Hafoin eleisaun parlamentár iha fulan Juñu ne’e, patidu na’in 3 (agora 4 tanba koligasaun PSD-ASDT fahi tiha ba partidu rua ketak-ketak) forma tiha koligasaun ida naran AMP. Maske Fretilin hetan ho númeru votus boot liu iha eleisaun, partidu ki’ik 3 seluk forma tiha koligasaun ida hodi aprezenta sira nia fasaun hanesan maioria iha parlamentu: CNRT, ASDT-PSD ho PD. CNRT hetan kadeira 18, koligasaun ASDT-PSD hetan 11 no PD hetan 8. Foin daudauk Prezidente da Repúblika, José Ramos-Horta husu tiha AMP hodi forma governu.
AMP nia aktu uluk liu bainhira hola fatin iha parlamentu maka halo akordu ida hodi tau prezidente PD nian, Fernando ‘La’Sama’ Araújo ba sira nia lista kandidatu ba prezidente parlamentu nasionál. Fernando manán halimar de’it kontra kandidatu Fretilin nian, Aniceto Guterres. Tuir fali, teste boot liu ba koligasaun AMP nian maka formasaun governu, no iha ne’e ita bele haree sé maka lakon no sé maka manán.
Hosi partidu CNRT, nu’udár faksaun dominante, José Alexandre Gusmão ka “Xanana” maka sai Primeiru Ministru. Tuir fali maka boot partidu Mudansa, ex-membru Fretilin, ne’ebé fó apoiu ba CNRT hodi manán eleisaun, José Luis Guterres hanesan vise-primeiru ministru. José Luis Guterres ita bele dehan katak nia ne’e partidu CNRT nian. Maibé maske nia hetan kargu hanesan vise, nia laiha pasta ida.
Hanesan koletivu ida ne’ebé rekolla ema independente barak, ita bele dehan katak ema independente sira iha lista governu foun ne’e mesak ema ne’ebé maka besik liu ba Xanana. Emília Pires porezemplu, maske ema matenek boot no kualifikadu, uluk servisu besik ho Xanana no nia só tamak iha governu ne’e tanba Xanana maka kaer. Nelson Martins mós ema ho kualifikasaun boot, maibé laiha esperiénsia polítika. Ne’e be sé maka sei domina Nelson nia servisu maka Xanana. Nelson sei hala’o polítika CNRT nian. Nun’e mós ba João Câncio Freitas ho ema independente sira seluk. Ho figura Xanana nian ne’ebé ema independente sira ne’e foti aas hanesan Maromak, ita bele dehan katak Xanana ho CNRT maka sei domina hotu sira.
Importante tebetebes mós atu nota kata ema CNRT nian seluk maka kaer setór rekursus naturais, ne’ebé kaer mós setór ida importante liu iha Timor-Leste, rekursus petrolíferus. (Irónikamente, Emília Pires kaer setór finansas, Alfredo Pires (Emília nia alin) maka kaer setór petrolífera, ne’ebé hanesan setór ida maka sei lori rendimentu boot-liu ba Timor-Leste. Brother and sister double act!).
Maibé partidu ne’ebé maka hetan fatin barak liu iha governu relativu ho ninia proporsaun eleitorál, maka partidu PSD. Uluk nana’in ita sei haree lai oinsá maka partidu rua ne’e fahe malu no fahe kadeira iha parlamentu laran.
Iha ne’e ita labele halo konfuzaun ona katak ASDT ho PSD hamriik ketak iha parlamentu laran nu’udár partidu rua. Maske ASDT ho PSD enfrenta eleisaun hanesan koligasaun ida, i.e. hanesan partidu ida de’it, bainhira sira tama ba parlamentu nasionál, sira fahe tiha ba partidu rua. Infelizmente ba ASDT, partidu ne’e hetan de’it kadeira 5. PSD maka hetan 6. Ita bele kompriende bainhira sira balu iha ASDT dehan, tuir loloos sira maka tenke iha kadeira barak liu tanba durante eleisaun ne’e, votu barak liu ba koligasaun ASDT-PSD mai hosi rejiaun ne’ebé tradisionálmemte vota ba ASDT.
Depois ita mós bele kestiona se koligasaun ida, ne’ebé bá eleisaun parlamentár ho lista ida de’it hanesan partidu úniku, karik sira bele fila an tiha ba partidu rua? Ida ne’e iha lójika ka lae? Oinsá maka sira hatene partidu ida ne’ebé maka tenke hetan kadeira hira? Partidu ida ne’ebé maka hetan votus barak liu?
Agora hanesan ne’e: se koligasaun ASDT-PSD fahe tiha ba partidu rua hafoin eleisaun, ne’e signifika katak iha AMP nia laran sira na’in rua sai fali fasaun menór tuir PD. PD maka fasaun boot liu iha AMP tuir CNRT tanba sira iha kadeira 8 kompara ho PSD 6 no ASDT 5. Ida ne’e tenke refleta iha atividade ne’ebé AMP sei hala’o ba oin hanesan formasaun governu foun.
Agora fila fali ba formasaun governu foun. Iha pozisaun ministeriál, pozisaun seniór iha governu RDTL foun, PSD hetan pelomenus kadeira 3 no kadeira xave de’it. Zacarias Costa hetan Ministru dos Negósius Estranjeirus (Constâncio Pinto bá ne’ebé?), Lúcia Lobato hetan Ministru da Justisa (Benevides Correia lae?) no João Gonçalves hetan Ministru da Ekonomia e Dezenvolvimentu (haluhan tiha Lucas da Costa?). ASDT hetan de’it kadeira ida ho Gil Alves, ne’ebé okupa kargu Ministru ba Turizmu, Komérsiu ho Indústria. (Gil Alves nia negósiu bee-hemu nian ne’e la’o mós la loos, agora nia kaer fali turizmu, komérsiu ho indústria?).
PD hetan saida? Ministru da Agrikultura ho Peskas, ne’ebé AMP (lee Xanana) fó ba Mariano Sabino. Ita bele kompriende tansá maka Mariano Sabino rejeita tiha pozisaun ne’e maske ninia formasaun iha duni enjeñaria agrikultura. Fonte balu dehan Mariano Sabino sente nia an joven liu no inesperiente, tan ne’e nia prefere hala’o servisu iha parlamentu laran hanesan deputadu; ka prefere sai sekretáriu ba asuntu juventude nian. Fonte seluk hatete katak iha diferensa interna iha PD laran. Maibé ita labele ignora katak iha formasaun governu foun ne’e, PD nu’udár fasaun boot liu tuir CNRT, pelomenus tenke iha balansu ba membru governu foun ne’e. Ne’e be ita la bele iha surpreza karik Mariano Sabino rejeita ninia kargu hanesan protestu ida ba formasaun ne’e. (Iha tan membru PD ida seluk ne’ebé rejeita mós ninia pozisaun). Sinais ba ruptura iha AMP? Hein hodi haree.
Proporsionálmente, evidente katak sé maka manán iha formasaun governu foun ne’e maka PSD. Ita tenke admite iha ne’e katak karik PSD la halo koligasaun ho ASDT, kadeira 2 mós PSD sei la hetan. Irónikamente, iha governu foun PSD maka sai segunda forsa dominante tuir CNRT.
Sé maka lakon maka ASDT, ne’ebé ajuda PSD moris maibé to’o ikus lakon tiha ninia kadeira balu iha parlamentu no lakon mós ninia fatin iha formasaun governu foun.
Maibé sé maka lakon boot liu iha formasaun ba governu foun ne’e maka PD, ne’ebé nein pasta ida nia hetan, maske nia maka segunda fasaun iha AMP laran. Oinsá maka governu AMP ne’e la’o ba oin? Dala ida tan, hein hodi haree...
No comments:
Post a Comment