21 Sept 2009

Komemora vitima aniversariu Massacre Suai ka ba tinan 10...

ka selebra libertasaun ba milisia kriminozu ohodor sira?


Lahatene JAG ho JRH rona husi se? Tan ne mak ketak hanoin goza deit ho povu nia kosar ben hodi sae imi nia PAJERO ho PRADO no viajem ba mai estranjeiru sae bussiness class. Dala ruma tun netik ba iha baze neba rona netik povu nia halerik. Katak povu laos halerik deit ba moris nebe nakonu ho susar maibe sira mos halerik tanba ohodor sira nebe viola sira, tortura sira no oho sira, agora simu tratamentu diak husi rejime AMP. Uluk traidor agora sai heroi. Uluk ohodor mos agora sai heroi? Haree deit povu balu nia halerik iha video iha kraik:

25 comments:

Anonymous said...

agora tempo to ona atu desenvolvimentu laos atu ungkit fali buat sira masa lalu hirak ne,e..
VIVA MAUN BOOT XANANA

Anonymous said...

se la ungkit diak liu la lika komemora loron referendun no loron sira seluk. tamba ungkit ne'e mak ita hotu komemora hasai osan gasta no halo festa.

tamba atu ungkit masa lalu ne'e mak ita komemora hodi intervein fo livre ba Martinus Berre misilia LAKSAUR ne'e.

se mak ungkit masa lalu? se laos ita bot nia idola sira. se mak defende mate mean sira?
jadi ita bot sira mak ungkit masa lalu. lalika berbalik lidah wainhira atu koalia no hare ka tetu dia-diak mak koalia se lae ita hotu hanesan deit,ida-la diak liu ida,at la at liu ida alias AMP = ALIANSI MAIS PIOR.

Anonymous said...

Se mak tauk atu ungkit masa lalu ne tamba sira mos involve iha masa lalu = milisi.

Anonymous said...

Maluk sira, masa lalu tenki hare hanesan lisaun atu labele akontese buat ne'ebe la diak no bele dezenvolve buat ne'ebe diak, siknifika katak ema ne'ebe halo krimi grave hanesan oho padre sira iha Suai hanesan Maternus tenki prosesa tuir lei, siknifika atu rehabilita ema ne'ebe maka halo pekadu atu labele repete tan iha futuru. Mas kuandu ema ne'e hatama tia iha prizaun depois ema ida ba hasa'e sem tuir prosesa lei ne'ebe vigora iha ita nian rai ne'e mos halo krimi hasoru estadu. tamba saida, bain hira kuandu halo interogasaun perguntas ne'ebe maka tenki husu maka hanesan tuir mai ne'e: 1. karik ita bo'ot suporta kriminozu ida ne'e nia hahalok? 2. Ita bo'ot iha ligasaun ruma ho ema ida ne'e? 3. Tamba ema ida ne'e nia hahalok karik ita o'ot hetan ruma benefisiu? no sel-seluk tan.

Jadi hau'u hanoin Timor-Leste la presiza lei ona no la presiza kria institusaun do estadu atu exerse ninia funsoen hanesan teoria Trias Poitika.



Lero Uatumissa

Anonymous said...

Agora Republica Democratica Timor Leste uza mak Monopoli Politica iha pratica. buat hotu governo mai husi governo. governo mak halo lei no governo mak ezekuta no governo mak fo desizaun/sentensa ka kastigu ba ema maksalak hanesan Martinus Berre.

los duni iha orgaun seluk hanesan tribunal maibe nia fungsaun governo mak halao tiha ona,governo la obdese desizaun tribunal komesa husi FEE.
Monopoli Politica ne'e ita bele dehan orgaun sira seluk hanesan Boneka deit.
Tribunal hanesan fatin brinka deira ida husi governo no presidente. orgaun rua ne'e hanesan orgaun nebe Supra Judicial nebe bele hasai steitmento nebe los liu fali tribunal.

ne'e hatudu katak pratica constitusao la lao tuir espectativa rule of law. kuitado ita apainha moras Mono politca nebe grave teves. konsikuensia mak ema nebe halo ema barak terus sei hetan livre,ema nebe naok osan bot mos sei hetan livre,povu halo krime bai-bain mak sei hetan kastigu.

Eli Cohen

Anonymous said...

tampa sejarah tidak ada bangsa ini....
tampa lembaran hitam masa lalu tidak akan ada pula lembaran-lembaran masa yang akan datang...
kita harus melihat kebelakang jika kita ingin maju kedepan...
kita harus meluruskan jalan yang dahulu tidak lurus supaya kita bisa berjalan lurus kedepan...
jangan pernah melupakan masa lalu...masa lalu adalah pelajaran buat masa depan.
yang takut untuk melihat kebelakang dan menggungkit kembali masa lalu adalah orang-orang yang pernah ikut mengotori dan merencanakan sesuatu yang jahat pada masa lalu.
apakah jepan, indonesia, dan negara negara lain maju tampa melihat kesalahan dan sejarah bangsa mereka....
kita harus berani untuk meluruskan sejarah kita.....jika tidak
JALAN-JALAN DI TIMORKU TIDAK AKAN KEARAH YANG BENAR.
Elchino

Anonymous said...

Trus terang deit ita nia governo ho ita sira doko rai mos labrani atu ungkit lolos ida tamba tauk...relasaun at ho Indonesia, and trauma los se mak militar Indonesia, kecuali ita nia maluk sira brani ne'e uluk 99 laiha timor ida nebe'e sira brani los atu koko luta hasoru jenderal ho nia kaki tangan sira, tamba agora ita hotu ba mai Indonesia diak hela derpenti mak milisi ho TNI bergerak fali ita povu kik het rai nafatin..,ou liu husi embargo deit mos ita het rai tan tamba sembako mai tomak indonesia,, china nian sembako baratu mos iha liu prazu barak atu oho ema timor seduh iha aban bain rua, karik laiha garantia entre ita sira doko rai ho governo mak justisa sei laiha nafatin, diak liu luta ba dezenvolvementu.


husik ba UN,Amerika, Australia,Europa sira hatene tiona Crimi grave bot iha Timor,,, sira hakarak kaer criminoju (Jenderal + Milisi)silakan aja..tamba sira nia nasaun dezenvolvidu ona, iha buat oin2 par atu funu hasoru Indonesia, Agora ita ne'e hanesan karik iska atu fo han tan Indonesia sira......
iha opportunidade ita luta uluk ba victima sira nia kabun, tamba sira lakon buat ida uluk mak sira Isin nune' sira labele lakon tan opportunidade ba sira nia kabun ho moris,

-Hare tau matan ba familia victima sira laos mai promosi fali ema nia terus iha Internet...., nune'e atu halo fali vantagen diak ba leader politik aroganti sira.

good luck...

Anonymous said...

Ita laika mos Prestorika liu ka lalika mos Pesemista demais ou Optimista liu.

Realistis mos tenki iha prova nune'e duni ka lae? Militar Indonesia bele halo violensia ba ita ( sira liu tun sae batas) se ita kastigu kriminozu 99 no buat seluk tan sei akontese? prestorika sira ne'e ita tenki hare mos ho situasaun demokrasia iha Indonesia lao oinsa no Indonesia nia realsaun internasional sira.

ita tenki kompara mos ho sistema Governo nebe agora demokratiku tebes, ita tenki hare factor nebe barak mak sai determinante iha kazu kejahatan berat 99 ne'e.
los duni iha mundu ne'e nasaun ida sempre defende nia ema atu la bele julga hanesan penjahat tamba menurunkan wibawa nasaun ne'e. maibe mos kondisi balu mos hanesan hakaraka hadia prosesu demokrasia iha sira nia rai laran sira mos sei realistis liu.

Indonesia agora laos hanesan Soeharto nia tempu. buat sira ita tauk ne'e hau aseita 80% bele akontese wainhira iha soeharto nia tempu ka prabowo nia tempu karik. agora mungkin 40% deit. kesimpulannya Militar Indoensia sei la estraga ita karik.

WOLFANGLOTZ

Anonymous said...

Ulun bo'ot Indonesia nian agora Presiden SBY mos hau senti ema ida nebe hola parte/ ka aseita mos ho buat ida reformasi ne'e. Jadi hau senti relasaun sei diak nafatin entre TL-RI maske halo julgamentu ka hatama MB ba iha kadeia.

Prabowo mak sai presidente karik dala ruma maibe ne'e mos kemungkinan kecil tamba foin mak reformasi tinan hirak liu ba jadi nia mos hau senti sei la fo presaun ba nasaun seluk tamba nia hakarak hadia ninia image.


**The best**

Anonymous said...

Oportunista sira maka sempre dehan karik ita nia relasaun ho indonesia la diak indonesia sei embargo sasan hotu, ema oportunista e nunca sente povo nia terus wainhira lakon nia familia ida. Nai ulun sira mos quando hetan diak ona sempre haluhan historia. Nai ulun balu mos uluk oho ema barak tamba ne,e aproveita iha poder tenki salva malu tamba sira mesak melisi hotu, traidor no otonomista deit, entaun buka atu kesi malu hodi viola constituisaun no lei sira nebe vigora iha TL. Mai ita buka atu halao tuir constituisaun no leis sira povo TL sei moris diak no desenvolvimento sei suli hanesan be mota. Atu hakat ba oin tenki hare ba kotuk saida mak ita halo tia ona e ba futuro saida mak ita atu halo, simples deit historia importante.
Ema nebe mak lakohi historia tamba nia uluk mauhu e otonomista, historia ba nia la iha duni atu bele konta.

Anonymous said...

Obrigado barak ba maluk sira nia hatan diak ho nervosu.

Point ida ita tenki hatene mak:

Too agora seidauk iha Militar Indonesia tama komarka tamba pelanggaran HAM iha Timor, sempre buat ne'e dun fila fali ba ema timor leader milisia ho Otonomi hanesan Eurico ho Abilio ojorio mak sai korban ba tindakan krimi Militar Indonesia Sira. padahal kelompok ema timor anti Kemerdekaan di dukung oleh TNI


Iha Point 2 Mak hanesan :

Kaer MB iha mos impakto ida kona ita hotu nia viagem ba Indo, wainhira ita sira halo visita ba liu jalan darat loron ida ema pro merdeka bele tama sai indonesia nia border lebih dari 100 orang, tamba ita sei hetan ataka husi milisia sira, tenki hatene iha pro kemerdekaan iha mos anti kemerdekaan.


Iha Mundo tomak Justisa seidauk lao lolos, Perang Dunia I, II, Vietnam, Afganistan, Africa, autor ida nebe'e mak tama ona komarka ona??

America tur deit iha Lei nia leten nia lakoi atu resolve nia halo funu iha Vietnam??

Hein maluk sira nia hatan iha discusaun ida ne'e? hatun nervosu, importante liu truka ita nia hanoin ba malu atu resolve problema barak iha ita nia rain Doben Timor Leste.

Obrigadu Wain..

good luck

Anonymous said...

Ita nia komentario sei mandek hela, indonesia agora laos rezeme Soeharto nian, Indonesia agora demokratico tanba ne,e nia sei la tolera atu halo buat ruma ba ita nia viagem tanba sa hare hosi aspecto economico indonesia hetan osan makas liu hosi Timor Leste. Buat seluk kona ba crime contra direito humanos ne,e buat ida nebe precisa ema hotu nia esforco atu nune se deit bele respeita no fo valor ba dignidade ema nian. Se la iha ema mak halo presaun no hato ejigencia entaun ema sei la respeita malu no usa nia poder atu viola ema seluk. Buat ida mak ita boot tenki hatene mak ne,e timor oan nain rua simu premio novel da paz tanba ema rihun ba rihun mak mate iha processo hodi hetan auto determinasaun ba povo terus nain-povo maubere. Keta halo komentario tanba kopia deit hosi ema...

abraco

Anonymous said...

kemenangan bot ida ita hetan mak Independencia. tidak ada tawar menawar ho buat oin2....par atu sama fali futuro ita nia Nian.

Ba ita bot nia komentar ne'e ladun iha realistis, ingin komentar aja tapi dengan alasan tidak kuat...

Indonesia sei iha tahap reformasi hela.... rezim soeharto seidauk hangus lolos ida ..., khususnya politik luar negeri dalam kaitan ho konflik TIMOR LESTE.

good Luck

Anonymous said...

Ita bo'ot ne,e analis politik ka asal analis deit, rezim soeharto sei iha entaun ida mak ita bo'ot. Ita mak hanoin a'at atu estraga relasaun povo indonesia ho povo Timor Leste.

Abraco

Anonymous said...

Atu hateten deit katak pasti iha peninggalan Soeharto iha Militar Indonesia nia laran maibe la dun iha pengaruh bo'ot tamba SBY iha altura neba nia mos halo gerakan ida iha militar nia laran hamutuk ho jeneral Widodo AS nudar pro-reformasi.

Jadi singkatnya walaupun Soeharto ninia hakarak iha militar indonesia nia laran ne'e sei iha mos mihis liu ona tamba SBY tidak mungkin fo pozisaun nebe diak ba militar nebe kriminozu.

Hau senti nudar nia (SBY) hari partidu PD nia mos hakarak duni Indonesia ne'e democraticu duni.

Indonesia mos sei la taka dalan ba ninia produtu sira mai iha Timor tamba sira mos presiza osan.
Hare ba ekonomia ne'e hanesan mata rantai nebe la bele kotu, artinya se karik iha balun produs parte balun presiza mos hola atu nune'e produser sira mos bele kontinua halo produsaun.


**The Best**

Anonymous said...

Simpliest Deit,

Pemerintahan Indonesia agora dadauk ne'e liu husi CVA, laiha liu hanoin par atu husu desculpa deit ba povu Timor.

apalagi atu kaer nia ema ba hatama komarka?
komprende diak, laos ita lakoi atu resolve problema tuir ita nia konstitusi, problema mak Indonesia hakarak fiar Timor Leste nia konstitusi Kalae, Maun?
husi rasaun ida mak hau bele dehan rezim soeharto Dictator nia doctrin seiha hela....
tamba ne'e mak hau dehan iha leten ita labele luta hasoru Indonesia kona ba kestaun sira ne'e. Kecuali iha desakan International.

good luck..

Anonymous said...

Sim los duni imposibel ba Indonesia atu kaer sira nia ema rasik atu hasoru justica maibe presiza mos estadu TL nia dukungan ka hakarak atu hari Tribunal Internasiional.

To'o agora dadaun ONU rasik mos aseita ho Tribunal Internasional e rezultadu CVA nebe entrega ba ONU mos rai hela deit hanesan referensia deit ba sira maibe laos suporta ho ideia CVA TL-RI ninian.

Saida mak ita hare iha ita nia estadu TL???? hare ba hanesan sira mak atu sai fali heroi ba militar kriminozu sira.

Ho ONU ninia prinsipu nebe la apoia CVA maibe hakarak Tribunal Internasional ida ne'e sai hanesan kekuatan bo'ot ida ba ita hodi luta ba ida ne'e e ho apoia ida ne'e hau senti militar Indonesia ho ninia milisias sira la bele halo buat barak... maibe sira ne'e hotu konforme fali ona ho ita nia estadu rasik!!!!!


***The Best****

Anonymous said...

Ok Diak, sebele ita koko nafatin...
keta haluha wainhira ita mak kaer fali poder?

good Luck

Anonymous said...

Kuando kaer poder ne'e belum tentu atu halo ida ne'e tamba kuandu kaer ona poder entaun buka mak diak deit hodi haluha tiha vitima sira e ladun iha kebebasan bergerak. Jadi justru agora ne'e mak ita tau ita nia lian hamutuk hodi haforsa malu entaun ita nia lider sira mos sei aseita tamba ida ne'e maioria povo nia hakarak ka nia ejijensia sa tan orgaun internasional sira mos aseita ho hari'i Tribunal Internasional.

**The Best**

Anonymous said...

XANANA ne,e sempre XANAnA imi ble hatete nia at halo nusa mos? labele ona maun alin sira.
uluk nia sei iha okos deit DOKO FRETILIN het nia aman sira ne,e monu tena apalagi nia iha tutun tena hanesan ne,e. hahahaha ne,e lalika maun alin sira. rai nain sempre hamutuk ho nia sa..

Anonymous said...

Mai hau, hau respeita Xanana nudar ema nebe hatutan funu naruk nebe hahu husi Fretilin maibe laos fiar ka adora nia hanesan Maromak. Jadi ba hau la fiar maluk balun nebe mak hateten Xanana sempre Xanana seolah-olah hare nia hanesan fali Maromak e hare ba hanesan atu adora fali deit nia.

Presiza mos belun hatene katak karakter ema ida nian ninia mak ne'e ona defisil atu sai fali seluk. So Matak nafatin Matak, JRH nafatin JRH ita bo'ot mos nafatin ita bo'ot rasik (se la sala).


**NN**

Anonymous said...

Nusa uluk laharuka maun Mari Alkatiri mak kaer uluk Milisia barak los iha timor barat, agora atu hamunu governu AMP liu husi kestaun oan sira ne Ka?,

kesempatan dalam kesempitan atu hadau fali kadeira laos justisa ida????? imi nia objestivo mak mina ho Dollares laos Justisa, ida ne'e hanesan politka taka matan deit.

Imi hanesan ita lakonhese fali imi ne'e Se???

Anonymous said...

Belun, lalika kahur uluk lai kestaun politika ho justica. Iha ne'e ita laos atu pro A ka B maibe iha ne'e ita atu koalia lolos deit kona ba:

1. Governo nebe hakat liu orgaun soberano seluk hodi halo desizaun tuir ninia gostu e taka matan tiha ba vitima sira. Pergunta mak ne'e Tribunal ne'e nudar orgaun Estadu ida ka lae? kona ba hasai no hatama ema iha/husi prizaun ida lolos ne'e se nia kompetensia? Separasaun de poderes ne'e iha nebe?

2. Ita nia polisia sira (PNTL) hatudu tiha ona sira nia profesionalizmu maibe sa mak akontese ba sira relasiona ho kazu ne'e?

3. Justru husik hela milisi hanesan ne'e la liu husi prosesu justica ida ne'e mak sei hamosu problema liu-liu hirak nebe hela iha fronteira tamba agora konseitu justica ba sira liu husi Estadu laiha ona e sira so hetan deit justica liu husi sira nia asaun hasoru ema nebe viola sira nia direitu. Semoga sira nebe iha perbatasan kaer tan milisi sira para hodi entrega ba orgaun estadu (executivu) hodi nune'e husik halimar tan.


**The Best**

Anonymous said...

Tamba Sa mak lalika kahur? sedangkang nia ida halo los manuver politika ne, nia mak kaer lametin koalia kona ba justisa, e entaun ita tengki hare buat 2 ne liu husi Politika nomos Justisa, tamba sa nia interestu hakarak koalia kona ba justisa sedangkan nia laiha kompentencia? entaun ita mos bele kahur.

No 1,2,3 Los Hotu tuir ita bot dehan, maibe semak atu fo garantia los? kuandu iha conflito nebe'e mak mosu iha interese nacional mak bot iha nasaun Timor Leste? tidak mungkin oposisi(fretelin)?!!

Yang Jelas Negaranya Horta and Xanana sira nain 2 mak tengki hatan ba kestaun bot ida ne'e.

Nune'e sira nain 2 sukat hotu tiona biar ita sofre iha lei, maibe ita labele sofre iha liutan kestaun kabun, Edukasaun, nomos futuro ba oin, neneik sei hadiah maun.

maibe hadia lai ita nia lederansa?!
par aban bai rua ita mak kaer fali governo tuir los lei nebe mak iha.

chao.

Anonymous said...

Ha'u fo parabens ba irmaun na'in rua ne'ebe mak troka ideias kona-ba fo libertasaun MB. Tuir ita nia situasaun politika ne'ebe mak la'o dadaun iha ita-nia nasaun, hau sente ita-nia ulun boot sira laiha dalan seluk para atu rezolve kazu MB. Atu oinsa mos sira ukun na'in sira ne'e futu lia metin tia ona tantu atu oposisi ou ida ne'ebe mak kaer governo.Sira bele iha diferensia vizaun politika konaba kestaun MB kuandu sira ko'alia liu husi media TV, Radio ka Jornal mas sira ida deit. Karik ita bele imajina agora dadaun ne'e oposisi mak kaer governu mos nia sei hola meius ida para atu resolve problema ne'e.