21 Nov 2010

JAG/GAMP kontratu single source ba PT DSI Makmur Sejahtera ho $3.000.000 hodi hakerek PEDN

Plano Estrategico Dezenvolvementu Nacional laiha kualidade tamba halo iha Surabaya, Indonesia!!!

Dokumentu single source ba kontratu hakerek PEDN ne bele download iha ne'e: http://www.scribd.com/



JAG ho GAMP ho sira nia kroni (inklui mau-hu sira agora kaer pasta iha givernu AMP) gava Planu Estratejiku Dezenvolvementu Nasional (PEDN) hanesan triumfu ba sira nia vizaun ho matenek. Bele refere ba Vicente Maubosi nia hakerek iha Forum Haksesuk nudar ezemplu. Afinal, se los mak halo planu ida ne'e? Planu ne'e halo iha Surabaya! Bapa mak halo, ne duni ninia kualidade ita hotu hatene ona. Hare deit ba Areia Branca ne'e be halo imitasaun baratu ba Bali, Timor-Leste sei sai hanesan NTT.


Tinan tolu (3) hafoin JAG/GAMP kaer guvernu RDTL, hafoin gasta osan $2.000.000.000 resin maibe ho rezultadu nebe la kondis ho osan nebe sira gasta, ikus mai JAG/GAMP hamosu fali planu ida he hodi dezvia povu nia atensaun ba sira nia inkapasidade, hamosu espetativa foun ba povu, no hasae povu nia espetativa ho PEDN ne.

Osan dolar juta ba juta mak gasta ona atu harii infrastrutura, estrada, eskola. Rezultadu? Bele hare rasik ho matan. Dili tinan bailoron be sae to kanotak bainhira udan bot tau. Estrada iha Dili laran kuak tama kuak sai tamba GAMP uza teknologia KKN loke kuak taka kuak. Estrada ba distritu sira at liu fali. Taka bosok estrada iha Ermera ho tahu, udan tau mai, estrada fasi mos. Estrada ba Manufahi, se mak brani atu liu iha neba? Ba fali Covalima, la hetan boy. Eletrisidade? Husu ba naran rezidente ida iha Dili, sira tolok Sec. Estado Januario Pereira sae tan maun bo JAG hotu dala ida. Eskola, eskola saida los? Enkuantu alunus sira esforsa an hodi estuda iha eskola nebe laiha kondisaun no la oferese esperansa nein ida, ita bele hare katak GAMP ho nia kroni sira iha Ministerio da Educacao no mos empresario sira nebe manan Pakote Referendum han iha restaurante luxu, viagem ba Bali ba-mai, sae kareta foun, hola fen kik tun sae.

JAG ho GAMP simu governu ida ho osan barak iha Fundo Petrolifero iha 2007. Rekurusus atu halo dezenvolvimentu iha barak tebetebes kompara ho tinan lima hafoin ukun an iha 2002. Tinan ba tinan, JAG ho GAMP konsege uza politika oioin hodi haknauk tan osan husi Fundo Petrolifero maski sira viola lei Fundo nian. Maibe tamba sira laiha honestidade no mos kapasidade, sira uza hotu osan ne ba habokur sira an ho sira nia kolega empresario sira, no mos sira nia kolega bapa sira husi Jawa. Kolega Javanes ida mak foin daudauk simu kontratu single source atu halo JAG nia grande planu ba PEDN.

Se los mak Javanes ida simu kontratu single source ne'e? PT DSI Makmur Sejahtera. Se los mak PT DSI Makmur Sejahtera ne'e? PT ne kompanhia kikoan ida iha Surabaya neba, sira nia kantor mos laiha! Bele ba buka sira iha Internet. Bele ba husu bapa sira iha Jawa. Se mak PT DSI Makmur. Ema ida la hatene. So JAG ho nia kroni sira mak konhese ema sira ne. Maibe Senhor Jose Alexandre Gusmao, alias Xanana, selu PT $3.000.000!!!

Maluk sira. Realidade mak ne. Ida mak ita seluk ema sira ne osan $3.000.000 ho maneira ida laos transparente no single source deit, alias, ho KKN (haree Dr. Rui Araujo nia komentariu iha kraik). Ida fali mak JAG ho GAMP nia planu ba dezenvolvimentu estratejiku ba nasaun nia futuru bapa sira mak halo.

Bapa sira ne hatene lerek saida? Se sira hatene karik buat ruma, nusa mak sira la halo tok planu dezenvolvimentu ida ba sira nia rain Indonesia? Ita koalia lolos deit: PLANU ESTRATEGICO DEZENVOLVIMENTO NACIONAL LAIHA KUALIDADE!!! JAG hakarak lori Timor-Leste ba rai kuak ho ninia ingnorancia, ho ninia beik ten, ho ninia inkapasidade, maibe nia habokur daudauk grupu kikoan ida deit, nebe iha lasu ho nia liu husi familia, no mos politika.

Ida ne hatudu karakter JAG ho GAMP nian. Sira laiha interese ba povu ho nasaun RDTL. Sira uza Povu Maubere ho nasaun RDTL hanesan meios atu alkansa sira nia interese privadu, no mos interese ema seluk nian, hanesan daudauk PT Desi Makmur Sejahtera.

Komentariu husi Dr. Rui Araujo
Kontratu ne'ebé asina iha 1 Setembru 2009, la hatudu katak ih...a duni orsamentu ne'ebé alokadu no komprometidu ba projetu ne'e. Só iha fulan Maiu 2010 mak PM halo despaxu atu selu dadaun US$500,000 (la iha informasaun kona-ba osan ida ne'e foti husi ne'ebé?), no restu selu ho orsamentu retifikativu. Lei Jestaun Orsamental Finanseira (Lei Nº13/2009) Artigo 14.º kona-ba Gasto de Dinheiros Públicos hateten iha pontu 2:

''2- O gasto de dinheiros públicos só deve ocorrer após o Director do Tesouro ter emitido um Aviso de Autorização de Despesas, notificando o Ministério ou Secretaria de Estado de que esta está autorizado a efectuar despesas relativas à dotação orçamental especificada no aviso.''

Avisu autorizasaun despeza so bele fó sai wainhira OJE aprova ona iha PN, promulga no publika iha Jornal Republika. Se PM iha ninia despaxu 21 Maiu 2010, hateten atu selu dadaun 500 mil, no hein restu selu ho orsamentu retifikativu, signifika katak osan US$2.9 ba koontratu ne'e, hahú gasta ona molok iha Avizu Autorizasaun Despeza husi Tezouru. Konseitu ''gasta'' tuir lei signifika hahú prosesu aprovizionamentu.

Rezumu: iha projetu konsultoria ba PEDN ida ne'e, PM hahú gasta osan, molok iha avizu autoizasaun despeza.

Pontu 1 artigu 14 lei hanesan, temi:
''1- Ninguém deve fazer mau uso de dinheiros públicos, dispor ou usá-los de maneira imprópria ou ilegítima.''

Hafoin, pontu 1, artigu 46º, (lei ne'ebé hanesan) hateten tán:
'' 1- Os titulares dos cargos políticos respondem política, financeira, civil e criminalmente pelos actos e omissões que prati-quem no âmbito do exercício das suas funções de execução orçamental, nos termos da Constituição e demais legislação aplicável, a qual tipifica as infracções criminais e financeiras, bem como as respectivas sanções, conforme sejam ou não cometidas com dolo.''

Iha ka la'e ilegalidade material iha asinatura kontratu ida ne'e? Se iha, bele ka la'e autoridade kompetensi sira husu PM atu 'responsabiliza politika, finanseira, sivil no kriminalmente' ba atu asinatura kontratu ida ne'e?

7 comments:

Anonymous said...

dehan ba Rui Araujo katak lalika sok tahu. Se nia hakarak husu responsabilidade PM nian, diak liu resposabiliza lai failansu balu nebe nia halo iha guvernu anterior.

Anonymous said...

ne mos los irmaun. maibe buat nebe Dr. Rui Araujo hatete mos los hotu. ita tenki simu saida mak halo kritik mai ita. tamba ne, diak liu guvernu tenki hare mos ba ninia sala sira ne.

obrigado.

Anonymous said...

Ida ne'e mak ami ema poho honin to'o tuzuh keliling. Hakarak kirtika maun boot, diak liu hare lai ita aan, poer iha ka lae?

Anonymous said...

PEDN seidauk implementa. Halo nusa mak dehan fali laiha kualidade! Anta hatudu tok ida kualidade tuir ita boot nian ne'e para povo bele fiar. Labele naran lian ba lian mai maibe mamuk hela. Ami povo hakarak provas konkreta.

Anonymous said...

Rui ne mauhu, kualidade pas-pasan. ita escola hamutuk . ita hatene malu hela. o nia otak ne hanesan ho Mariano ho Lasama. la serve para atu sukat fali ho Maun Bot Xanana

Anonymous said...

Apa lagi onia otak, hanasan los geger otak.

Anonymous said...

Maluk hotu OGE 2011 kumesa debate ona iha parlamentu nasional. Mai ita hamutuk supporta OGE ne'e para guvernu nia programa bele susesu no bele hadia povo aileba nia nia moris.

Viva Guvernu AMP
Viva PN
Viva OGE 2011
Viva Povo aileba.
Hatun Mauleki