20 Jan 2011

Resposta ida husi Amandio Gusmao Soares (Facebook)

Ita hotu koinese se mak Sr. Amandio Gusmao Soares. Click iha sira nia naran para bele hare sira nia perfil iha Facebook. Resposta iha kraik ne husi Sr. Amandio Gusmao Soares ba Adelia Fonseca ho Rui Costa iha diskusaun ida iha Sr. Amandio nia Facebook. Link ba diskusaun ne bele click iha ne'e. Se karik la konsege sani, entaun tenki frend request uluk lai Sr. Amandio. Obrigadu.

Ba Prima Adelia ho Rui Costa:

1. Atu hatete deit katak, hau ho Camarada Jose nia matenek, esperiensia no maturidade politika lahanesan ho imi nain rua.Durante tinan 10 nia laran hanesan diretor nebe harii Departementu rekursus naturais ho ema nain 3 deit iha tinan 2001 depois de CNRT desolve e Cda. Jose hanesan Ministro, ami atu halo diaK ka halo aat ba nasaun nee, ami halao tia ona liu hosi pratika, maibe ba Kolega Rui nebe sei hanesan estudante no Prima Adelia nebe foin hotu hosi UNPRO (nebe kualidade diak liu hotu iha Indonesia). Ba imi nain rua diak liu aprende tan no aumenta tan imi nia esperiensia no kuinesementu siensia en geral no politka lai. Ba Prima Adelia tuir lolos fo obrigadu ba ami tamba ami konsege simu ita boot nia namoradu Mario iha hau nia dirasaun e ikus mai hau tranfere sira ba ANP.

2. Atu hatete deit ba alin Adelia no Rui katak uluk iha guvernu anterior gestaun rekursus naturais TL nian sai kuinesidu iha mundu no nasaun barak iha Asia mak sempre konvida Timor ba koalia no nasaun sira nee hakarak atu ita serbisu hamutuk ho sira para bele hari sira nia sistema legal nebe transparante no akontabilidade hanesan Timor nian.e realidade hatudu oin seluk durante AMP ukun, tender sempre halo single source deitno subar buat barak nebe staf sira no NGos sira persisa atu hatene.

3. Kona ba bolsu estudu, atu hatete deit katak ema nebe agora balu serbisu SERN ho ANP dadauk nee produk guvernu uluk hamutuk ho bolsu estudo Norwegia nian e guvernu agora nee nia produk sei mak estuda namanas iha Autralia, Indonesia no Portugal maibe guvernu uluk nunka ekspos iha media hanesan guvernu agora.

4. Kona bolsu esdudo Petronas; kona ba asuntu nee guvernu anterior so hetan kuinesementu deit e prosesu rekrutamentu hotu Petronas halo hamtuk ho Embaisada Malasya.

5. Atu hatete deit katak nasaun barak nebe ukun aan tinan barak ona no sira iha rekursus naturais nebe barak maibe too agora mos sira sei persisa nafatin ema estrangeiro ni presensa e tamba guvernu agora implementa programa "Timorisasi" nee mak too agora prosesu politika pipeline nee laiha mudansa nee e nia resultadu mak Woodside ho Australia halo ita hanesan boneka dadauk nee tamba sira hare ita nia kempuan rekursus borus liu (la seimbang ho sira).

Hakuak boot.

13 comments:

Anonymous said...

Ba fiar fali post power syndrom sira ne'e. Jabatan laiha ona, ataun komesa stress e naran fo esplikasaun kleuk ba kleuk mai. Se imi perigo duni nua mak uluk imi la kadoras tok mina mai Banyu Udan mai Timor? Taka tiha KKN imi halo para depis dun fali Xanana nia guvernu mak la transparancia ga kkn. Dasar haus jabatan. Kaciiiiannnnn dehhhh lohhhhhh...................

Anonymous said...

Maluk sira

TUIR LOLOS, ita lalika fiar FRETILIN DADAKAN hanesan Jose FAHI MAKAU Teixeira, Arsenio AMATIR Bano, Jose MAU-HU KAMUFLADU Manuel ho seluk seluk tan. Tanba alem de sira ne mesak bosok ten deit, ema balun hanesan Mari Alkatiri mos nia familia uluk mesak OPORTUNISTA deit.

Tuir Lolos Jose Luis Guteres, Maubocy, Victor da Costa, Reis Kadalak, ho sst, ne mak FRETILIN murni.

FRETILIN DADAKAN mak hanesan tuir mai ne'e:

1. Jose Teixeira (nia Tiun Alarico Fernandes mak Fretilin maibe ikus tiha moris iha Indonesia. Maibe Jose teixeira nia familia tomak uluk mesak UDT deit);

2. Arsenio BANO (Uluk tempo Bapak nia aman Pro-Otonomia. Ikus nia tuir maluk sira tama husu SUAKA mak, agora klaim aan nudar Fretilin);

3. Jose Reis (Nia maun mak Sahe ho Marito Reis. Maibe nia iha tempo bapak, nia servisu hamutuk ho Letjen PRABOWO SUBIANTO, agora calon Presiden GERINDRA iha Indonesia. Jose tangan kanan Prabowo nian, estraga hutan barak iha Timor, maibe FRETILIN sira matan delek i la hatene buat ida to agora);

4). Mari Alkatiri. Nia familia tomak iha tempo Indonesia mesak pro-integrasionista hotu. fan rai estado iha komoro ba Indonesia. NIa alin Achmad ALkatiri, ketua Pemuda Pancasila nebe servisu ho INTEL ho Militar Indonesia kaer, oho ho kastigo Timor oan barak. sira Riku Nafatin to agora. Bahkan Achmad nia oan Helmid Alkatiri mak iha kareta HAMMER iha timor (Hamutuk ho Ameriko Lucia Lobato nia laen). Tanba sa mak ita FRETLIN RADIKAL be matan delek nune?


Ho sst....

Anonymous said...

Buat nebe Amandio koalaia ne hau suporta 100%!!! Kontinua Amandio. Forsa!!! Lalika rona mau lambe ho bui lambe sira ne. Sira hein hela osan husi orsamentu 2011 ne para sosa tan PAJERO ba tula sira nia familia. Kontinua ho servisu mak diak..... GBU!

Anonymous said...

Xanana nia familia hotuhotu hetan diak iha bapa nia tempu. Xanana nia fen hola fali Labut Melo. Zenilda sai puta ba bapak bot sira. Nito mau bilan bot ida. Iha Aussie mos bilan bot hela. Ikus ne mak hetan proyek barak tamba deit nia aman PM. Xanana iha ailaran la halo te ida. Se mak halo hotu mak Mau Hodu, Mau Hunu, Kilik, Taur, ho ema barak tan. Xanana sai bot tamba nia mak katuas liu no nia mak foti an ululuk.

Anonymous said...

maluk sira....... ida naran Adelia FONSECA ne laos nia da..... ne konco-konco AMP sira mak ne,,,,,,,...... foto ne mos laos ema TIMOR tannnnn......... hau le iha belun AMANDIO nia FB kona ba diskusi ne mak ADELIA dian fali uluk sira halai ba liur iha 1992. halai ba nebe los? keta halai tia ba ASGOR neba karikkkk..... ida RUI COSTA ne ita lalika bingung barak kona ba nia..... nia ne agora srivisu iha LASAMA nia gabineti, lorloron simu tamu. se imi lahatene kuandu imi ba lasama nia gabinete mak gorilla metan bot ida tur hela iha meja ormatan nian ne ah....... nia mak ida naran falsu FB Rui Costa nee.......

Anonymous said...

Se Xanana la halo buat ida, oras ne'e kuru hela be'e ba fasi bapa sira nia kidung....... dasar mau pagador/////

Anonymous said...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

Anonymous said...

mi para odio JAG,
imi laran moras tmb JAG ukun timor,
imi tata rai hotu, agora sai OMP,
imi frus agora fuuk no hasrahun nomos kraik mutin hotu, no malahuk,
imi sei tama rai okos hamutuk ho imi nia homologo UDT,
imi sei ba hasoru cheguevara iha inferno,
imi sei menus kadeira iha 2012,
imi sei sae bemo iha 2012,
imi sei sai tabeledor depois 2012,
imi sei sai pengemis depois 2012,
imi sei tuba metin deit iha rai okos,
Hein para simu imi nia bagian.....

Anonymous said...

Ba ema ida iha leten nebe dehan " Xanana la halo te ida iha ai-laran" :

Kuandu ita koalia dehan Xanana la halo buat ida iha ailaran ne'e so ema nebe fiu kotui ga moras mental todan mak koalia hanesan ne'e.Ita realistis deit, wainhira Xanana laiha mak timor mos la ukun aan.Ami sira hamutuk ho nia iha tempu susar nia laran mak kunhese liu nia hanesan maun boot no heroe duni. O ne'e keta mauhu ida mak infiltra tama Timor karik. Kuidadu mauhu/ bufu. Imi sira agora tur iha jabatan ne'e hanesan Amandio ka se se deit nee mesak hanesan hotu deit e mesak kanten jabatan hotu. Pior liu mak trata malu la puas pois lori tan Maun Bot Xanana nia naran tama hotu iha laran. Dala ida tan kuidadu bufu. Labele komen hodi dun deit, hodi tolok no tarata ema hanesan ema la edukadu. Ita tenki realistis katak AMP bele a'at maibe sei halo mudanca barak, duke Governu uluk nein halo buat foun purexemplo ki'ik deit, edifisiu servisu so rehab deit laiha ida mak foun, estrada taka mak koak deit nunka halo foun etc. entao osan ne'e ba nebe'e deit? karik ne'e mak korupsaun lolos? ita kompra fali Gov.AMP iha mudanca barak ke ita labele konta. tamba ne'e husik povu mak menilai povo la beik e povu lamatan dukur....
6:18 AM

Anonymous said...

Se xanana la halo buat ida, parese o ka o nia aman mak halo karik.
Dasar kambada kidun makerek.......keta dalaruma Alkatiri mak luta 24 anos iha ailaran karik?

Anonymous said...

Timor-Leste sera estara pronto para a saída das Forças Internacionais caso a AMP ou um partido desde que seja liderado por José Alexandre Gusmão (JAG) ganhar as eleições naquele ano.

Muitas pessoas, tanto nacionais como internacionais, no país e no estrangeiro preveem que haverá uma nova crise, como a de 2006, caso o JAG não ganhe as eleições.

Timor-Leste vive em momentos tensos ao aproximar das eleições. A pobreza sobe de dia para dia, a fome assola o país, tanto assim que o Ministério de Solidariedade teve de deixar de pagar as vítimas da crise de 2006, que por ironia, foi fruto dos que hoje estão no poder, e inevitavelmente que a população vai passar fome, sobretudo no interior do país.

Apesar de o governo anunciar todos os anos (sobretudo nos últimos dois anos) de que há uma subida inesperada da subida de receita do petróleo, nada mudou.

Com o crescimento da pobreza e os governantes a fingirem que não veem e de não têm conhecimento, isto porque os atuais lideres têm uma enorme determinação de se manterem no poder, não há muita esperança de que irão aceitar um derrota eleitoral em 2012.

E assim, poderá resultar numa outra crise e na manutenção da presença das Forças Internacionais.

Portanto, as afirmações do vice-primeiro ministro são afirmações que não devemos acreditar e devemos tomar medidas de precauções.

Por outras outras palavras, devem pôr um pé atrás naquilo que ele diz. Ao fim ao cabo ele foi uma das partes que provocaram a crise!
.
Publicada por TIMOR HAU NIAN DOBEN em 22:10

Anonymous said...

Krizi foun ida imi koalia ne'e imi rasik mak planu tiha ona desde tinan hira liu ba. Ne'e rahasia umum. Tuir planu ne'e imi kumesa bok dadaun ona iha 2011 e sei atinji ninia objetivu wainhira imi hatun tiha xanana. Timor oan hotu hatene katak krizi 2006 mai hosi imi nebe hetan titulo" Kambada Kidun Makerek " sira. Tamba imi fahe kilat ba povu ne'e mak krizi 2006 ne'e mosu. Ne'e duni lalika bosak tun sae.........

Antikrizi............

Anonymous said...

Hanesan warga negara indo keturunan Tim-Tim, ami senti diak no haksolok ho pembangunan nebe halo ona iha Bpk. Xanana nia pemerintahan. Ema hotu moris hakmatek no paz. dan yang lebih mengesangkan bahwa pertumbuhan ekonominya sangat cepat dimana sekitar 9% rakyat bebas dari kemiskinan, ini adalah luar biasa. Jadi, tidak mungkin pemerintah AMP dan Xanana mau membuat krisis politik dan keamanan e ida ne'e la masuk akal. Krizi foun so bele mosu husi ema sira nebe mak la puas terhadap kemjuan yg telah di capai oleh AMP. Hal ini bisa saja terjadi karena orang-orang yang stress/ tdk puas ini pada umumnya adalah mereka yang haus kekuasaan. Iha nebe mak birokrat ida halo fali krizi hasoru nia guvernu rasik?
Maaf kalo beta pun komentar berlebihan.... sorrry.....

Salam baik buat TATOLI