3 Aug 2011

Xanana: Avelino Coelho sosa kadeira ba eleisaun 2012

Ida ne notisia mak hatun iha jornal Timor Pos ohin (03/08/11). Xanana abertamente akuza Avelino Coelho, presidente PST, hakiak clientelismo atu prepara an ba eleisaun 2012. Kestaun fahe solar painel atu sosa votus ne hanesan open secret ida. Ema hothotu hare momos hela maibe tanba sira mak kaer ukun be laiha ema ida mak bele halo buat ruma. Ema koalia dehan sira fahe deit sasan ho osan ba sira nia maluk, sira hatan dehan se iha evidencia lori ba tribunal. Depois de lori ba tribunal, sira dehan tribunal nia desizaun ne la independente no tendensius e sira la halo abdese desizaun tribunal nian. Entaun ita husu deit atu sira nia maun bot, JAG, mak hare rasik ba. Agora JAG mos loke matan. Karik Avelino Coelho konsege liu sosa simpatia husi povu kompara ho maun bot JAG ho CNRT? Entaun katuas JAG hakfodak, hakilar, komesa tebe rai.

Saida mak sei sau husi ne? ZERO!

Ida ne hanesan asu fuik sira iha manu luhan. Sira hatenu e tata malu atu hadau malu nan manu ho mantolun. Manu sira iha manu luhan hein deit atu loron sae lalais hodi luhan nain sai mai atu duni asu fuik naok ten seira ne. Loron sei sae iha eleisaun 2012 i luhan nain mak povu nebe sei ba vota hodi tebe sai hotu asu fuik naok ten sira ne husi manu luhan.

Maibe interesante atu observa iha loron hirak mai ne.

JAG bolu Avelino Coelho corrupto, hakiak clientelismo. Ida ne insultu bot ida ba Avelino Coelho nia pessoa. Se Avelino Coelho ema ida ho integridade ituan, iha moe, iha harga diri, nia se la simu JAG nia liafuan ne. Nia sei hatan hodi defende nia an. Se nia defende nia an hodi dezmente JAG nia liafuan, ne automaticamente nia dun dehan JAG ema bosok ten, ema laran at, ema ida mak buka estraga deit saida mak Avelino Coelho servisu todan hodi harii.

Se karik Avelino Coelho desmente JAG nia liafuan, karik JAG iha konsiensia atu simu Avelino Coelho nia liafuan? JAG ne ema bosok ten, ema laran at ida hanesan Avelino Coelho sujere ka? Imagina deit durante enkontru iha Conselho dos Ministros, saida mak sira JAG ho Coelho koalia ba malu?

Interesante. Los ka lae?

Tuir fali, JAG mos tenke buka defende ninia imajen nudar ema ida mak hakarak governa nasaun lulik Timor-Leste ho onestu no laran tomak. JAG hatete ona katak Avelino Coelho enves de servi nasaun, nia servi fali ninia interese privadu. Nia buka mak oinsa atu manan kadeira iha eleisaun 2012. Ohin nia uza estadu nia osan hodi fahe painel solar, aban (red: 2012) nia hetan votus ba PST. PST manan, Avelino hetan kadeira. Tuir JAG, Avelino Coelho laos ema ida mak iha intensaun diak ba nasaun lulik ida ne, maibe iha deit mak intensaun ba ninia diak mesak. Se mak hakarak ema ida hanesan Avelino Coelho atu servisu ba nia? Tuir JAG nia retorika baibain nian ita hare katak JAG lakohi ema hanesan Avelino Coelho iha ninia equipa.

Entaun, se JAG ne ema ida iha duni intensaun diak ba nasaun lulik ida ne, saida mak nia tenke halo ba Avelino Coelho? Claro! Hasai nia husi governu hodi tau fali ema seluk nebe iha intensaun diak atu servi nasaun lulik ne. Laiha tan dalan seluk. Se JAG la foti asaun ruma apropriadu ba hahalok aat hanesan Avelino Coelho halo ne, ida ne iha ninia signifikadu barak, nakloke ba interpretasaun oioin, inklui:

1. JAG koalia mak barak hanesan tambor mamuk
2. JAG mos naok hotu tamba ne mak nia tauk hasai Avelino Coelho karik Coelho loke JAG nia segredu
3. JAG nia karir politika depende ba Avelino Coelho
4. JAG laiha intensaun diak ba nasaun lulik Timor-Leste ne hodi tau mak naokten sira atu ukun nasaun ida ne
5. Etc.

Ema balu dehan JAG ke'e raikuak atu hakoi ninia kompetitor sira liuliu sira mak iha AMP laran. Maibe ida ne argumentu ida ladun forti tamba povu normalmente hare ba JAG nudar chave. Povu hatene katak maun bot JAG mak iha poder atu hatun, hasae se-se deit nia hakarak. Se naokten ho koruptor sira kontinua iha governu laran ne tamba JAG mak hakarak duni. Se JAG hakarak fali naokten ho korruptor sira iha governu laran, inklui autonomista sira, sa ema ida mak JAG representa? Normalmente ema dehan, se mak ajuda ahu-nain ida, nia mos ahu-nain hotu! Se JAG ajuda korruptor, naokten ho autonomista sira atu naok, entaun JAG mos korruptor, naokten e a.... Para deit iha ne karik.

5 comments:

Anonymous said...

imi ne so komen mak barak liu,,,,ne laos imi nia maun bot mari naok ten bot,ne maun bot liberta timor ona nia mos sei liberta tan povu husi kiak htn ga lae lbl mtn dkr demais

Anonymous said...

Se mak naok, tenki julga tuir sistema justisa iha Timor-Leste. Problema mak ukun nain proteje ema naok ten, seluk sistema estadu fraku atu deteta nauk.

Anonymous said...

MARI ALKATIRI HAKARAK SELU EMA INDONESIA NIA SASAN TANBA NIA FETON SIRA MOS SASAN LAKON BARAK, MASKI AGORA HELA IHA INDONESIA

Mari Alkatiri iha nia intervista ho diário ponto final Macau – Outubro 17, 2011, hatete katak nia mak sei Primeiro Ministro sei fo atensaun makaas ba selu Indonézio sira nia propriedades nebe uluk hosik iha 1999. “Naturalmente que ainda temos questões pendentes, como o património dos cidadãos indonésios em Timor-Leste… Não temos problemas [em fazê-lo], não passa de cinco ou seis milhões de dólares. Resolvia-se.”

Lia fuan ida ne hasai tanba Mari Alkatiri nia feton sira kaben hotu ema Indonezia no agora moris iha Kupang ho Jawa. Nune mos nia primo sira lobuk ida nebe uluk partisipa iha milisia pro-autonomia hanesan Maharus Alkatiri, Bader Alkatiri (primo ida) ho Saleh Alkatiri ho seluk tan agora hela hotu iha Indonesia.

Sira barak mak agora uma iha Timor no fo aluga hela ba ema estrangeiros, maibe sira hela hotu iha Indonesia.

Mari Alkatiri nia feton sira hotu kedas kaben ho ema Indonesia. Nia kunhadu sira ne mos uluk lori sira nia familia sira mai hotu Timor no serbisu iha ne, tanba ne sira mos sei hetan hotu kompensasaun hosi governo Timor no iha direito ba ossan governo nian, karik Mari Alkatiri kaer ukun.

Ironia boot tebes, tanba sa mak Mari Alkatiri bele halo nune?

Nia defende tebes povo Timor ka, nia defende nia aan ho nia familia?

Anonymous said...

mai hw kwandu emi dehan Xanana ne'e la iha vizaun diak ba rai Timor ne'e entaun metebian, rai lulik, no Maromak mak sei fo justica tanba emi akuza hosi emi nia no nanal neebe uat laiha maibe atu hatama ba processo ita boot sira lakohi.

Anonymous said...

hanesan ema autor politika ida la bele sai hanesan ema regador neebe gosta garganta deit hanesan maun balun. neebe akuza ema balu hosi media maibe atu lori processo ba Tribunal ikun tama fali kidun kuak matan ne'e ema moe laiha / pangleru mak bele halo hanesan ne'e.