu hetan osan husi mina rai nian,
Ema hotu2 hatene fatin ida recordasaun ba funu nian,,, tTatoli koalia barak,, keta halo mate ruin hakoi hela iha ita bot nia kama okos,, fan mate ruin nia naran par atu hetan dukungan politik lahetan,,
Unido
Tempo too atu halao dezenvolvimento, nune'e mos hetan mate ruin ruma heroi nian karik ita bele halot diak ba tau iha fali Metinaru hanesan semeterio ida ba ita halo ba ita nia heroi sira,,,,
laos ita atu husik deit iha tasi tolu ka? ou tibar ka? tuir hanesan bobar lia husi Tatoli ho ema sira luta buka lori kurtina partidu Fretilin nian laran par atu ukun.
atu halo nusa mos Dezenvolvimento iha AMP nia liman laos iha Oposisi ho Tatoli
Peace Deit.
Keta Koalia barak, Premeiro governo tatoli nia maun bot Mari Alkatiri ukun ne'e,,,,iha 2002 too 2006 foo saida ba Pove maubere????
Fo Saida ba Ferik katuas sira?
Fo Saida ba Aleizadu sira?
Fo Saida ba Agricultur sira?
Fo Saida ba Pesca dor Saida?
fo Saida ba ema kiak sira?
pois too agora imi kritika ema hakarak rona imi,, imi outru aatt liutan.. maun Xanana ho AMP sira,,
Rona kalae?? povu nee tilun ladiuk matan la at ida!!!
Peace Deit
Ba ida koalia iha leten naran "Peace Deit"
Los....... o nia abo Sanana mak hasai osan husi nia bolsu hodi fo ba ferik katuas ho aleizadu sira. O nia abo Brewok mak ba fera ulun hodi estabelese Fundo Petroleo hodi AMP fo netik ba ema hodi manan simpatia.
Hare deit..... uja osan estadu nian mos kebanyakan naok mak barak. Fo $20 ba ferik katuas sira maibe fo fali osan juta ba juta ba Brewok nia kroni ho ninia maluk sira iha parlamen. HAre deit nia kompadre Julio Alfaro manan hira ho Pakoti Referendum nee....... $1000.000 dolar.
Kuitadu. Fo lerek $20 ba abo ferik katuas ho aleizadu sira para taka sira nia matan ba KKN Brewok halo ho ninia kroni sira.......
Sanana nauk ten nauk povu nia osan hodi fahe ba kompadre ho subrinho sira!!!! Keta hanoin dehan abo ferik ho katuas sira ne bilan karik?????
La hetan boy!!!
UNIDADE
sira komentar barak kontra AMP mais kuandu Pakote Referedum sai sira mak ba hamrik ulu-uluk iha oin para simu sira nia percen
Amoko
TATOLI hateten JAG inkompetenti ne los duni. Tuir lolos antis halo programa hanesan pokote referendum ne tenki halo uluk analisis lai. Tenki istuda didiak uluk lai mak halo tamba osan povu nian barak mak involve iha programa ne. Se karik halo programa mak la tetu didiak mak agora mosu konsekwensi buruk ne. Osan barak lakon saugati deit. Ema nauk kiri kanan. Proyek halo arbiru deit. Proyek balu halo la hotu da. KKN mos mosu. Ne be ita koalia iha ne ne laos atu defende si A ka si B. Maibe ita dehan los deit. Xanana inkopetenti. Tamba agora Timor iha osan barak ne Xanana hanoin kala nia bele gasta tun sae deit. Karik nia hanoin dehan osan lakon lakon ba. Osan sei iha barak iha fundo petroleum. Wah,,,,, ne sala bot. Ne laos karakter lider diak ka managemen diak. Ne hanesan fali master merkadu comoro nian. Ne halo povu mak sai at deit depois so ema ituan deit mak hetan diak hanesan Sr. Julio Alfaro ho Sr. Jorge Sereno ho Sr. Oscar Lima sira. Se nune karik Xanana defende los se nia interese? Pasti laos ona defende iterese povu maioritas Timor nian. Se Xanana iha duni interese ba povu maioritas, entaun Xanana inkompetent tamba nia la hatene manajemen diak. Se nia defende deit mak interese ema riku sira no ema sira iha ninia partai politik, ne Xanana KKN. Mais program PPR ne sai hanesan moe bot ida ba Xanana hatudu nia inkompeten no mos praktek KKN makas. Ne Xanana bele kontinua selu osan ba abo ferik katuas sira ho veteranu sira no alezadu sira mos selu la hetan.Ne prakte politik foer nian no sei lori Timor ba rai kuak. Loron ida osan mina rai nian laiha ona ita atu ba foti fali osan iha nebe? Iha loron ne Sr. Julio Alfaro ho Oscar Lima ho Jorge Serano sira la hela ona iha Timor. Sira lori sira nia familia ba hela iha Jakarta ka Macau ka iha Lisboa. Timor oan kiak sira mak terus nafatin. Maluk sira mak hare rasik deit. Osan Xanana gasta barak ona ne ba hotu nebe????? TAmba sa mak ema ituan deit mak goja ho osan sira ne. Sira mak sosa kareta delux,,, sosa rai halo uma bot, ba pasiar iha Bali bebeik...... Sira halo estrada ba povu atu uza mos halo estrada at ida.... udan tun mai fasi estrada mos. Tuir lolos sira tenki halo estrada diak para bele ajuda povu nia moris. Maibe lae. Ema pengusaha sira ne ninja hotu osan halo estrada nian ba sira nia bolsu depois Xanana hare i nia husik deit tamba sira mesak maluk hotu deit. Ida ne mak ita tenki hare. Se programa ne lao ladiak ita tenki dehan la diak. Se governu halo sala ita tenki husu responsavel ba sira. Se sira halo mismanajemen ba osan estadu nian entuan sira tenki responsavilisa no karik tenki resigna an. Povu nia osan labele kontinua lakon deit nune ka...... se lae ita nia nasaun ne sei la lao ba oin tamba mesak ema kriminal deit mak kaer ne.......
Hau husu bot ba maluk sira atu hare situasaun ne secara obyektif ituan demi kebaikan ita nia nasaun.... OKKKKK......
Peace & Love
Projetu pajote ema hetan keuntungan, termasuk carpinterio iha distritu no suco,, no Impresario lokal tamba sira hotu luta no sofre nebe'e hetan direutu hotu,, maibe kualidade tenki kontrola nafatin iha projetu.
duke ita foo opportunidade ba ema liur hanesan buat kikoan nebe ema timor bele halo,, ema liur hetan dolar iha timor bara iha nia rain.
tamba rasaun sira nee hotu mak maun Bot XANANA hakarak fahe osan ba ema hotu,, se mak usa lalos ba hasoru tribunal.
hakarak tan saida? Duke oposisi budu osan ba nia partidu too ikus fali pove ses hotu.
peace deit
maun peace nia lia fuan ne,e los duni.. hau sei lembra
uluk Kampanye Partidu Fretilin Preimeiro iha 2000. ema husu ba Mari, se enquanto Frente menang programa saida mak ita bot sira atu halo,
maun MAri, hatan ba sira programa importante liu mak povo nia moris, primeiro tencir hare povo nia cafe no sei halo distribuissaun ba rai liur ho folin baratu, pois buka hadia estrada, nomos sei hadia daln kereta api nian liu husi rai okos, pois ema hot2u basa liman maks..
mas to ikus sira sae tia buat ne,ebe sira la realidade, kumu osan halo metin pois halo povu moris senti atrasado liu, tamba buat hotu la bokan, mas nia oan feto Nurima lae ba escola iha Australia dader sai husi Timor ba Australia pois lorokraik sae husi Escola fila husi Australia mai fali Timor, lahatene osan ida ne,e uluk mai husi ne,ebe?sedangkan escola oan iha TImor atu sae Microlet iha Dili laran selu 5 cent dit osan laiha, mas ba Australia osan iha.
agora AMP nian buat hot2u lao duni, sok que naok mak barak, mas povo sinti desenvolvimentu lao duni kalae?
Dame deit
Iha Fretilin nia tempu TL seidauk iha FUNDO PETROLEUM. Fretilin sei servisu makas hela para hetan fundo ne. FP foin komesa tama iha 2006. Iha 2006 golpista sira provoka golpe hodi hatun Fretilin. Ohin loron AMP-JAG ninja hela osan FP!!! Ate milisi pro otonomi sira mos tama hamutuk ho JAG para ninja Povu nia riku soi.... Moeeeeee.......
Manu:
kestaun bot ida ita hakarak koalia mak kona oportunidade bot ida Povu Timor Leste hili partidu Fretilin lori kaer kuda talin iha premeiro Governo,maibe too ikus monu tun, ne'e tamba saida??? ne'e laiha ligasaun ho Mina Rai ou rikeja Timor Leste nian mak maromak foo hanesan Mina Rai,,,
Nune'e ita atu persija hatene katak mina rai mai husi natureza laos mai husi ema ka partidu politik nia kakutak? ne'e sala ona.
pois semak mak ukun nia tenki manage mina rai Timor didiak par Povu bele hetan moris sustentabel.
dala ida tan lalika lokon tempu atu koalia milisia iha tatoli,, tamba oras ne'e ema nebe mak ukun ema timor, laos milisia,, milisia iha tempu 99,, tenki nikmati dezafiu iha tempu ukun an,, maibe lei ho justisa iha Timor Leste tenki ser hadiah nafatin, maibe sobu nasaun,, No deit,,,
Unido
semak dehan iha momentum Freitilin nia tempo ne,e Timor LEste cidauk iha Fundo Petroleo?
ntaun Mari ba Assina acordo 1 iha Australia ne,e para halo seda? konaba Fundo Petroleo ga ou konaba buat seluk? selae la konaba Fundo Petroleo ntaun nia oan mane labele sae kareta Merek Hammer org kedua mak uza iha Mozambique no Mari mos labele hetan uma bot ida iha Australia.
Dame d8
SIM CLARU.... tuir Dame d8
Buat sira nebe Dame d8 hatete ne ita labele konfirma tanba dadus laiha. So iha mak ema halo akujasaun tun sae hodi halo foer ema seluk nia naran. Maibe ita hatene katak Zenilda Gusmao sosa uma iha Bairro Central ho folin $180,000 maibe Zenilda ne uluk iha Austarlia nia la iskola no mos nia servisu iha fabrik. Ninia namora ema Portugal no servisu nudar advisor iha PN maibe karik nia mos ladun simu osan barak atu sosa uma ho folin $180,000 iha Dili. Maibe ita hotu hatene katak Zenilda uja ninia aman hanesan presidenti ou PM hodi hetan osan. Zenilda fasilita emprejariu sira husi Korea hodi hasoru Sr. Xanana depois Zenilda simu osan husi kotuk. Ida hanesan KKN. Depois Zenilda mos tama simu kontratu husi Governu AMP hodi hetan proyek barbarak. KKN mos. Problema mak Zenilda ne beik ten. Hela iha Australia kleur maibe SMA deit mos la hasai to ikus hodi servisu deit iha fabrika. Tamba nia aman mak lider resistensia, malae sira fo bolsa estudus ba nia maibe tamba nia ulun tos no beik ten nia la bele eskola. Ikus mai kuandu nia aman sae netik ba PR depois PM mak Zenilda mos hetan netik buar ruma diak. Prova barak tan hatudu katak Sr. Xanana nia familia mak riku matak ho proyek AMP ezemplu hanesan Nilton Gusmao Santos ka Sr. Xanana nia alin Armandina nia oan. Ida tan mak Julio Alfaro nebe foin daudauk manan osan $1.000.000 liu husi KKN. Sr. Julio Alfrao ne Sr. Xanana nia kompadre.
Buat sira iha leten ne ita bele komfirma ka nega tuir partidu nebe ita suporta. Se o suporta Sr. Xanana ho CNRT ka AMP karik o sei dehan ida ne bosok. Se o la suporta CNRT ka AMP o bele hare rasik iha media reports nebe lorloron sai iha Dili katak ida ne tebes duni. Dalruma o suporta CNRT ho AMP mos o bele hare nafatin katak Sr. Xanana lohi o tama raikuak ne be buat sira iha leten ne o bele dehan yes. ne los duni!
Maibe buat ida ne mak o labele nega tamba prova mak oras ne Sr. Xanana ho guvernu AMP tau daudauk iha praktek KKN.
Lori Fundo Petroleum ne mak AMP ho Sr. Xanana bele halo netik proyek oioin hodi ajuda KKN buras iha Timor. Lori FP ne mak Sr. Xanana lohi netik abo ferik katuas sira ho $20 kada fulan, Se karik Sr. Mari hakarak simu osan husi Australia uluk ne Timor asina deit proposta Australia nian hodi entrega tomak deit Bayu Undan ba Australia. Oras ne Mari milioner no hela iha Portugal ka Australia. Ida ne mak ita tenki rekonhese. Hau duvidas makas se Sr. Alfredo Pires mak kaer karik negosiasaun Timor Gap oras ne ita laiha osan $5 biliaun iha FP!!! Ita bele hare deit katak negisiasaun GSR sei la ba fatin ida no Timor mak sei lakon bot tamba deit AMP nia inkapasidade halo negosiasaun. Se mina rai ne la sai husi tasi kidun entaun sama saja, mina rai ne folin laiha. Se folin laiha Timor mak sei lakon bot liu. Pelmenus iha Bayu Undan nian ne agora ita sei iha netik $5 biliaun no sei aumenta tan para ita bele uja halo dejenvolvimentu. Uluk mak Sr. Alfredo Pires kaer karik negosiasaun tasi timor oras ne Sr. Xanana sei labele selu abo katuas sira ho osan $20 kada fulan. Ida ne mak realidade ita hotu hatene no ita tenki rekonhese.
Imi bele komentar barak mos iha relidade iha tempu Fretilin imi inplementa (O) kuartadu... entaun imi kritika ema nunka mais atu rona imi....
Peace deit
Fretilin nia programa poupa hemat osan iha povu nia susar leten, lakoi duni par ajuda povu wainhira povu husu ajuda sira dehan husu ba imi nia liman ho ain,,, tamba povu trauma ho ida ne'e mak lakoi hili kedas Fretilin iha Elisaun 2006,,, povu hare Lider fretilin ho Nia Familia Goja,, maibe sira dehan osan laiha, i agora osan mina komesa barak ona tenki fahe duni ba povu itoan ka barak hotu2 tengki hetan,,
Unido
100 % looosss, viva maluk unido.
100 % looosss, viva maluk unido.
ohhh eipa maun ida iha leten komment barak liu, sehanesan ne,e diak liu, maun halo Texto ba le deit iha Public deit ona nega..
maun koalia mos los, entaun Xanana mak bosok MAri la bosok ten ida karik?
hau hanoin sira ne,e hanesan deit
uluk mos TEmpo F nian.
ema loke Bolsu Estudo ba Mozambique escola konaba Fundo Petroleo, ema barak mak ba tuir test, mas Realidade nia Mane Foun MArcel ho nia kolega nebe mak radiakl Fretilin mak ba, mas nia ba mos la halo te ida, escola la hotu fila fali, mas nia ba ne,e Quase osan 10000$ ne,e ba saugate los, pois fila mai la fo gelar ba MAri fo fali MAri nia oan Isin rua tan (hamil)
jadi iha Blog ne,e maun sira lalika ba bosok ema ida lalika buka hatete ema nia at, hare mos ba maun sira nian ga?
Dame d8
Maluk sira kualia ne'e hau hare la hela iha Timor karik no la kuinese realidade.. Realidadi mak ohin loron KKN buras ba buras. Povu iha foho kontinua la bele sosa fos tamba folin as. Afinal governu sosa fos barak los maibe ema ituan deit mak beruntung ho fos ne'e. Barak mak lebele sosa fos. Ne ema sira iha foho la kupriende tamba sa. Sira dehan deit tamba sa mak Xanana la tau matan ba sira??? Sira dihan loron mai mak sira hare menistro sira ho deputado sira mai vijita sira dehan se hatun fos folin no se lori dejenvolvimento maibe realidade laiha. Sira dehan ikus ne sai hanesan fali tempo bapa nian tamba ema dehan iha dejenvolvimento maibe ba deit bapa sira ho ema sira sirvisu ho bapa. Hau la suport si A ou si B maibe buat nebe la los hau dehan la los. Oras ne daudauk guvenru Xanana halo buat barak mak lalos termasuk halo KKN buras iha estadu laran. Se maluk sira hanoin karik Xanana imi tenki fo apoio ba nia tamba agora ne nia mesak ema kaum koruptor deit mak haleu.
Objetivo fan fos ba povu kik liu programa governo AMP nian oinsa povu bele sousa fos ho folin baratu, mos too ikus vendor sira mak hasae folin ne'e laos Governo nia sala,, Komprende kalae?? maibe Ministerio turismo tenki buka tuir par bele fan fos ho foli baratu.
husu ba ita nia maluk timor vendor sira buka riku lalais lahanoin nia maluk Timor seluk nebe mak susar,,
laos fan karun tia pois fali Gil Alves,,
Koalia ne'e matan mos mak diak, tidak mungkin Gil Alves atu fan Fooss
Bainhira Fretilin sei ukun, KKN makas liu. Bolseiro sira nebe ba Cuba, balu tan deit Fretilin nia oan,nia curso SMA IPS mos bele ba halo kursu doutor. Agora ne'e ita hare guvernu investe duni iha rekurssus humanus, hodi haruka timoroan sira ba estuda iha rai liur lahare ba kor política, laos hanesan uluk. Maluk sira hosi opozisaun hakilar korrupsaun, maibe la halo keixa ba tribunal, hanesan mos to agora sei dehan guvernu ilegal, maibe lakohi aprezenta keixa ba tribunal tanba fulfulan hetan hela saláriu nebe diak,ulun sira hetan benefísiu oi-oin, uma, kareta no sel-seluk tan. Ami povu laos beik hanesan imi hanoin. Agora 201o, laos 1974.
Sim Claru, coment 2:53 AM eipaa agora 2010 duni,,,
uluk tempo Fretilin iha Realidade, so que ema labele kirtik tamba Mari uza ditadura.
Manu Anonymous ida leten ne,e dehan laiha ne,e. bosk ona, se laiha karik oras ne,e Fretilin mak sei ukun nafatin.
uluk semak brani kritik Mari Alkateri?
Dame deit
IHA NET ne... jornalista ho komentator TATOLI ne mesak analiza fraku deit.....
Koalia arbiru deit
AInaro
asu likrauk sira ne foin mak aprende deit para halo aaannnn... imi analiza hira fali? beikten tantanan deit. maufehuk!! iha fatin ema dehan supermie ne los duni. otak supermie hela mas hakarak halo analiza lerek. halo peskiza ruma ka? dasar beikten, maufehuk, supermie
los duni bou...
balu fokit hela manu fulun iha irlandia e inglaterra neba, mai estilus halo analiza fali. estilus hanesan matenek nain fali. keta sarjana supermie karik?! hare fokit manu fulun halo didiak para malae keta pecat. beikten tan ne, ema pecat ba lerek nebe???? fila mai timor la halo tan fatin ami okupa hotu ona. mai para fase sintina ka dasa estrada bele karik. otak kosong nune timor la pake ida
Post a Comment