Hafoin Prezidente José Ramos-Horta anunsia tiha ninia desizaun atu husu koligasaun AMP forma governu, aban nune'e lista konstituisaun iha governu foun mós mosu. Lista ne'e iha ministru 10, vise-ministru 3 ho sekretáriu 25! Maibé ministru foun agrikultura ho peskas, Mariano Sabino, sekretáriu jerál PD nian, la mosu iha tomada de posse. Tansá? Tansé? Iha kraik ne'e hakerek-na'in tenta fó razaun balu tuir isuisu ne'ebé hakerek-na'in ne'e rona hosi ema importante balu no mós mídia Timor-Leste nian. Isuisu tolu ne'ebé sei foti iha kraik maka kestaun reprezentatividade, kestaun esperiénsia ho kompeténsia (ka inkompeténsia) ho kestaun lorosa'e/loromonu.
Naran AMP ne'e habadak hosi Aliansa ba Maioria Parlamentár no kompostu hosi partidu 4: CNRT ho kadeira 18, PD ho kadeira 8, PSD ho kadeira 6 no ASDT kadeira 5. Hosi CNRT, José Alexandre Gusmão sai primeiru ministru ho José Luis Guterres sai vise-primeiru ministru. Ita bele dehan katak Emilia Pires mós CNRT nia ema, tan ne'e maka nia okupa pozisaun importante seluk iha governu, ministru ba finansas. Tuir fali mai PSD hetan pelomenu kadeira 3: negósius estranjeirus, justisa ho ekonomia ho dezenvolvimentu. Hosi ASDT Gil Alves, uluk portavós ba grupu pro-autonomia iha referendum 1999, kaer ministériu ba turizmu, komérsiu ho indústria. Agora PD? Maske PD maka hanesan fasaun boot liu tuir CNRT, partidu ne'e hetan kadeira ida de'it: ministru ba agrikultura ho peskas.
Iha isuisu barak maka ikus ne'e la'o bá-mai iha Dili laran hodi tenta esplika tansá maka Sabino la komparese. Maske isuisu sira ne'e ita labele konfirma, ita bele dehan katak bainhira iha ahi-suar, sempre iha ahi. Isuisu sira ne'e iha orijen verídika ruma.
Isu ida ne'ebé rasionál liu, ka naran ema ida bele halo konkluzaun hanesan ne'e, maka reprezentatividade PD nian iha governu foun. Maske PD sai segunda forsa maiór iha AMP, partidu ne'e hetan de'it kadeira ida. Keta PD nia rekursus humanus maka laiha karik? Embora nune'e, iha ema balu maka argumenta katak PD nia membru barak maka okupa fatin seluk iha kompozisaun governu foun hanesan iha sekretariadu barabarak no vise-ministru balu. Ema sira ne'e mós hatudu ba Arcângelo Leite hanesan membru PD seluk ne'ebé okupa mós pozisaun ministeriál. Maibé problema ba argumentu ida ne'e maka hanesan tuir mai.
Iha konsellu ministru, sé maka iha direitu atu vota ba desizaun importante ne'ebé sai hosi konsellu ministru maka ministru sira. La'ós sekretáriu sira, no la'ós vise-ministru sira. Nune'e, PD nia votu iha konsellu ministru ida de'it, maibé PSD iha 3 kedan maske hetan kadeira uitoan liu kompara ho PD. Kona-ba sekretáriu de estadu sira, pozisaun sira ne'e monu ba primeiru ministru nia liman hotu. Nu'udár boot CNRT nian, José Alexandre maka sei kontrola sekretariadu sira ne'e tomak. Ne'e duni, maske PD nia ema tuur iha sekretariadu sira ne'e, to'o ikus CNRT maka sei kontrola hotu sira. Talves CNRT sente nia an iha liu senioridade tanba "maun-boot" maka kaer, tan ne'e "alin-ki'ik" sira hein tuir de'it? Katak "maun-boot" sira seidauk iha konfiansa ba "alin-ki'ik" sira atu kaer nasaun foun?
Kona fali ba Arcângelo Leite, maske nia hosi PD (ema seluk dehan nia PSD!), la'ós PD maka delega nia ba fatin ne'e. Ninia konvite mai hosi fatin seluk (lee CNRT) no nia okupa fatin ida importante liu fali kompara ho ministériu ne'ebé fó ba Mariano Sabino. Maske membru ho militante PD balu sente satisfeitu katak sira iha tan membru seluk iha governu, maneira hili ema ba pozisaun ne'e maka la loos. AMP (lee CNRT) hili Arcângelo Leite la ho konsultasaun hosi PD, nune'e mós Arcângelo Leite la'ós mai hosi estrutura lideransa PD nian, maibé hanesan membru simples ida. Nune'e, Arcângelo Leite sei hala'o polítika CNRT nian, la'ós PD nian.
Ne'e duni, keta kestaun reprezentatividade iha governu foun ne'e maka sai hanesan problema ida hodi halo Mariano Sabino ka PD hetan keberatan atu simu kargu ne'e? Afinál PD maka segunda forsa maiór iha AMP maibé ninia influénsia ba desizaun iha aliansa laran la sukat hanesan ho ninia reprezentatividade eleitorál? Tansá maka PSD hanesan forsa ida ki'ik liu hetan fali pozisaun xave sira seluk no hetan kadeira barak liu? Keta governu AMP ne'e governu CNRT-PSD nian karik?
Ohin iha leten hakerek-na'in ne'e temi mós hipotétikamente katak PD laiha rekursus humanus nato'on hodi kaer responsabilidade sira ne'ebé eleitoradu delega ba sira. Iha mós istória-oan ida ne'ebé konta katak Mariano Sabino sente nia an laiha kapasidade nato'on hodi kaer ministériu ida ne'e. Pois, iha ministériu laran iha ema barak maka senior tebetebes, iha kampu esperiénsia nian no mós iha kampu akadémiku. Mariano Sabino iha de'it S1 (se ha'u la sala) kona-ba enjeñaria agrikultura nian. Ita basa liman ba Mariano Sabino tan nia hatudu ninia humildade? Lae. Se PD brani ba ko'alia ba eleitoradu atu vota ba sira, sira mós tenke iha responsabilidade hodi asume mandatu ne'ebé eleitoradu delega ba sira. PD bele hola rezaun polítika ida atu la simu pozisaun ne'e (ezemplu hanesan iha parágrafu iha leten), maibé razaun de inkompeténsia, ida ne'e traisaun eleitorál. Se PD bá hatete karik iha eleitoradu dehan: "imi hili PD maske membru PD ne'e mesak ema inesperiente no inkompetente de'it, ne'e be ami sei la kaer pozisaun balu iha governu", ita bele garante katak eleitoradu sei la fó sira nia votu ida ba PD. Mais, ita tenke justu ho Mariano Sabino nia razaun. Dalaruma Mariano Sabino ka PD sei sente katak sira sei halo servisu ida di'ak liu bainhira sira hola sira nia fatin iha parlamentu nasionál hodi halo check and ballance ba governu.
Isuisu ida seluk ne'ebé halo ita hotu loke-ibun maka isuisu lorosa'e/loromonu. Ita hotu hein katak isuisu ida ne'e falsu ka hanesan invensaun de'it. Maibé tansá maka fonte PD nian rasik, balu ne'ebé kaer pozisaun xave iha partidu laran, hakarak kria fali isuisu ida hanesan ne'e? Embora isuisu lorosa'e/loromomnu ne'e la afeta militante PD nian tomak, iha lideransa seniór balu maka la sente konfortável ho Mariano Sabino, "Firaku" ida, hetan tan pozisaun ministeriál iha governu laran. Bainhira ema temi Mariano Sabino nia naran hanesan ministru ba agrikultura ho peskas, Dr. Lucas da Costa "baku ain" kedan hodi dehan "Firaku ida tan fali ona?" Rona ida ne'e, Mariano Sabino (tuir fali Idelta Rodrigues mós) rekuza kedan ninia oferta ne'e (hosi CNRT). Sira nia rejeisaun ne'e hetan kobertura mós hosi Suara Timor Lorosa'e (STL), ne'ebé sita Sabino ho Idelta nia komentáriu katak sira na'in rua la simu oferta sira ne'e (Idelta nian iha sekretaridau ba promosaun de igualdade) tanba iha diferensas iha partidu laran. Diferensas entre lorosa'e sira ho loromonu sira?
Se istória ne'e maka loos karik, ita tenke husu tansá maka Dr. Lucas da Costa, intelektuál ida, bele iha fali hanoin arkáiku hanesan ne'e. Tansá maka PD bele akomoda ema ho hanoin ida hanesan ne'e? Tuir ema konta, Dr. Lucas da Costa sempre kaer prinsípiu purista kona ba rasa. Uluk durante revolusaun 1974/75, Dr. Lucas da Costa sempre kaer ideia ida anti-komunidade chineza ho anti-komunidade luzu-timorense ("mestisu" sira). Problema ne'e la'ós katak Dr. Lucas da Costa fiar iha prinsípiu sira ne'e ka lae, maibé, katak nia la tauk ka la moe atu uza prinsípiu sira hanesan ne'e hodi alkansa ninia hakarak.
Dr. Lucas da Costa mós sempre hatudu ninia preferénsia ba kargu ministru finansas nian nu'udár nia an hanesan akadémiku ida iha área ekonomia ho finansas. Maibé, bainhira kadeira ne'e lakon tiha ba Emília Pires, Dr. Lucas da Costa fó reasaun ida irasionál tebetebes. Rezultadu balu hosi ninia reasaun ne'e maka ninia liafuan sira ne'e, ne'ebé reflete duni ninia karákter divizionista ho exkluzivista.
Karik Dr. Lucas da Costa (ho sé-sé de'it iha PD laran) halo duni reasaun ida hanesan ne'e, defaktu alvu ba sira nia frustasaun ne'e sala ona. Tuir loloos sira nia frustasaun sira hasai ba AMP (lee CNRT-PSD) ne'ebé forma governu foun hodi sira ho sira maka hili malu. Militante PD nian tenke hato'o sira nia frustasaun sira nia lider sira ne'ebé la firme ho sira nia prinsípiu hodi husik CNRT ho PSD maka domina governu foun. Maske nune'e, faktu katak iha mós divizaun lorosa'e/lormonu iha PD laran mosu hanesan istória ida triste no halo moe-boot tebetebes iha PD laran, ne'ebé harii hosi rede militante RENETIL nian.
Ikuikus ne'e ita mós rona katak Mariano Sabino komesa marka prezensa iha konsellu ministru. Karik ida ne'e hatudu katak Mariano Sabino ka PD sei simu duni pozisaun ministeriál ida ne'e? Balu dehan mós katak iha semana besik mai ne'e Sabino mós sei halo juramentu. Maibé ninia auzénsia iha tomada de posse ho ninia deklarasaun katak iha diferensas internas iha partidu laran, halo ema barak maka hakfodak. Se ita konsidera ida ne'e hanesan problema ki'ik-oan ida, entaun dominánsia CNRT-PSD nian iha governu foun ne'e mós ita sei la foti hanesan problema. Entaun, halo partidu hodi tuir eleisaun hodi halo saida? Atu povu fó tiha fiar mai ita para to'o ikus ita husik fali ema seluk maka ukun povu ne'e? Ita sei sei dehan saida ba eleitoradu, ne'ebé delega ita hodi reprezenta sira nia interese?
Ita hotu hakarak hatene.
No comments:
Post a Comment